ku na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Titulu doktora znanosti iz polja filozofije stekao je 2021. godine obranivši doktorsku disertaciju na temu bioetičkih aspekata suvremene znanosti. Izvršni je urednik časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica, te član uredništva časopisa Agora i Journal of Artificial Intelligence Humanities. Član je Hrvatskoga filozofskoga društva, Hrvatskoga bioetičkoga društva, Matice hrvatske, Europskoga udruženja urednika znanstvenih časopisa te počasni član Udruženja studenata filozofije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2019. suosnovao je Hrvatsku udrugu za znanstvenu komunikaciju – ZNAK. Bio je član različitih predstavničkih i administracijskih tijela, a godine 2023. predvodio je kao politički neovisni stručnjak znanstveno-stručnu radnu skupinu za izradu prijedloga nacionalne rezolucije o umjetnoj inteligenciji, koja je ušla u postupak saborske rasprave. Član je glavnoga tajništva Znanstvenoga centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, u kojemu djeluje u nekoliko znanstveno-istraživačkih odbora te zamjenik voditelja Sveučilišnoga centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu. Pri Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu osnovao je Laboratorij za konceptualno inženjerstvo. Drži nastavne kolegije i objavljuje radove iz područja opće filozofije i akademskog pisma, etike, bioetike, filozofije tehnike, filozofijske kozmologije i filozofije igre. U suradnji s drugim nastavnicima uveo je sveučilišne predmete Akademsko pisanje, Istraživačka metodologija u filozofiji, Filozofija tehnike i Filozofija igre. Organizirao je stotinjak znanstveno-stručnih događanja, izlagao na sedamdesetak (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Slovenija, Kosovo, Bugarska, Grčka, Njemačka, Portugal, Rusija, Južna Koreja), te je objavio pedesetak stručnih i znanstvenih priloga. Etičkim i bioetičkim istraživanjima pristupa iz kozmološke perspektive s primjenom optike teorije sustava i teorije kompleksnosti, metodološki podrazumijevajući integraciju jezgri znanja različitih disciplina i perspektiva te različitih kulturnih krugova, s kategorijalnim uporištem u metafizici i ontologiji. Posebno privlačnima nalazi fenomene prirode, života, morala, igre, tehnike, informacije i znanosti, no također razmatra biopolitiku, istraživačku metodologiju i probleme interdisciplinarnosti. Uz stalni angažman na konstitucionalnom razvoju integrativne bioetike, u recentno je vrijeme angažiran na proširenju resursa za integrativno proučavanje tehnike, prirode i igre, kao i na projektima koji doprinose razumijevanju budućnosti čovječanstva s obzirom na posljedice tehničkoga razvoja. Zalaže se za razumijevanje znanosti kao općega i javnoga dobra, za nacionalno financiranje obrazovanja i znanosti te za otvoreni pristup u znanosti.
Inovacijski prodor četvrte industrijske revolucije izvlači na vidjelo naravne promjene u konstelaciji društvenih i akademskih pokreta druge polovice 20. stoljeća, koje su objedinjavali kritičko zalaganje za pozitivnu afirmaciju životne raznolikosti, […]
