Pergamena
Povijest Pergamene
(O)tisak vremena
Ukratko
Od petoknjižja Hrvatske revije do biblioteka CROATICUM i BIOETIKA, povijest Pergamene govori o knjigama koje čuvaju hrvatsku jezičnu i kulturnu baštinu te otvaraju nova znanstvena pitanja. Njezina izdanja povezuju autore, urednike i čitatelje, a pojedina postaju poticaj za daljnja istraživanja i knjige. To je priča o nakladničkom radu koji od 1995. traje u Zagrebu, s vjerom u trajnu vrijednost pisane riječi.
Počeci Pergamene
Pergamena je osnovana 1995. godine u Zagrebu. Njezin osnivač, Ante Selak (1949. – 2025.), hrvatski jezikoslovac, znanstvenik, sveučilišni profesor i nakladnik, u njezino je djelovanje unio dugogodišnje uredničko i nakladničko iskustvo te okupio širok krug autora i stručnih suradnika.
Ime izdavačke kuće priziva pergamenu, drevnu podlogu za pisanje na kojoj su stoljećima čuvani zapisi, znanje i svjedočanstva.
Od početka se Pergamenin program oblikovao promišljenim izborom naslova, s naglaskom na njihovu sadržajnu i znanstvenu vrijednost. Važnije od broja objavljenih knjiga bilo je odabrati djela trajne vrijednosti, kojima će se čitatelji moći vraćati i godinama nakon objavljivanja.
Takvo opredjeljenje nije uvijek bilo jednostavno održati, osobito u društvenim i gospodarskim okolnostima koje nisu pogodovale knjizi. Ipak, Pergamena je od prvih godina razvijala program posvećen hrvatskom jeziku, književnosti, povijesti i obrazovanju te filozofiji i etici.
Hrvatska revija – povezivanje razdvojenih svjetova
Među prvim velikim Pergameninim pothvatima ističe se nakladnički projekt posvećen Hrvatskoj reviji, časopisu koji je desetljećima izlazio u hrvatskom iseljeništvu.
Godine 1996., u suradnji sa Školskim novinama, objavljeno je petoknjižje Hrvatska revija u egzilu 1951. – 1990. – Izabrani radovi, koje okuplja tekstove iz hrvatskoga političkog, književnog, kulturnog i intelektualnog života izvan domovine.
Petoknjižje obuhvaća U službi domovine Vinka Nikolića, Hrvatska zauvijek i Sudbine i djela, koje je priredio Ante Selak, Cvrčak u boriku te Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije Milana Blažekovića.
U predgovoru Cvrčku u boriku Ante Selak opisao je uredničke dvojbe koje su pratile pripremu toga izdanja. Među brojnim autorima i temama trebalo je odabrati građu koja će vjerno predstaviti raznolikost stvaralaštva nastalog izvan domovine i približiti ga novim naraštajima čitatelja.
Petoknjižje je učinilo dostupnijima tekstove koji su desetljećima nastajali u emigraciji i omogućilo cjelovitiji pogled na četiri desetljeća hrvatskoga intelektualnog života izvan zemlje.
O značenju izdanja pisao je 1997. godine povjesničar Petar Strčić u Historijskom zborniku, istaknuvši njegov doprinos proučavanju hrvatske kulture i povijesti. Pojedini svesci poslije su korišteni u znanstvenim radovima, leksikonima i istraživanjima hrvatskoga iseljeništva.
Pergamena je nastavila objavljivati i druga djela povezana s tim nasljeđem, među kojima su Slobodna knjiga neslobodne zemlje Vinka Nikolića, Svjedoci Dušana Žanka i Hrvatski razgovori o slobodi.
CROATICUM – hrvatski jezik i jezična baština
Briga za hrvatski jezik jedna je od najpostojanijih odrednica Pergamenina programa.
U biblioteci CROATICUM susreću se djela hrvatske jezikoslovne tradicije i suvremena istraživanja. Objavljivani su radovi važni za povijest hrvatskoga jezičnog savjetništva i pravopisnih rasprava, kao i knjige posvećene gramatici, leksiku, jezičnoj kulturi i povijesti hrvatskoga književnog jezika.
Među ranim izdanjima ističu se Branič jezika hrvatskoga Nikole Andrića i Barbarizmi u hrvatskom jeziku Vatroslava Rožića.
Jedan od najopsežnijih nakladničkih pothvata bio je Hrvatski jezični savjetnik, objavljen 1999. godine u zajedničkom nakladništvu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamene i Školskih novina.
