BIBLIOTEKA: BIOETIKA

Amir Muzur / Iva Rinčić

Bioetička Europa našeg doba

Metafora otoka odavno se koristi u bioetici, barem u Hrvatskoj: ne samo da je Hrvatsko bioetičko društvo registrirano na Lošinju, da se ondje već gotovo dva desetljeća održavaju najznačajniji susreti bioetičara šire regije, da su…

Godina izdanja
2018
Uvez
tvrdi
Broj stranica
185
ISBN
9789536576678

19,90 €Cijena iz kataloga

Cijena na 10.09.2026.: 19,90 €

Upit za knjigu

Naslov knjige već je upisan u obrazac. Potvrdit ćemo aktualnu cijenu i dostupnost.

Podijeli knjigu
Pošalji e-mailom

Izbliza

O knjizi

Metafora otoka odavno se koristi u bioetici, barem u Hrvatskoj: ne samo da je Hrvatsko bioetičko društvo registrirano na Lošinju, da se ondje već gotovo dva desetljeća održavaju najznačajniji susreti bioetičara šire regije, da su tu nastale i neke utjecajne deklaracije i ideje, već je otočnost i inače po mnogočemu svojstvena bioetičarima kao zagovornicima napuštenih ili još nedovoljno osviještenih vrijednosti i stavova. Osim toga, čitava ova knjiga svjesno počiva na maritimnim aluzijama nepredvidljivosti struja, privremenosti sidrišta i nepresudnosti kormilara: ne samo da si laskamo da nas, primorce, more čini otvorenijima od drugih, već nam se čini da upravo mare nostrum može koješta objasniti u povijesti, pa i budućnosti bioetike koju zagovaramo.
Jedno od otkrića koje može zbuniti um odgajan u objektivnim znanostima zasnovanim na dokazima, jest nevjerojatna raznolikost bioetičkih struja svojstvena osobito današnjoj Europi. O čemu ovisi kojoj će se struji neki pojedinac ili institucija prikloniti? Vjerojatno je za to odgovorno više čimbenika: neki tragaju za novim i žele u tome biti prvi, drugi više vole ustrajati na vlastitom putu odnosno putu koji su prihvatili i naslijedili, a treći jednostavno ne žele imati išta zajedničko s drugima, pa se odlučuju za ono čime se drugi ne bave. Moguće je da u nekim slučajevima ulogu igraju i interesi većih skupina: kako bilo da bilo, struje razvoja bioetike početkom XXI. stoljeća poprilično su podijelile bioetičare,
ponekad do razmjera pravih ideoloških ratova. Ne radi se ovdje o ratu profesija: na strani integrativnih bioetičara i bio-medicinskih etičara ima jednako liječnika, filozofa i teologa. Ovdje se radi o ratovima institucija, časopisa, konferencija i ljudi, donekle sljedbenički svrstanih oko središnjih autoriteta, ali ponajprije oko kulturnih i jezičnih preferenci. Hoćemo li jednoga dana doznati za neke dublje političke, diplomatske i ekonomske razloge zašto je netko nešto zagovarao, kočio ili ignorirao (kao što smo, zahvaljujući WikiLeaksu, doznali o akterima ratova oko GMO-a, primjerice), teško je reći, ali je sigurno da se sve struje neće same od sebe stopiti dokidajući antagonizme. Činjenica je da American Journal of Bioethics 2011. neće objaviti članak o Fritzu Jahru pod »obrazloženjem« da je u tom časopisu pisano o Potteru. Nekoliko godina kasnije, spomen Jahra u tom je časopisu velikodušno dozvoljen
voditeljici Obamina savjeta za bioetička pitanja, ali je tada odbijen uobičajeni članak-komentar europskih bioetičara. O časopisima koje izdaju Kennedy Institute of Ethics ili Hastings Center da ne govorimo, kao ni o Developing World Bioethics ili Bioethics, koji, pod istim urednikom, objavljuju napade na hrvatsku bioetičku inovaciju (u dubokom neznanju, Hrvatsku očito tretirajući dijelom »svijeta u razvoju«). Potterove knjige, opet, nećete naći na policama knjižnice georgetownskog Instituta, kao ni njegov spomen na službenim mrežnim stranicama. Selektivan pristup veličanju odnosno ignoriranju pionira bioetike uobičajen je u SAD-u i prakticiraju ga mnoge dosadašnje »povijesti«, od Jonsena do Stevensove.
S heraklitovsko-heisenbergovskom skepsom daje to uopće moguće, a opet, s iskrenim divljenjem utemeljenim na dugogodišnjem motrenju iz blizine, mi smo se latili opisa i analize fenomena recentne europske bioetičke diverzifikacije (izbjegavat ćemo riječ »razvoj«, budući da u tom fenomenu ima manje linearnog, a još manje unilineamog, pa pojava više nalikuje vatrometnoj eksploziji nego pruzi). Pritom nas u analizi nije zanimala bioetika koja to nije - dakle, sužena, pojednostavljena, antropocentrična i stoga nepotpuna tzv. »nova medicinska etika« - već samo namjerni ili slučajni proplamsaji sveobuhvatne etike života, »života u cjelini i u svakom od dijelova te cjeline, života u svim njegovim oblicima, stupnjevima, fazama i pojavnostima«, kako bi rekao Hrvoje Jurić. Naravno, možemo se zapitati i zašto bi nas neodredivost uopće trebala opterećivati? Čak i ako je (europska) bioetika namjerno nedorečen pojam (da parafraziramo T. Engelhardta), čak i ako je više religija nego znanost (kako potkraj života tvrdi Potter), njene su uporabe i zloporabe toliko indikativne, očekivanja od nje toliko različita i intrigantna, a potencijal formalne i sadržajne subjektivizacije toliko velik da se svaka plovidba njome pretvara u prvorazrednu intelektualnu avanturu i suprotnost dosadi »biomedicinske etike« koju je insajderski razotkrio Albert Jonsen baš kao dijete Andersenova gologa cara. (Umjesto predgovora: Kako je počeo rat na našem bioetičkom otoku)

