Objavljeni naslovi - Suzana Marjanić

Suzana Marjanić (1969.) radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu kao znanstvena savjetnica, gdje ostvaruje interese iz kulturne/kritičke animalistike, teorija mita i rituala te izvedbenih studija. Godine 1993. diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije kao jednopredmetnu grupu znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirala 1997. godine radom »Kontekstualnost Krležinih ‘Davnih dana’« te doktorirala na temi »Mitsko u usmenoknjiževnom – tragom Nodilove re/konstrukcije “stare vjere” Srba i Hrvata« 2002. godine. Objavila je tri knjige – »Glasovi ‘Davnih dana’: transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914–1921/22« (Naklada MD, 2005.), »Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas« (Školska knjiga, Udruga Bijeli val, Institut za etnologiju i folkloristiku, 2014.) i knjigu »Topoi hrvatskoga performansa: lokalna vizura« (Durieux, 2017.). Suuredila je šest zbornika radova: s kolegicom Antonijom Zaradijom Kiš – »Kulturni bestijarij« (2007.) i »Književnu životinju: kulturni bestijarij 2« (2012.), s Marijanom Hameršak »Folklorističku čitanku« (2010.), s Ines Pricom »Mitski zbornik« (2010.), s Bojanom Koštićem »Krležin EU/ropski furiosum« (2016.) i s Goranom Đurđevićem »Ekofeminizam: između ženskih i zelenih studija« (2020.). Članica je uredništva časopisa »Treća«, »Zarez« (do njegova ukidanja 2016. godine) i »Narodna umjetnost«. Vanjska je suradnica Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru i Odsjeka za kroatologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Za knjigu »Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas«, u kojoj je dokumentirala prema izvedbenim centrima performersku i akcionističku domaću scenu, dobila je Godišnju nagradu Hrvatske sekcije AICA i Državnu nagradu za znanost. Živi u Zagrebu s Robertom Francisztyjem i mačkama (Moby/Frankenštajn, Oskar, Patrick, Pirgo, Amy/Tomy, Ubu, Gregor, Koza i Sid – svi smo tu unatoč svemu – od lokalne i globalne ekonomske, političke i mentalne krize do tzv. pandemije). Voljela bih parafrazirati akciju Jure Detele: 1. kolovoza 1975. Jure Detela je provalio u Ljubljanski zoološki vrt kako bi oslobodio sve životinje.

Preporuka
2021. Biblioteka: BIOETIKA, Suzana Marjanić

»Maksimum sreće jedne osobe ovisi o maksimumu sreće svih.« (Stih brazilskoga pjesnika i anarhističkoga aktivista Joséa Oiticice, 122. fragment dnevnika »Život teatra« Juliana Becka.) Knjiga »Cetera animantia: od etnozoologije do […]