Nastao kao kolektivno djelo dvanaestero jezikoslovaca, nakon višegodišnjega pripremnog i uredničkog rada, Savjetnik je zauzeo važno mjesto u hrvatskoj jezikoslovnoj literaturi. Ante Selak u uvodnoj je riječi opisao put njegova nastanka, od prvotne zamisli do recenzentskih i uredničkih usklađivanja.
Slijedili su Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti Marka Samardžije i Ante Selaka, Samardžijin Piščev izbor, Jonkeovo O hrvatskome jeziku, Damjanovićeve Slavonske teme te brojna druga djela.
Pergamena je objavljivala i radove Ivana Broza, Marijana Stojkovića, Joze Dujmušića, Marćela Kušara i Šime Starčevića, često popraćene suvremenim znanstvenim pogovorima. Ta su izdanja omogućila nova čitanja starijih jezikoslovnih rasprava i pridonijela razumijevanju povijesti oblikovanja hrvatskoga književnog jezika.
U programu su mjesto nalazila i istraživanja suvremenih jezikoslovnih pitanja, od sintakse i semantike do matematičke lingvistike i naglasne norme.
Hrvatski jezični mozaik
Hrvatska jezična baština obuhvaća bogatstvo mjesnih govora, izraza i riječi u kojima su sačuvani tragovi svakodnevice, običaja, seoba i kulturnih dodira. Dio Pergamenina programa posvećen je upravo toj jezičnoj raznolikosti.
U knjizi Divanimo po slavonski Martin Jakšić okupio je bogatu rječničku građu Slavonije, Baranje i Srijema. Godinama je prikupljao riječi, izraze, frazeme i izreke, bilježeći jezično blago koje je s promjenama načina života postupno nestajalo iz svakodnevne uporabe.
Ivan Milković desetljećima je istraživao ličke štokavske ikavske govore. Rad na njihovoj dokumentaciji započeo je još šezdesetih godina prošloga stoljeća, a 2009. godine Pergamena je objavila njegovu knjigu Lička štokavska ikavica: ričnik, slovnica, čitanka, s približno petnaest tisuća riječi, gramatičkim opisom i čitankom.
Ta su izdanja pridonijela bilježenju i očuvanju hrvatskih mjesnih govora, čiji je rječnik ujedno svjedočanstvo povijesti i života zajednica koje su se njime služile.
Raznolikost hrvatskih govora sastavni je dio hrvatskoga jezičnog mozaika. Njegovi se dijelovi razlikuju, nadopunjuju i međusobno povezuju, tvoreći bogatstvo hrvatske jezične baštine i hrvatskoga jezika u cjelini.
Zanimanje za povijest jezika, književnosti i kulturnih prostora očituje se u izdanjima posvećenima Ivanu Franji Jukiću, Juliju Benešiću i drugim osobnostima hrvatske kulturne povijesti. Suradnja s Muzejom grada Iloka na zborniku Dani Julija Benešića povezala je jezikoslovlje s lokalnom poviješću, književnošću i hrvatsko-poljskim kulturnim vezama.
Hrvatsko školstvo – povijest škola, ljudi i mjesta
U suradnji sa Školskim novinama Pergamena je razvijala nakladnički projekt Hrvatsko školstvo, posvećen povijesti i životu hrvatskih obrazovnih ustanova.
Njegovo najopsežnije ostvarenje bila je knjiga Hrvatsko osnovno školstvo iz 1998. godine, koju je priredio i uredio Ante Selak. U izdanju velikoga formata okupljeni su podaci o približno 720 hrvatskih osnovnih škola, njihovoj povijesti, učiteljima i ravnateljima, uz bogatu fotografsku dokumentaciju.
Prikupljanje građe trajalo je gotovo tri godine. Na projektu su surađivale stotine ravnatelja, učitelja i drugih sudionika, tragajući za podacima u školskim spomenicama, lokalnim monografijama, arhivima i vlastitim sjećanjima.
U predgovoru knjige Ante Selak istaknuo je da je povijest jedne škole istodobno i povijest mjesta u kojemu ona djeluje. Školske kronike bilježe rad učitelja i učenika, ali i ratove, migracije, gospodarske promjene i društveni život čitavih zajednica.
Uz nacionalni pregled nastale su i monografije pojedinih škola, među njima škola Izidora Kršnjavoga i Matije Gupca u Zagrebu, Eugena Kumičića u Velikoj Gorici te škole Marija i Lina u Umagu.
