BIBLIOTEKA: BIOETIKA
Cetera animantia od etnozoologije do zooetike
"Maksimum sreće jedne osobe ovisi o maksimumu sreće svih". Stih brazilskoga pjesnika i anarhističkoga aktivista Joséa Oiticice, 122. fragment dnevnika Život teatra Juliana Becka Knjiga Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike obuhvaća izbor studija koje…
- Nakladnik
- Pergamena, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku
- Godina izdanja
- 2022
- Uvez
- tvrdi
- Broj stranica
- 420
- ISBN
- 9789536576739
33,20 €Cijena iz kataloga
Cijena na 10.09.2026.: 33,20 €
Upit za knjiguNaslov knjige već je upisan u obrazac. Potvrdit ćemo aktualnu cijenu i dostupnost.
Podijeli knjigu
Izbliza
O knjizi
"Maksimum sreće jedne osobe ovisi o maksimumu sreće svih".
Stih brazilskoga pjesnika i anarhističkoga aktivista Joséa Oiticice, 122. fragment dnevnika Život teatra Juliana Becka
Knjiga Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike obuhvaća izbor studija koje sam pisala na interpretativnom susretištu etnozoologije – gdje se etnozoologija određuje kao sestrinska disciplina etnobotanike i etnoekologije i poddisciplina etnobiologije – antropologije životinja i zooetike (kritičke animalistike) od 1996. godine kada sam upoznala Nikolu Viskovića, koji je tada kao profesor prava na Pravnom fakultetu objavio prvu zooetičku knjigu našega kulturokruga – Životinja i čovjek: prilog kulturnoj zoologiji (1996). Nadalje, kao otisak, pored njegove iznimne uloge, navodim i znanstveni projekt Kulturna animalistika koji sam zajedno s kolegicom Antonijom Zaradijom Kiš pokrenula u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu 2008. godine. Sve tekstove prožima zooetička niša koju sam s jedne strane primala od brojnih aktivista/ica za prava životinja / ne-ljudi (prije svega tu mislim na našu prvu udrugu za prava životinja – Prijatelji životinja osnovanu 2001.) kao i iz poticajnih bioetičkih istraživanja kolege Hrvoja Jurića i ekofeminističkoga kolegija Karmen Ratković u Centru za ženske studije u Zagrebu. Naime, u početku je Karmen Ratković, točnije – 1995. godine u okviru eksperimentalnoga programa, kolegij Ekofeminizam i dubinska ekologija vodila zajedno s Vesnom Teršelič. I naslov knjige Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike usmjeren je zapažanjem Hrvoja Jurića kako je u Bibliji tako i u drugim religioznim i filozofijskim tekstovima judeo-kršćanske tradicije problematiku životinja / ne-ljudi najpouzdanije pratiti upravo preko pitanja o “životinjskoj duši” kao i dijagnozom Nikole Viskovića prema kojoj je našim etičarima i filozofima (sve do proboja zooetičkih načela u bioetičku nišu koju otvara tek Hrvoje Jurić koji Singerovu bioetiku određuje upitom stoji li njegova kategorija mišljenja uopće u ikakvoj tradiciji) uglavnom "ispod časti govoriti o prirodi i o životinjama kao etičkim vrednotama, odnosno subjektima", s obzirom na to da je kod nas etika "zapela" na kantovsko-hegelijanskom viđenju da životinje ne posjeduju svijest ni duh, pa ih samim time, navodno, ne treba ni uzimati u etička razmatranja. Pritom naslovni sklop "od… do" ne upućuje na razvojnu valorizaciju istraživanja već da u klasična kulturnoanimalistička (engl. animal studies) promišljanja o životinjama valja uključiti i zooetički modus, i to kritičke animalistike (engl. critical animal studies). Tako je, prema mišljenju Stevena Besta, jednoga od utemeljitelja kritičke animalistike, a o čemu pišem u prvoj cjelini knjige, akademsko bavljenje životinjama kakvo promoviraju animalistički studiji apstraktno i teorijsko s odsustvom niše prava životinja.
(...) Iz zoo-uvoda
Odjek knjige u javnosti
Knjiga Cetera animantia – od etnozoologije do zooetike Suzane Marjanić, objavljena 2022. godine u zajedničkom nakladništvu Pergamene i Znanstvenoga centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, ostvarila je zapažen odjek u znanstvenoj, stručnoj i široj kulturnoj javnosti. Djelo koje povezuje etnozoologiju, antropologiju životinja i kritičku animalistiku dobilo je značajno strukovno priznanje, zaseban časopisni prikaz te niz javnih predstavljanja u Hrvatskoj i međunarodnom znanstvenom okruženju.
Za knjigu Cetera animantia – od etnozoologije do zooetike Suzana Marjanić dobila je Godišnju nagradu „Milovan Gavazzi” Hrvatskoga etnološkog društva za 2022. godinu, u kategoriji znanstvenoga i nastavnog rada. Tim je priznanjem istaknuta vrijednost njezina istraživanja odnosa ljudi i drugih živih bića iz etnološke, kulturnoantropološke i etičke perspektive.
