BIBLIOTEKA: BIOETIKA

Lidija Gajski

Lijekovi ili priča o obmani

Kao što naslov govori, tema ove knjige su lijekovi. Cilj je knjige rasvijetliti neke važne aspekte moderne farmakoterapije i odgovoriti na bitna pitanja koja su s njome povezana, kako u užem, tako i u širem,…

Godina izdanja
2009
Uvez
tvrdi
Broj stranica
517
ISBN
9789536576340
Upit za knjigu

Naslov knjige već je upisan u obrazac. Potvrdit ćemo aktualnu cijenu i dostupnost.

Podijeli knjigu
Pošalji e-mailom

Izbliza

O knjizi

Kao što naslov govori, tema ove knjige su lijekovi. Cilj je knjige rasvijetliti neke važne aspekte moderne farmakoterapije i odgovoriti na bitna pitanja koja su s njome povezana, kako u užem, tako i u širem, civilizacijskom smislu. Vjerojatno najkonkretnija i najaktualnija od tih pitanja su: zašto raste potrošnja lijekova, odnosno izdaci za lijekove, te kako to zaustaviti. U situaciji u kojoj su društveni resursi ograničeni, rastuća potražnja za lijekovima zaoštrava problem dostupnosti medicinskih usluga, počinje ugrožavati nacionalne proračune i testirati granice socijalne izdržljivosti. Pred nama je vrijeme intenziviranja debate o racionalizaciji zdravstvene potrošnje. Knjiga želi dati prilog toj raspravi. Kao polazište za analizu i argument za temeljne postavke i zaključke poslužila je farmakoterapija srčanožilnih bolesti, ili točnije rečeno njihova prevencija kroz liječenje povišenog krvnog tlaka, masnoće i šećera u krvi. Kardiovaskularne bolesti najveći su javnozdravstveni problem razvijenog svijeta i na njihovo medikamentozno liječenje i sprječavanje troši se najviše novca. Stoga pojave i tendencije koje su u tom segmentu identificirane i opisane, vrijede za veliko područje medicine. Osim toga, mogu se značajnim dijelom preslikati i na druga kronična oboljenja (osteoporoza, depresija, astma – o čemu će također biti govora), na liječenje malignih bolesti, te na primjenu dijagnostičke i terapijske opreme i aparata u medicini, o čemu bi se, sa sličnom argumentacijom i sličnim zaključcima dala napisati još jedna knjiga. Fenomeni opisani u knjizi mogu se, dakle, u velikoj mjeri generalizirati i percipirati kao obilježja, odnosno trendovi i pravci razvoja suvremene medicine. (Iz predgovora)

U poglavlju o DJELOTVORNOSTI LIJEKOVA naći ćete podatke o učinkovitosti najčešće propisivanih farmaka. Oni će vas nemalo iznenaditi jer se bitno razlikuju od općenitih uvjerenja. A zašto predožba o korisnosti lijekova daleko nadmašuje njihovu stvarnu vrijednost, doznat ćete u sljedećim poglavljima. Ono o MEDICINSKOJ ZNANOSTI ukazat će na slabosti u metodologiji i interpretaciji znanstvenih istraživanja, što vodi nevjerodostojnosti i pristranosti njihovih nalaza. Otkrit ćete da je današnja medicinska znanost uvelike instrumentalizirana, odnosno pretvorena u sredstvo koje služi prodaji medicinskih proizvoda. Uz njenu pomoć šire se granice patologije i kreiraju nove bolesti, pa smo svjedoci da su, primjerice, kolesterol i osteoporoza u dvadesetak godina od praktički nepoznatih entiteta pretvoreni u vodeće globalne zdravstvene probleme. U poglavlju o MEDICINSKOJ EDUKACIJI, uz brojne poznate situacije i primjere, doći ćete do zaključka da je i izobrazba liječnika, kao i zdravstveno prosvjećivanje javnosti, u velikoj mjeri komercijalizirano i gotovo poistovjećeno s marketingom. 

Upoznat ćete se i s utjecajem medicinske industrije na POLITIKU lijekova i zdravstvenu politiku.

U poglavlju o SUKOBU INTERESA bit će identificirani motivi i akteri opisanih procesa – od farmaceutskih kompanija, preko liječnika do bolesnika, i bit će sasvim jasno prozvan glavni krivac, i to nije onaj kojeg očekujete.

