• Grupa autora
• Godina izdanja: 2000.
• Uvez: tvrdi
• Dimenzije: 22.5 x 16.5 cm
• Broj stranica: 366
• Cijena: €15,90 / 120,00 kn
• NARUČI •
CRESKI BIOETIČKI SKUP I RAĐANJE BIOETIČKOG SENZIBILITETA
Osnovni podaci
Sedmi po redu Dani Frane Petrića održani su od 30. kolovoza do 4. rujna 1998. u Cresu. Skup je otvoren prigodnim i pozdravnim govorima dr. Ljerke Schiffler, predsjednice Hrvatskog filozofskog društva, prof. dr. Danila Pavešića, rektora Sveučilišta u Rijeci, dr. Miljenka Dorića, predsjednika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, Branka Kaleba, pomoćnika ministra kulture, Gaetana Negovetića, gradonačelnika Cresa i dr. Ante Čovića, predsjednika Programskog odobra za temu »Izazovi bioetike«.
O središnjoj temi »Izazovi bioetike« izlagalo je 28 sudionika (redoslijedom nastupa): Ivan Šegota, Božidar Vrhovac, Nada Gosić, Ljiljana Zergollern, Krešimir Pavelić, Nina Canki-Klain, Gordana Bosanac, Asim Kurjak, Luka Tomašević, Maja Žitinski-Šoljić, Elvio Baccarini, Ante Pažanin, Ante Čović, Nikola Skledar, Sanja Kupešić, Marija Rosandić, Predrag Šustar, Gottfried Kiienzlen, Biserka Belicza, Pavo Barišić, Hrvoje Jurić, Michael George, Fulvio Šuran, Darko Polšek, Miljenko Brkić, Ivan Cifrić, Marijan Jošt i Tomislav Petković. Referati koji su obuhvaćeni ovim zbornikom razvrstani su prema sadržajnoj srodnosti ili bar tematskom akcentu u četiri poglavlja.
Tematski skup o bioetici završio je 2. rujna 1998. predstavljanjem publikacija iz biblioteke »Bioetika« izdavačke kuće Pergamena. Ante Selak, Ante Čović i Ivan Šegota govorili su o koncepciji biblioteke, o objavljenim knjigama Etika sestrinstva, Skafander i leptir, te upravo izišlom priručniku Etički komiteti.
Za vrijeme održavanja simpozija bila je postavljena izložba bioetičkih publikacija u organizaciji Katedre društvenih znanosti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.Medijsko praćenje i odjeci
Skup je bio izuzetno dobro medijski najavljen i praćen, dok su nakon završetka objavljeni brojni komentari, intervjui i izlaganja sudionika. Rad simpozija neposredno su pratili novinari Vjesnika, Novog lista i Večernjeg lista, ekipe I. i III. programa Hrvatskog radija te Hrvatske televizije. Novinarka Vjesnika Živana Morić dobila je za doprinos u prezentiranju skupa pismenu zahvalnicu Organizacijskog odbora, jer su – kako stoji u obrazloženju – posebno bili zapaženi njeni »studiozno pisani izvještaji i komentari te drugi prilozi«. Osvrte na održani simpozij i razgovore sa sudionicima također su donijeli Slobodna Dalmacija, Školske novine, Vijenac i Obzor.
U odjecima bioetičkih rasprava produžena je medijska prisutnost ovog skupa, ponajprije slučajem »hrvatskih sedmorki«, koji je nakon prikaza na simpoziju ubrzoizbio u javnost, a potom aktualiziranjem problema genetskog inženjerstva u ljudskoj prehrani, o čemu su sudionici sedmih Dana Frane Petriša donijeli poseban apel.Creski apel i njegovi učinci
Apel za etičku i pravnu regulaciju primjene genetskog inženjerstva u proizvodnji i distribuciji hrane usvojen je na završetku simpozija, 4. rujna 1998., a upućen je Vladi Republike Hrvatske i hrvatskoj javnosti. Objavljenje u Vijencu (br. 123, 8. listopada 1998.). Prijedlog za donošenje apela iznio je u raspravi nakon svoga izlaganja Marijan Jošt, koji će se upravo nakon nastupa na creskom skupu profilirati u jednu od ključnih figura bioetičkog pokreta u Hrvatskoj.
Sve zahtjeve koji su postavljeni u Apelu prihvatio je Zastupnički dom Sabora, donijevši ih na sjednici od 27. studenoga 1998. kao vlastite zaključke. Naime, na prijedlog kluba zastupnika HSS-a sadržaj Apela uvršten je, u gotovo doslovnoj formulaciji, u zaključke koje je Zastupnički dom donio nakon rasprave o stanju u poljoprivredi Republike Hrvatske. Među ostalim obvezama, Vlada je dobila zaduženje da osnuje bioetičko povjerenstvo, što je izvršeno odlukom Vlade od 22. travnja 1999. No, time je tek počeo pravi zaplet u hrvatskoj bioetičkoj priči.
U međuvremenu su političke stranke pokazale zamjetan interes za tu problematiku, tako da je kroničar bioetičkih zbivanja, godinu dana nakon donošenja Apela, zaključio kako je genetsko inženjerstvo »postalo i vrlo važno političko pitanje« (H. Jurić, Zarez, br. 15, 1. listopada 1999.).Rađanje bioetičkog senzibiliteta
Creski bioetički simpozij u hrvatskim je okvirima zasigurno bio rekordan prema brojnosti sudionika, tematskoj obuhvatnosti te raznovrsnosti zastupljenih struka i pozicija, a istodobno neupitan u pogledu kvalitativnog dosega i stručnih rezultata. Ne smije se pritom previdjeti da su se u Hrvatskoj, i prije i poslije, održavali uspjeli i stručno plodonosni bioetički skupovi, što svjedoči o proširenosti bioetičkog interesa u akademskim krugovima i institucijama. U to vrijeme bioetička je osjetljivost svakako bila razvijena i u građanskoj sferi, u ekološkim, alternativnim udrugama i grupacijama.
Kao osobite doprinose creskog skupa, u kojima se ocrtava njegova društvena uloga i važnost, možemo navesti: osnaživanje javnog interesa i postavljanje medijskog rakursa za bioetičke teme, senzibiliziranje političkih struktura za bioetičke probleme i uključivanje državnih institucija u njihovom rješavanje na bioetičkim metodološkim zasadama, što je u konačnici dovelo do bioetičke institucionalizacije na razini države. Tim doprinosima zapravo je zatvoren krug pretpostavki na kojima je u hrvatskom društvu uspostavljen bioetički senzibilitet, što znači daje dosegnuo takvu razinu i strukturu društvene rasprostranjenosti da ga možemo smatrati općedruštvenom značajkom. A bioetički senzibilitet hrvatskog društva treba otčitati kao siguran i jasan znak da je nova svjetskopovijesna epoha nastupila i u našim prostorima.
Ante Čović
