Znanje i destrukcija

Nakladnik: • Godina izdanja: 2011. • Biblioteka: BIOETIKA, Tomislav Krznar

 

 

•  Autor: Tomislav Krznar
•  Godina izdanja: 2011.  
•  Uvez: tvrdi  
•  Dimenzije: 24.5 x 17.5 cm  
•  Broj stranica: 391
•  Cijena: 300,00 kn  •  NARUČI  •

 

Integrativna bioetika i problemi zaštite okoliša

Živimo u svijetu u kojem djeca umiru od gladi, u kojem milijarde ljudi žive na granici ili ispod granice siromaštva, u kojem ljudi obolijevaju i umiru od izlječivih bolesti, u kojem još uvijek gore genocidni ratovi, čini se nasilje prema manjinama, rodnim, spolnim, vjerskim, nacionalnim, itd. Istovremeno živimo u svijetu neviđenih tehnoloških, transportnih, informacijskih i drugih mogućnosti. Živimo u vremenu kad je moguće intervenirati u genetski sklop ili u samu strukturu života. Živimo u svijetu obilja, neshvatljivih materijalnih mogućnosti i velike raskoši. Živimo li dakle u dva svijeta? Ili samo u jednom svijetu koji ima dva tako različita pola?

Stranice koje slijede ispisane su s namjerom da se pronikne u sklop problema koji nam se čini možda i najznačajnijim za život suvremenog čovjeka. Tomu nije tako samo iz primarnog razloga što čovjek uništavajući okoliš uništava i samog sebe, nego i stoga što je plan odnosa čovjek-priroda platforma na kojoj se uočavaju mnogi kulturni obrasci, počevši od ekonomske i političke sfere, do sfere spolnosti, religije i znanosti. Ne treba posebno dokazivati prisutnost i značaj »ekoloških« tema u našim životima. Ove su stranice napisane s namjerom da se pronikne u korijenje tih pojava i eventu­alno da se dohvati odgovor na pitanje: zašto je tomu tako? Zašto čovjek tako nasilno djeluje prema životu?

Fenomen destrukcije, koji se sve jasnije očitava kao neposredna prijetnja posto­janju samog čovjeka, upravo je uzrokovan čovjekovom težnjom za postizanjem sigur­nijeg i udobnijeg života. Ovo nas upućuje na sljedeći zaključak: ukoliko je težnja za sigurnošću uništavajuća, vrijeme je da se promotri platforma na kojoj je ona nastala i da se pokuša izgraditi novi temelj za djelovanje koje neće imati uništavajući učinak. Ovo je moguće jedino ako se u mišljenju uzme u obzir obuhvatniji koncept života od onog čovjekovog. Upravo je ovo središnja misao rada, a potraga za pitanjem kako je to moguće učiniti, središnja je njegova svrha. (Iz predgovora)