Na kraju, bit će ponuđena RJEŠENJA za probleme, od onih na razini politike lijekova, do onih koja pretpostavljaju promjenu koncepcije bolesti i liječenja, te svjetonazorski i civilizacijski zaokret. (Iz sadržaja)

Odjek knjige u javnosti

Knjiga Lidije Gajski Lijekovi ili priča o obmani: Zašto raste potrošnja lijekova i kako je zaustaviti, objavljena 2009. godine kao trinaesti svezak Pergamenine biblioteke BIOETIKA, privukla je pozornost stručne i šire javnosti svojim kritičkim pristupom suvremenoj farmakoterapiji. Autorica razmatra rast potrošnje lijekova, utjecaj farmaceutske industrije na medicinska istraživanja i zdravstvenu politiku te pitanja sukoba interesa i medikalizacije društva. Knjiga je ubrzo nakon objavljivanja predstavljena i komentirana u stručnim časopisima, hrvatskim medijima i televizijskim emisijama, a rasprave o temama koje je otvorila nastavile su se i godinama poslije.

Valerije Vrček objavio je stručni prikaz knjige u časopisu Socijalna ekologija 2009. godine. Razmatrajući pristup Lidije Gajski odnosu medicine, znanosti, industrije i politike, istaknuo je interdisciplinarni karakter djela i njegovu povezanost s bioetičkom problematikom. Posebnu pozornost posvetio je medikalizaciji društva, rastu troškova liječenja i mogućim sukobima između interesa pacijenata i tržišnih interesa. Vrček je knjigu ocijenio izrazito pozitivno, promatrajući je u kontekstu međunarodne kritičke literature o suvremenoj medicini i farmaceutskoj industriji.

Predstavljanje knjige u Zadru zabilježeno je u Zadarskom listu 18. lipnja 2009. Novinarka Petra Mičić izvijestila je o događaju održanom prethodnoga dana u prostorijama Hrvatskoga liječničkog zbora. U središtu predstavljanja bila su pitanja djelotvornosti lijekova, njihove rastuće potrošnje i odnosa zdravstvenoga sustava prema farmaceutskoj industriji. Članak je prenio autoričina stajališta i okolnosti nastanka knjige, pokazujući da su teme koje je otvorila bile predmet javne rasprave već u prvim mjesecima nakon objavljivanja.

Večernji list posvetio je knjizi opsežan novinski prilog 25. lipnja 2009. Novinarka Sonja Hoffman razgovarala je s autoricom o njezinu istraživanju suvremene medicine, financiranju znanstvenih istraživanja i utjecaju farmaceutskih kompanija na zdravstvenu praksu. Posebno je istaknuta okolnost da je autorica dulje vrijeme tražila nakladnika prije nego što je knjigu objavila Pergamena. Članak je pridonio predstavljanju knjige široj čitateljskoj publici i otvorio prostor raspravi o vjerodostojnosti medicinskih informacija i odgovornosti zdravstvenih institucija.

Na knjigu se osvrnuo i Arsen Miletić u tekstu objavljenom 30. listopada 2009. na portalu Burza. U svojem izrazito angažiranom prikazu izdvojio je pitanja farmaceutskoga marketinga, procjene djelotvornosti lijekova i sukoba interesa između zdravstvene struke i industrije. Takav novinski pristup pokazuje kako su teme knjige potaknule komentare i izvan znanstvenih i stručnih publikacija.

Posebno značajan televizijski odjek knjiga je ostvarila u emisiji Na rubu znanosti, urednika i voditelja Krešimira Miška. Emisija emitirana 19. listopada 2009. nosila je upravo naslov Lijekovi ili priča o obmani, a gostovala je autorica Lidija Gajski. Pergamenino izdanje tako je poslužilo kao središnja tema televizijskoga razgovora o rastu potrošnje lijekova, načinu funkcioniranja zdravstvenoga sustava i odnosu medicinske struke prema farmaceutskoj industriji. Sačuvana snimka emisije omogućuje neposredan uvid u način na koji je knjiga predstavljena televizijskoj publici.

Pet godina poslije autorica je ponovno gostovala u emisiji Na rubu znanosti, 31. ožujka 2014., u epizodi naslovljenoj Dijagnoza medicine. U najavi emisije izričito se podsjeća na knjigu Lijekovi ili priča o obmani te se ponovno otvaraju pitanja predijagnosticiranja, širenja definicija bolesti, privatizacije medicinskih istraživanja i sukoba interesa. Povratak na knjigu nakon pet godina osobito je vrijedan pokazatelj njezina dugotrajnijega javnog odjeka: teme koje je autorica otvorila 2009. nastavile su biti predmet rasprave i u promijenjenim okolnostima.