Zaseban stručni odjek knjiga je dobila u časopisu Anafora. Ivana Nikolić objavila je u prosincu 2023. godine prikaz pod naslovom „Knjiga o transvrsizmu”, u kojemu sustavno razmatra četiri tematske cjeline Marjanićine studije. Posebno ističe povezivanje etnografskih primjera s filozofskim i etičkim raspravama, od povijesti odnosa prema životinjama i pitanja životinjske duše do mitskih predaja, književnosti, izvedbenih umjetnosti i suvremenih pokreta za prava životinja.
Nikolić osobito naglašava uspješno povezivanje različitih znanstvenih disciplina i primjera iz svakodnevice. Vrijednost knjige prepoznaje u njezinu poticanju kritičkog preispitivanja antropocentričnih i specističkih obrazaca mišljenja, kao i u povezivanju znanstvenoga istraživanja s etičkom odgovornošću. U zaključku prikaza ističe kako djelo može poslužiti kao važan poticaj istraživačima koji nastoje razvijati uključivije pristupe ljudskim i neljudskim živim bićima.
Tijekom 2023. godine knjiga je predstavljena i izvan uobičajenoga akademskog okruženja. Suzana Marjanić sudjelovala je 2. rujna u edukativnom programu 15. ZeGeVege festivala u Zagrebu, gdje je govorila o životinjama kao subjektima antropološkoga istraživanja i predstavila svoju knjigu. U studenome iste godine djelo je bilo predmet mrežnoga predstavljanja u okviru Komisije za folkloristiku Međunarodnoga komiteta slavista, na kojemu je o knjizi govorila Danijela Vasić s Filološkoga fakulteta u Beogradu. Time je njezina recepcija obuhvatila i međunarodnu folklorističku zajednicu.
Knjiga je predstavljena i zagrebačkoj književnoj publici u sklopu Noći knjige 2024. godine. Predstavljanje je održano 23. travnja u Književnom klubu Booksa, uz sudjelovanje Brune Beljaka, Milke Car i Olge Orlić te moderiranje Jelene Ivanišević. Događaj su najavili Booksa, Institut za etnologiju i folkloristiku te hrvatski kulturni portal Culturenet. Uvrštenje u program Noći knjige dodatno je približilo teme kulturne animalistike čitateljima izvan užega znanstvenog kruga.
U rujnu 2024. godine Cetera animantia uvrštena je i u program 32. Dana Frane Petrića na Cresu, u sklopu simpozija Ne-ljudske životinje u filozofiji i kulturi. Prisutnost knjige na tom međunarodnom skupu povezala je autoričina etnološka i kulturnoantropološka istraživanja sa suvremenim filozofskim raspravama o moralnom položaju životinja i odnosu čovjeka prema prirodi.
Zanimanje za knjigu nastavilo se i 2025. godine. Prema izvještaju Instituta za etnologiju i folkloristiku, Cetera animantia ponovno je predstavljena 22. travnja u zagrebačkoj Knjižnici Vladimir Nazor, zajedno s novijom autoričinom knjigom Zooživoti – antrozoologija i kritika kapitalocena, u programu Noći knjige. Takvo povezivanje dvaju izdanja pokazuje kontinuitet njezina istraživačkog rada i trajnu prisutnost tema koje je otvorila knjiga Cetera animantia.
Od strukovne nagrade i znanstvenoga prikaza do brojnih javnih predstavljanja, Cetera animantia – od etnozoologije do zooetike ostvarila je prepoznatljivo mjesto u suvremenoj hrvatskoj kulturnoj animalistici. Zajedničko izdanje Pergamene i Znanstvenoga centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku pridonijelo je povezivanju znanstvenog promišljanja, kulturne interpretacije i etičke odgovornosti prema svim živim bićima.
Izvori:
- Institut za etnologiju i folkloristiku, Izvještaj o radu Instituta za 2023. godinu, str. 85 i 121; evidencija predstavljanja knjige i dodjele Godišnje nagrade „Milovan Gavazzi”. Službeni izvještaj (PDF).
- Ivana Nikolić, „Knjiga o transvrsizmu. Suzana Marjanić, Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike”, Anafora, X (2023.), br. 2, str. 473–476. Stručni prikaz na Hrčku.
- Prijatelji životinja, „Edukativni program 15. ZeGeVege festivala”, 2023.; predstavljanje knjige Suzane Marjanić. Program festivala.
- Booksa, „Vodič za Noć knjige 2024.”, 22. travnja 2024.; i Culturenet, „Predstavljanje knjige Suzane Marjanić 'Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike'”. Booksa · Culturenet.
- Hrvatsko filozofsko društvo, 32. Dani Frane Petrića, programska knjižica, Cres, 22. – 28. rujna 2024., str. 33. Program skupa (PDF).
- Institut za etnologiju i folkloristiku, Izvještaj o radu za 2025. godinu, str. 102; predstavljanje knjiga u Knjižnici Vladimir Nazor, 22. travnja 2025. Službeni izvještaj (PDF).




