Naslovnica: Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma

BIBLIOTEKA: BIOETIKA

Ivana Greguric

Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma

Nema sumnje da je doba kiborga pred nama. Ali što to znači i kakav će ono učinak imati na naše živote? Točnije, kako se roboti uklapaju u ovo i što će to značiti za životni…

Godina izdanja
2018
Uvez
tvrdi
Broj stranica
416
ISBN
9789531641937

46,50 €Cijena iz kataloga

Cijena na 10.09.2026.: 46,50 €

Upit za knjigu

Naslov knjige već je upisan u obrazac. Potvrdit ćemo aktualnu cijenu i dostupnost.

Podijeli knjigu
Pošalji e-mailom

Izbliza

O knjizi

Nema sumnje da je doba kiborga pred nama. Ali što to znači i kakav će ono učinak imati na naše živote? Točnije, kako se roboti uklapaju u ovo i što će to značiti za životni vijek i ljudske sposobnosti? Sami pokušaji razmišljanja o ovim problemima mogu se pokazati izrazito problematičnima. Možda je ova tema previše prožeta znanstveno-fantastičkim predviđanjima, možda je tu tehnologiju, iz više razloga, teško razumjeti a čak i način na koji je predstavljena u medijima ostavlja pomalo neiskren dojam.
Ono što ova knjiga Ivane Greguric pokušava ostvariti jest uhvatiti se izravno u koštac s ovom temom na način koji je dostupan svima koji, barem ponekad, koriste svoju moć razmišljanja. Vjerujem kako je ona uspjela ostvariti svoj zadatak do te mjere da bi ova knjiga vrlo lako mogla postati referentna točka za sva pitanja o kibernetici, posebno u vidu njihove povezanosti s budućnošću. Ranije sam dosta kritički gledao na neke od članaka napisanih u ovom polju na ovu ili sličnu temu, zato što autor ne bi imao potrebno tehničko znanje pa bi, sukladno tome, izvedeni zaključci bili gotovo komično podvojeni od stvarnosti, unatoč tome što su bili nešto što možda ljudi žele čuti. Za ovu knjigu nemam takve kritike.
Pojam našeg postojanja i njegovog oblika čini temelje većeg dijela suvremene zapadnjačke filozofije. Descartes, Kant i ostali pokušali su odgovoriti na pitanja kao što su »Tko sam ja i kako znam da postojim?«. Na početku ove knjige, Greguric se izravno suočava s ovim problemom po pitanju što to sve skupa znači za kibernetička bića. Konkretno, s mozgom koji može biti djelomično ljudski a djelomično strojna mreža, znači li to da »Ja« postaje »Mi«? Kao što autorica navodi, ovo može značiti kraj filozofije kakvu poznajemo. Pojmovi kao što su transhumanizam i kiborzi razmatraju se u vidu različitih mogućih oblika. Za one koji nisu sigurni što je kiborg, ova detaljna analiza opisuje čitav spektar postojećih mogućnosti. Svaka se kritički sagleda u vidu onog što ona zapravo jest. Na taj se način rasprava bavi i integriranom bionikom, životinjskim, pa čak i insektnim kiborzima. Istovremeno se istražuje rad glavnih pokretača u ovom polju, među koje pripadaju Stelarc, Eyborgsi, Steve Mann i, drago mi je što to mogu reći, moj vlastiti rad. Općenito gledano, kao što ćete i sami vidjeti, ova je knjiga izrazito dostupna i nije vam potrebna diploma iz filozofije da biste pratili tijek radnje u njoj. Ostvarivanjem toga, Greguric uspješno isprepleće tekst popularnim pojmovima koji su u širokoj uporabi. Primjer toga bilo bi Hakiranje ljudi, Biohakeri i Neurohakiranje. Također se teme od izrazitog interesa, poput pitanja o tome kako provedena istraživanja utječu na životni vijek, promatraju kao prirodna progresija.
Čitanjem ove knjige otkrio sam teme koje su poslužile kao nov, iako izrazito povezan, doprinos mnogim pitanjima. Tu bih želio istaknuti razmjenu i zamjenu organa, posebice kad se razmotri uporaba tehnologije kao oblik nadomještanja. Ali također materija i energija ulaze u ovu kategoriju kao i, što je najzanimljivije od svega, organi za izmjenu informacija. Kulminacija svega ovoga je općenitije poimanje poboljšanja ljudi i do čega sve ovo može dovesti.
Ono što mi se također sviđa kod ove knjige je to da Greguric razmatra neke od društvenih učinaka kiborgizacije. To uključuje utjecaj na sport, i u vidu budućih smjerova razvoja ali i učinke koje već sada počinjemo uviđati. Također se razmatra i umjetnost, posebno u smislu performativne umjetnosti. Razmišljanje o tim temama predstavlja blagi uvod k seksi strani robota i robotike u istraživanju onog što je zbilja moguće i što bi moglo biti moguće u budućnosti.
Naravno da po pitanju budućnosti ne možemo daleko doći bez da ne promislimo
o tome što to sve znači budući da početak kiborga i robotike izravno utječe na ljude. Kako će ljudi živjeti u kohabitaciji s kiborzima i robotima? Hoće li se singularnost definitivno ostvariti? Što su umjetni mozgovi? Je li besmrtnost na jedan način i moguća? Kao inovativan dodatak ovom dijelu knjige Greguric uključuje i transkripte više razgovora jedan-na-jedan koje je provela sa stručnjacima u ovom polju. Njima se uspijeva staviti u kontekst jako velik dio sadržaja ove knjige.
Za mene je ova knjiga uzbudljiv, moderan i sveobuhvatan pregled pitanja kiborga i poboljšavanja ljudi. Daje mnoštvo mišljenja o tome u kojem smjeru se stvari kreću i što bi to sve moglo značiti. Koristi se filozofijom, tehnologijom i futurologijom na pristupačan i čitljiv način kako bi se u tečnom obliku prikazala tema koja bi mogla biti teška, a nekima i nepoznata. Na taj se način knjiga može čitati u obliku priče ili se mogu uzimati njeni dijelovi radi specifičnih informacija. Uživajte!

