Suzana Marjanić, znanstvena savjetnica (r. 1969.), radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, gdje ostvaruje interese za teorije mita i rituala, kulturnu i kritičku animalistiku te izvedbene studije.
Objavila je šest autorskih knjiga: Glasovi Davnih dana: transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914–1921/22. (2005.), Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas (2014.), Topoi hrvatskoga performansa: lokalna vizura (2017.), knjigu Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike (2022), knjigu Mitovi i re/konstrukcije: tragom Nodilove „stare vjere“ Srba i Hrvata (2022) i knjigu Umjetnost performansa i kinizam: izvedbena linija otpora (2022).
Suurednica je osam zbornika radova: Kulturni bestijarij (Zagreb, 2007.), Književna životinja. Kulturni bestijarij 2. (Zagreb, 2012., oba kulturnoanimalistička zbornika radova s A. Zaradijom Kiš), Animal: knjiga o ljudima i ne-ljudima. Kulturni bestijarij 3 (Zagreb, 2022., s Majom Pasarić i Antonijom Zaradijom Kiš), s Marijanom Hameršak uredila je Folklorističku čitanku (Zagreb, 2010.), s I. Pricom Mitski zbornik (Zagreb, 2010.), s B. Koštićem Krležin EU/ropski furiosum (Koprivnica, 2016), zbornik radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Zagreb, Durieux, 2020) uredila je s Goranom Đurđevićem, a Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman (Zagreb: Jesenski i Turk, KIC, 2022) s Rosanom Ratkovčić.
Članica je uredništva časopisa Treća: časopis Centra za ženske studije, dvotjednika Zarez (do 2016. godine kada je dvotjednik ukinut) i časopisa Narodna umjetnost.
Nastavna djelatnost:
Vanjska je suradnica (predavačica) Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru (kolegiji: Teorije rituala, Antropologija životinja) i Odsjeka za kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu (kolegij o Miroslavu Krleži i književnoj antropologiji).
Nagrade:
Za knjigu Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas (Bijeli val, Institut za etnologiju i folkloristiku, Školska knjiga) dobitnica je Godišnje nagrade Hrvatske sekcije AICA i Državne nagrade za znanost.
“Maksimum sreće jedne osobe ovisi o maksimumu sreće svih”. Stih brazilskoga pjesnika i anarhističkoga aktivista Joséa Oiticice, 122. fragment dnevnika Život teatra Juliana Becka Knjiga Cetera animantia: od etnozoologije do […]