Objavljene knjige sačuvale su vrijednu građu o povijesti hrvatskoga školstva i sredina u kojima su škole djelovale.
BIOETIKA – od početaka do integrativnoga mišljenja
Godine 1997. pokrenuta je biblioteka BIOETIKA, koja je tijekom sljedećih desetljeća izrasla u jedan od važnih Pergameninih nakladničkih projekata.
U njezinu oblikovanju i razvoju veliku je ulogu imala dugogodišnja suradnja Ante Selaka s filozofom Antom Čovićem. Selakovo nakladničko iskustvo i Čovićevo filozofsko djelovanje povezali su se u programu koji je pratio razvoj bioetike i integrativne bioetike u Hrvatskoj.
Prva knjiga biblioteke bila je Etika sestrinstva Ivana Šegote, objavljena 1997. godine kao dopunjeno i prerađeno izdanje ranijega udžbenika.
Iste je godine Pergamena objavila hrvatski prijevod Skafandera i leptira francuskoga novinara Jean-Dominiquea Baubyja, svjedočanstva o ljudskoj ranjivosti, dostojanstvu i unutarnjoj slobodi. Hrvatski prijevod pojavio se već u godini izlaska francuskoga izvornika, s pogovorom Ante Čovića koji je Baubyjevo iskustvo povezao s filozofskim pitanjima ljudske egzistencije.
Od samoga početka biblioteka je obuhvaćala stručnu literaturu, ali i djela koja etička pitanja približavaju kroz osobno iskustvo. Ubrzo je objavljen i hrvatski prijevod Etičkih komiteta – Praktičnog pristupa, posvećen djelovanju etičkih povjerenstava u zdravstvu.
Na Danima Frane Petrića na Cresu 1998. godine, u sklopu simpozija Izazovi bioetike, Ante Selak, Ante Čović i Ivan Šegota zajednički su predstavili koncepciju biblioteke BIOETIKA i njezina prva tri izdanja.
Radovi sa simpozija objavljeni su 2000. godine u Pergameninu zborniku Izazovi bioetike, u sunakladništvu s Hrvatskim filozofskim društvom, pod uredništvom Ante Čovića.
Širenje područja istraživanja
Tijekom sljedećih desetljeća program biblioteke širio se usporedno s razvojem bioetičkih istraživanja.
Uz medicinsku etiku, sestrinstvo, prava pacijenata, genetiku i zdravstvenu skrb, sve su važnije postajale teme odnosa čovjeka prema prirodi, odgovornosti prema budućim naraštajima, etike znanstveno-tehnološkoga razvoja i položaja drugih živih bića.
U biblioteci su objavljivana djela Ante Čovića, Ivana Cifrića, Nade Gosić, Hrvoja Jurića, Ive Rinčić, Amira Muzura, Tomislava Krznara, Ivane Zagorac, Aleksandre Frković, Ljiljane Zergollern-Čupak i brojnih drugih autora.
Knjige su nastajale iz višegodišnjih istraživanja, znanstvenih skupova, doktorskih disertacija i sveučilišne nastave. U predgovoru Bioetike in vivo Nada Gosić opisala je kako su studentska pitanja, rasprave i neslaganja tijekom nastave postupno oblikovali sadržaj njezine knjige.
Biblioteka je pružala prostor i mlađim znanstvenicima, čineći njihova istraživanja dostupnima izvan neposrednoga akademskog okruženja.
S vremenom je integrativna bioetika, usmjerena povezivanju različitih perspektiva u razumijevanju pitanja života, postala jednim od središnjih područja biblioteke.
O tome govore Etika odgovornosti Hansa Jonasa Hrvoja Jurića, Europska bioetika Ive Rinčić, istraživanja Fritza Jahra i Van Rensselaera Pottera te zbornik Integrativno mišljenje i nova paradigma znanja.
Pergamenina izdanja predstavljana su na Lošinjskim danima bioetike, Danima Frane Petrića i drugim znanstvenim skupovima. O njima su objavljivani stručni prikazi u hrvatskim i inozemnim časopisima, korištena su u sveučilišnoj nastavi, a pojedina su istraživanja dobila i nova izdanja na stranim jezicima kod inozemnih nakladnika.
