Željko Kaluđerović (1964., Vrbas, Vojvodina, Srbija) zaposlenje kao redoviti profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu (Srbija), gdje predaje Grčku filozofiju, Helenističko-rimsku filozofiju, Etiku, Bioetiku i Novinarsku etiku. Nastavnik je i na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Tuzli (Bosna i Hercegovina), gdje predaje Antičku filozofiju I, Antičku filozofiju II, Modernu filozofiju i Metodiku nastave filozofije.
Objavio je više od sto četrdeset znanstvenih radova u relevantnim znanstvenim i filozofskim časopisima u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Mađarskoj, Rumunjskoj, Ukrajini, Rusiji, Albaniji, Grčkoj, Turskoj, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Drža¬vama, pretežno iz antičke filozofije, povijesti filozofije i praktičke filozofije.
Sudjelovao je na više od šezdeset međunarodnih znanstvenih skupova i jednom svjetskom kongresu (9th World Con¬gress of Bioethics, 2008.).
Autor je sljedećih knjiga: Aristotel i predsokratovci (Kri- mel, Novi Sad 2004.), Helensko poimanje pravde (Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci – Novi Sad 2010.), Presokratsko razumevanje pravde (Izdavačka knji-
žamica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci – Novi Sad 2013.), Filozofski triptih (Biblioteka Arhe, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad 2014.), Dike i clikaio- syne (Magnasken, Skopje 2015.), Rana grčka filozofija (Hija- tus, Zenica 2017.) i Stagiranin (Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci – Novi Sad 2018.). Koordinator je Centra za bioetiku na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu (Srbija). Član je više stručnih udruženja, uređivačkih odbora časopisa i zbornika te organizacijskih, znanstvenih i programskih odbora različitih međunarodnih konferencija i simpozija. Sudjelovao je ili sudjeluje u izvedbi osam znanstvenih projekata u Srbiji i inozemstvu.
Grčki korijeni antropocentrizmaZapadna civilizacija, čija je vizura kozmosa i dalje prevalentno antropocentrička, ishodišnu točku vlastitih stajališta uglavnom pronalazi u judeo-kršćanskoj tradiciji i u stavovima drevnih grčkih filozofa. Nagovještaji logocentričkih i […]