Odjek knjige u javnosti

Knjiga Amira Muzura i Ive Rinčić Bioetička Europa našeg doba: struje, kormilari, sidrišta uvrštena je u program predstavljanja recentnih bioetičkih izdanja na 17. Lošinjskim danima bioetike, održanima u svibnju 2018. godine u Malom Lošinju. Predstavljanje je bilo predviđeno za 21. svibnja, a kao predstavljač knjige naveden je filozof Hrvoje Jurić.

U prosincu 2018. Knjižnice grada Zagreba uvrstile su knjigu u svoj stručni pregled novih naslova. U bibliografskoj anotaciji istaknut je autorski pristup povijesti i suvremenom stanju europske bioetike, koji uz opsežnu literaturu obuhvaća i terenska istraživanja u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj te na Balkanu.

Knjiga je pronašla mjesto i u sveučilišnoj literaturi. U dokumentaciji poslijediplomskoga doktorskog studija filozofije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, usvojenoj 28. listopada 2019., navedena je među obvezatnom literaturom kolegija Etika, čiji je nositelj bio Mislav Kukoč.

U travnju 2019. Hrvatski studiji spomenuli su knjigu i u najavi izlaganja Ive Rinčić i Amira Muzura „Europska bioetika (Fritz Jahr)”, navodeći je među trima njihovim zajedničkim monografijama koje donose rezultate istraživanja europske bioetičke misli.

Izvori:

  • 17. Lošinjski dani bioetike, službena programska publikacija, 2018., str. 199. Službeni program.
  • Knjižnice grada Zagreba, „Novi naslovi – prosinac”, 2018. Stručna anotacija.
  • Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Opisi predmeta poslijediplomskoga doktorskog studija filozofije, 28. listopada 2019., kolegij Etika. Službeni dokument (PDF).
  • Hrvatski studiji, najava izlaganja „Europska bioetika (Fritz Jahr)”, 17. travnja 2019. Službena objava.