Novi autori, nova pitanja i suradnje
Razvoj znanosti i društvene promjene širili su tematski raspon Pergameninih izdanja. Uz afirmirane autore, sve su zastupljeniji bili mlađi istraživači i teme koje su dobivale na važnosti u suvremenim filozofskim i znanstvenim raspravama.
Važnu ulogu u novijem razdoblju imala je suradnja sa Znanstvenim centrom izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Hrvatskim filozofskim društvom, sveučilištima i drugim znanstvenim ustanovama.
Među novijim izdanjima ističu se istraživanja odnosa čovjeka i prirode. Cetera animantia – od etnozoologije do zooetike Suzane Marjanić, Etika životinja Tomaža Grušovnika i Poticaji za bioetičko promišljanje odnosa kulture i prirode u djelu Nikole Viskovića Josipa Guća povezuju filozofiju s kulturnom poviješću, etnologijom i pitanjima odgovornosti prema drugim živim bićima.
Druga se izdanja bave problemima suvremenoga društva. Društvo otpada Ivana Perkova istražuje društvene odnose povezane s gospodarenjem otpadom, dok Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma Ivane Greguric razmatraju etičke posljedice tehnološkoga razvoja.
Suzana Marjanić dobila je Godišnju nagradu „Milovan Gavazzi” Hrvatskoga etnološkog društva za knjigu Cetera animantia, a Ivan Perkov nagrađen je za svoju monografiju Društvo otpada.
Novija izdanja, poput Integrativne bioetike Marka Kosa, Bioetike sporta Matije Mate Škerbića i Ivane Zagorac te Tehnoznanosti Luke Perušića, nastavljaju istraživanja filozofskih i etičkih pitanja koja proizlaze iz razvoja znanosti i promjena u društvu.
Nasljeđe koje se nastavlja
Povijest jedne izdavačke kuće može se pratiti prema godinama izdanja, ali doseg njezinih knjiga često se pokazuje mnogo kasnije.
Brojna Pergamenina izdanja ostala su prisutna u znanstvenim istraživanjima, sveučilišnim programima, stručnim bibliografijama i knjižnicama. Neka su postala izvorima novih istraživanja, druga su potaknula kasnija izdanja i prijevode.
Svaka objavljena knjiga može biti korak prema sljedećoj: novom istraživanju, drukčijem tumačenju, nekoj budućoj knjizi. U tome je jedna od trajnih vrijednosti nakladničkoga rada.
Ante Selak preminuo je 2025. godine. O njegovu životu i radu pisao je dugogodišnji suradnik, autor i urednik Hrvoje Jurić u oproštajnom tekstu Ante Selak: život za knjige, sažimajući njegovu predanost riječima: „Život u knjigama, život za knjige, život kao knjiga.”
Pergameninu povijest uvelike je oblikovao njezin osnivač, ali ona pripada i mnogim ljudima s kojima je surađivao: autorima, urednicima, recenzentima, prevoditeljima, znanstvenicima i čitateljima.
Nakladništvo podrazumijeva i „proizvodnju” knjiga, ali se njegov smisao time ne iscrpljuje. Od rukopisa do čitatelja dug je put, ispunjen odlukama, razgovorima i radom mnogih ljudi. U okolnostima koje nisu uvijek naklonjene knjizi, ustrajnost da vrijedno djelo pronađe put do svojih čitatelja ima posebno značenje.
Knjiga je medij koji povezuje ljude i ideje kroz vrijeme i prostor. Njome misao jednog čovjeka dopire do drugoga, često preko velikih udaljenosti i naraštaja. Može potaknuti razgovor, novo istraživanje ili djelo koje će nastati godinama poslije.
U vremenu ubrzanoga razvoja digitalnih medija, umjetne inteligencije i tehnologija koje mijenjaju naš odnos prema znanju, pisanju i čitanju otvaraju se nova pitanja i novi načini prenošenja sadržaja. Pergamena te promjene prati i kroz knjige koje objavljuje, osobito one posvećene odnosu čovjeka, znanosti i tehnologije.
Istodobno ostaje vjerna tiskanoj knjizi, mediju koji stoljećima čuva i prenosi znanje. Povjerenje u njezinu budućnost ne proizlazi iz protivljenja tehnološkim promjenama, nego iz uvjerenja da će promišljena, pažljivo oblikovana i sačuvana pisana riječ uvijek imati svoje mjesto.
Na tim temeljima Pergamena nastavlja svoj rad, svjesna onoga što je iza nje i otvorena prema onome što tek dolazi.
Riječju, (o)tisak vremena.