BIBLIOTEKA: CROATICUM
Divanimo po slavonski
Vrijedno leksičko blago Kolikogod da hrvatska leksikografija obiluje opsežnim i vrijednim rječnicima ipak u njima nisu skupljene i obrađene sve hrvatske riječi, navlastito one što se govore, ili su se govorile, samo na ponekom dijelu…
- Godina izdanja
- 2003
- Uvez
- tvrdi
- Broj stranica
- 400
- ISBN
- 9536576139
Naslov knjige već je upisan u obrazac. Potvrdit ćemo aktualnu cijenu i dostupnost.
Podijeli knjigu
Stručni osvrti
Iz recenzija
Vrijedno leksičko blago
Kolikogod da hrvatska leksikografija obiluje opsežnim i vrijednim rječnicima ipak u njima nisu skupljene i obrađene sve hrvatske riječi, navlastito one što se govore, ili su se govorile, samo na ponekom dijelu hrvatskog književnog prostora. Zato je zadnjih godina učestalo izdavanje rječnika leksema karakterističnih za koji od hrvatskih idioma. Jedan takav rječnik izradio je Martin Jakšić koji je svoje zanimanje proširio na leksičke osebujnosti cijelog istočno-hrvatskog prostora izradivši glosar istočnoslavonsko-baranjsko-srijemskih govora. U njemu je, dijelom iz pisanih izvora, skupljeno vrijedno hrvatsko leksičko blago nadopunjeno drugim korisnim leksičko-semantičkim, onomastičkim, frazeološkim i paremiološkim osebujnostima.
Prof. dr. Marko SamardžijaRiječi slavonske ravnice
...Martin Jakšić zapisivao je riječi što ih je čuo ili pročitao na slavonsko-baranjsko-srijemskom području. Nastojao je riječi, frazeme, izreke, rečenice - zapisivanjem sačuvati od zaborava. Knjiga će zacijelo privući pozornost onih koji u slavonskoj ravnici žive, ili su nekada živjeli. Naći će svoga čitatelja, samo joj treba omogućiti izlazak. Svakako ističem dobru volju i velik istraživački rad Martina Jakšića koji nastoji ovom knjigom riječi spasiti od nestanka.
Prof. dr. Ljiljana KolenićSlike iz davnoga života
...Najkraće, riječ je o glosaru istočnoslavonsko - srijemsko - baranjskih govora u kome je skupljeno vrlo opsežno i vrijedno rječničko blago. jer nestaju oblici života koji su tim riječima imenovani. Vrlo često autor donosi kontekst, a na kraju knjige cijele tekstove koji pokazuju život u rječniku opisanih riječi. Knjiga će dobro doći povjesničarima hrvatskoga jezika, dijalektolozima, etnolozima i drugim znanstvenicima. Ona nije standardno leksikografsko djelo, to je velikim marom skupljena i uređena građa ... Riječi u ovoj knjizi zaustavljene su slike iz davnoga života istočnohrvatskih krajeva. Tih slika nigdje drugdje nema...
Prof. dr. Stjepan DamjanovićPresjek razvoja jezika u Slavoniji
Rukopis Martina Jakšića bit će značajno izdanje za hrvatsko jezikoslovlje. Njime će se povećati neveliki broj rječnika izvornih lokalnih govora štokavskog narječja. Posebno je važan zbog ulaženja u leksik starog slavonskog štokavskog dijalekta te zbog toga što zapravo predstavlja presjek razvoja hrvatskog jezika na slavonskom prostoru kroz vjekove. Također, rječnik svjedoči i o migracijama hrvatskog stanovništva iz drugih područja Hrvatske u Slavoniju, što je ostavilo traga upravo u jeziku pojedinih sela i skupina sela.
Ante BeženTemelj za daljnja istraživanja
Jakšićev Rječnik odražava raznovrsna civilizacijska i posebno jezična naslojavanja, od mađarskoga, turskoga, njemačkoga i inih susjednih jezika, tako da ta građa ima ne samo dokumentarnu kulturno-povijesnu nego i jezičnopovijesnu i znanstvenu vrijednost jer ju je skupio izvorni govornik, provjerio na terenu i u literaturi, te ona stoga može poslužiti kao pouzdan izvor za daljnja leksikološka, leksikografska, etimologijska, jezičnopovijesna i druga istraživanja.
M. Znika (Iz recenzija)
Izbliza
O knjizi
Odjek knjige u javnosti
Knjiga Martina Jakšića Divanimo po slavonski, objavljena 2003. godine u Pergameninoj biblioteci CROATICUM, naišla je na zamjetan odjek u hrvatskoj kulturnoj i jezikoslovnoj javnosti. Objedinjujući bogatu rječničku građu slavonskih, baranjskih i srijemskih govora, knjiga je pobudila zanimanje zbog svojega doprinosa očuvanju zavičajne jezične baštine i dokumentiranju svakodnevnoga života istočne Hrvatske.
