Medicina i bioetika

Nakladnik: • Godina izdanja: 2010. • Biblioteka: BIOETIKA, Frković Aleksandra


 

•  Autorica: Aleksandra Frković
•  Godina izdanja: 2010. 
•  Uvez: tvrdi 
•  Dimenzije: 22.5 x 16.5 cm
•  Broj stranica: 212
•  Cijena: 150,00 kn  •  NARUČI  •

 

Od shvaćanja bioetike kao profesionalne etike u medicini, bioetike i ekologije, bioetike kao ljubavi prema životu, globalne bioetike, do integrativne bioetike, riječ ‘bioetika’ poprimala je različita značenja. Veliki napredak znanosti i nove spoznaje u tehnologiji te njihova primjena u medicini izazvale su brojne etičke dileme od rođenja do smrti. Uvidjelo se da stvaranje pravila u odnosu između liječnika i pacijenta ne može biti isključivo u nadležnosti medicine. Pri donošenju odluka etičke naravi sudjeluju stručnjaci iz različitih područja (pravnici, filozofi, teolozi, psiholozi, socijalni radnici itd). Promjene koje se zbivaju u medicini dovode u pitanje određene osnovne pojmove. Tako bioetika danas, u odnosu na njezine početke, nije i ne može biti ista.
Izrazite promjene u pružanju sustava zdravstvene skrbi započele su kra­jem prošlog stoljeća. Povećani broj kroničnih i zaraznih bolesti, produljeno trajanje života, porast ukupnog broja stanovništva, primjena sofisticirane teh­nologije pridonijeli su složenosti uvjeta u kojima se odvija zdravstvena skrb. Funkcioniranje zdravstvene skrbi počiva na etičkim načelima, zakonskim propisima, ali i na ekonomskim vrijednostima, što posebno stavlja naglasak na pravednost. Jedan od primarnih interesa pacijenata je što sigurnija zdrav­stvena skrb.
Od brojnih bioetičkih dilema koje se razmatraju po pitanju kvalitete živo­ta, posebno se ističu pitanja vezana uz novorođenačku dob i na kraju života. U ovom tekstu se govori o prehrani majčinim mlijekom kao jednim od pred­uvjeta za kasniji kvalitetni život. O kvaliteti života govori se i kod teško bo­lesnih i umirućih osoba i to povezano s distanazijom i eutanazijom. Dileme o kvaliteti života posebno se aktualiziraju kada treba donijeti odluku o uskra­ćivanju ili odustajanju od životno važnih medicinskih postupaka, kod trajno vegetirajućih stanja te kod donošenja odluka na kraju života kompetentnih ili nekompetentnih osoba.
U radu svakog liječnika jedno od najvažnijih pitanja je kako riješiti pita­nje boli. U većini slučajeva kada pacijent traži pomoć, osobito hitnu pomoć, razlog je bol. Usprkos svih nastojanja, liječnik nije uvijek u stanju riješiti pitanje boli kod svoga pacijenta.  (Iz sažetka)