Kevin Warwick, Profesor emeritus, Zamjenik Prorektora za istraživanja pri Sveučilištu Coventry Profesor kibernetike pri Sveučilištu Reading, Ujedinjeno Kraljevstvo

Odjek knjige u javnosti i struci

Knjiga Ivane Greguric Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma: Prolegomena za kiborgoetiku, objavljena 2018. godine u nakladi Pergamene, Hrvatskoga filozofskog društva i Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, pobudila je zanimanje medija i znanstvene javnosti. Autorica u njoj promišlja filozofske i etičke posljedice povezivanja čovjeka s tehnologijom te pitanja koja otvaraju kiborzi, autonomni roboti i avatari.

U sveučilišnim novinama Universitas u prosincu 2018. Ivan Perkov priredio je prilog „Život u doba kiborga i avatara”, predstavljajući knjigu kao filozofski pogled na kibernetičku stvarnost. Posebno su istaknuta pitanja poboljšavanja ljudskih umnih i tjelesnih sposobnosti te budućeg suživota ljudi i kibernetičkih bića.

U članku „Kiborzi – jesu li još uvijek ljudi ili su nova bića?”, objavljenom 23. siječnja 2019. u Večernjem listu, Danijel Lijović razgovarao je s autoricom o granicama tehnološkog poboljšavanja čovjeka, autonomiji ljudskog bića i potrebi promišljanja etičkih načela u razvoju kibernetičkih tehnologija.

O predstavljanju knjige u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića izvijestio je portal Totalinfo.hr 18. veljače 2019. Predstavljanje je vodio Višeslav Kirinić, a o knjizi su govorili Igor Čatić i Žarko Paić te, putem videoveze, britanski stručnjak za kibernetiku Kevin Warwick, koji je napisao i jedan od predgovora izdanju.

Stručni odjek knjige potvrđuje prikaz Ivane Zagorac u časopisu Filozofska istraživanja iz 2020. godine. Zagorac ističe važnost sustavnoga i utemeljenog uvoda u kiborgoetiku te autoričin uravnotežen pristup, koji prepoznaje dobrobiti tehnologije, ali istodobno upozorava na etičke izazove njezine primjene na ljudsko tijelo i um.

Izvori:

  • Ivan Perkov (prir.), „Život u doba kiborga i avatara”, Universitas, prosinac 2018., str. 19. Članak (PDF).
  • Danijel Lijović, „Kiborzi – jesu li još uvijek ljudi ili su nova bića?”, Večernji list, 23. siječnja 2019. Pročitaj članak.
  • Totalinfo.hr, „Ivana Greguric: Može li čovjek biti okružen avatarima, kiborzima i robotima?”, 18. veljače 2019. Izvještaj o predstavljanju.
  • Ivana Zagorac, prikaz knjige Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma: Prolegomena za kiborgoetiku, Filozofska istraživanja, 40 (2020.), br. 4, str. 842–844. Hrčak.