Na zagrebačkom predstavljanju 24. lipnja 2003. godine, o kojemu je izvijestio portal Index.hr, posebno su istaknute jezikoslovna, povijesna i kulturna vrijednost Jakšićeva rada. Stjepan Damjanović prikazao je rječnik kao svojevrstan album slavonske prošlosti, prepoznajući u prikupljenim riječima svjedočanstva društvenih odnosa, običaja i povijesnih iskustava. Marija Znika naglasila je važnost građe za proučavanje jezičnih dodira i kulturnih utjecaja, osobito mađarskoga, turskoga i njemačkoga. Posebnu pozornost privukli su primjeri riječi i izraza koje je Jakšić godinama prikupljao kako bi ih sačuvao za buduće naraštaje.
O stručnom odjeku knjige svjedoče dva zasebna prikaza jezikoslovke Bernardine Petrović, objavljena iste godine. Prvi, naslovljen „Neka slavonski divan traje!”, izišao je 10. listopada 2003. u Hrvatskom slovu, a drugi, „Divanimo jezikom matera naših”, 26. studenoga 2003. u Vjesniku. Oba su u službenoj bibliografiji autorice izričito povezana s Pergameninim izdanjem. Njihova objava potvrđuje da je Jakšićev rječnik već tijekom prve godine bio predmet zasebne stručne pozornosti.
Odjek knjige nastavio se i izvan Zagreba. Vijenac Matice hrvatske izvijestio je o predstavljanjima održanima u veljači 2004. godine u Đakovu i Vinkovcima, na kojima su sudjelovali autor Martin Jakšić, urednik Ante Selak, stručni konzultant Marko Samardžija i recenzent Stjepan Damjanović. U izvještajima je posebno naglašena vrijednost prikupljenoga leksičkog blaga kao polazišta za daljnja dijalektološka i leksikografska istraživanja. Ante Selak istaknuo je povezanost knjige sa zavičajnim pamćenjem, a Jakšić je govorio o svojoj namjeri da potakne sustavnije zapisivanje izvornih slavonskih govora.
Predstavljanje u Virovitici 5. ožujka 2004. godine također je zabilježeno u Vijencu. O knjizi je govorio njezin urednik Ante Selak, dok je Marko Samardžija razmatrao odnos slavonskih govora i hrvatskoga standardnog jezika. U izvještaju je posebno istaknuta Jakšićeva misao o jeziku kao bitnom dijelu zavičajnoga i kulturnoga identiteta. Brojna predstavljanja tijekom prve godine nakon objavljivanja potvrdila su zanimanje za knjigu među čitateljima, kulturnim ustanovama i jezikoslovcima.
Knjiga je svoje mjesto pronašla i u znanstvenoj literaturi. Josip Lisac u raspravi „Dijalekatni rječnici hrvatskoga jezika u posljednjih stotinjak godina”, objavljenoj 2005. godine u časopisu Mogućnosti, navodi Divanimo po slavonski u povijesnom pregledu hrvatske dijalektne leksikografije, povezujući izdanje s Jakšićevim ranijim prikupljanjem mjesnoga leksika Starih Mikanovaca.
Posebno vrijednu potvrdu trajne znanstvene uporabljivosti izdanja donosi Goran Filipi u radu „Ornitonimi u Habdelićevu Dikcionaru: divlje (šumske) ptice”, objavljenom 2021. godine u međunarodnom znanstvenom časopisu Jezikoslovni zapiski. Uspoređujući povijesne nazive ptica s novijom hrvatskom dijalektnom građom, Filipi se izravno koristi Jakšićevim rječnikom, navodeći ga pod kraticom DpS. Na konkretne stranice Pergamenina izdanja upućuje pri razmatranju slavonskih naziva kao što su štrk, slavulj, gavran i sraka. Time Jakšićeva građa postaje dijelom suvremenih etimoloških i dijalektoloških istraživanja.
Medijska pozornost, stručni prikazi i predstavljanja u nekoliko slavonskih gradova, zajedno s kasnijom znanstvenom uporabom, potvrđuju trajnu vrijednost Pergamenina izdanja. Divanimo po slavonski ostaje važnim svjedočanstvom o jezičnome bogatstvu istočne Hrvatske, čuvajući riječi, izraze i značenja u kojima je pohranjeno iskustvo brojnih naraštaja.
Izvori:
- Index.hr, „Predstavljen rječnik Martina Jakšića ‘Divanimo po slavonski’”, 24. lipnja 2003. Izvještaj sa zagrebačkoga predstavljanja.
- Bernardina Petrović, „Neka slavonski divan traje!”, Hrvatsko slovo, god. IX., br. 442, 10. listopada 2003., str. 24; „Divanimo jezikom matera naših”, Vjesnik, god. LXIV., br. 20112, 26. studenoga 2003., str. 16. Službena bibliografija autorice – Filozofski fakultet u Zagrebu.
- Vijenac, br. 260, 2004., „Kronika događaja”, izvještaji o predstavljanjima u Đakovu i Vinkovcima. Matica hrvatska.
- Vijenac, br. 262, 2004., „Kronika događaja”, izvještaj o predstavljanju u Virovitici. Matica hrvatska.
- Josip Lisac, „Dijalekatni rječnici hrvatskoga jezika u posljednjih stotinjak godina”, Mogućnosti, 52 (2005.), br. 4–6, str. 149–156. Cjeloviti rad (PDF).
- Goran Filipi, „Ornitonimi u Habdelićevu Dikcionaru: divlje (šumske) ptice”, Jezikoslovni zapiski, 27 (2021.), br. 1, str. 7–25. Znanstveni rad.