O trajnoj medijskoj prisutnosti knjige svjedoči i opsežan intervju u Novom listu od 22. lipnja 2014., koji je s Lidijom Gajski vodila Tatjana Gromača Vadanjel. Razgovor se izravno osvrće na Pergamenino izdanje i njegovu ulogu u autoričinu javnom djelovanju. U središtu intervjua ponovno su odnos medicine i farmaceutske industrije, vjerodostojnost stručnih autoriteta te odgovornost prema pacijentima. Knjiga je tako i nekoliko godina nakon objavljivanja ostala važna referentna točka za razgovore s autoricom.

Međunarodna bibliografska prisutnost izdanja dokumentirana je u popisu novih prinova Njemačkoga referentnog centra za etiku u biološkim znanostima (Deutsches Referenzzentrum für Ethik in den Biowissenschaften, DRZE) iz lipnja 2010. godine. Pergamenino izdanje evidentirano je u skupini opće bioetike kao trinaesti svezak biblioteke BIOETIKA. Taj zapis potvrđuje zastupljenost knjige u specijaliziranoj međunarodnoj bibliografskoj zbirci.

Kasnija prisutnost u znanstvenoj literaturi vidljiva je i u radu Suzane Vuletić i Gordane Pelčić Bio / Ethical Predisposition as the Motivation of the Medical Profession, objavljenom 2023. godine u časopisu Crkva u svijetu. Autorice se pozivaju na Pergamenino izdanje iz 2009. godine u raspravi o etičkim izazovima medicinske profesije, odnosu znanstvene i humanističke dimenzije liječničkoga poziva te mogućim posljedicama komercijalizacije zdravstvene skrbi.

Odjek knjige Lijekovi ili priča o obmani daleko je nadišao okvire stručne i znanstvene javnosti. Brojni medijski osvrti, televizijske emisije, javna predstavljanja i kasnija znanstvena pozivanja svjedoče o njezinoj prisutnosti u raspravama o zdravstvu i društvu. Posebnu važnost knjige predstavlja činjenica da pitanja koja je otvorila — od sukoba interesa i rastuće potrošnje lijekova do odnosa medicine, gospodarstva i javnoga interesa — nisu izgubila na aktualnosti. Pergamenino izdanje tako ostaje značajan doprinos ne samo bioetičkoj literaturi nego i širem društvenom promišljanju zdravstvenoga sustava, odgovornosti institucija i prava pacijenata.

Izvori:

  • Valerije Vrček, „Lijekovi ili priča o obmani (Lidija Gajski)”, Socijalna ekologija, 18 (2009.), br. 1, str. 90–91. Izvorni stručni prikaz.
  • Petra Mičić, „Lijekovi ili priča o obmani”, Zadarski list, 18. lipnja 2009. Izvorni članak.
  • Sonja Hoffman, „Liječnici zbog profita i zdravima daju lijekove”, Večernji list, 25. lipnja 2009. Izvorni članak.
  • Arsen Miletić, „Lijekovi ili priča o obmani”, Burza, 30. listopada 2009. Izvorni osvrt.
  • Na rubu znanosti, „Lijekovi ili priča o obmani”, Hrvatska radiotelevizija, 19. listopada 2009.; urednik i voditelj Krešimir Mišak, gošća Lidija Gajski. Snimka emisije.
  • Na rubu znanosti, „Dijagnoza medicine”, Hrvatska radiotelevizija, 31. ožujka 2014.; gošća Lidija Gajski. Snimka emisije.
  • Tatjana Gromača Vadanjel, „Dr. Lidija Gajski: Slijepo povjerenje u medicinske autoritete treba napustiti”, Novi list, 22. lipnja 2014. Izvorni intervju.
  • Deutsches Referenzzentrum für Ethik in den Biowissenschaften (DRZE), Neuerwerbungsliste, lipanj 2010., skupina 14.00 Allgemeine Bioethik. Službeni popis prinova.
  • Suzana Vuletić i Gordana Pelčić, „Bio / Ethical Predisposition as the Motivation of the Medical Profession”, Crkva u svijetu, 58 (2023.), br. 4, str. 778–799, osobito str. 785. Izvorni znanstveni članak.

Stručni osvrti

Iz recenzija

Kvalitetan pokušaj rasvjetljavanja moderne farmakoterapije

Prof. dr. Valerije Vrček

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ova je knjiga vrlo kvalitetan pokušaj da se rasvijetli niz važnih aspekata moderne farmakoterapije i da se pronađu odgovori na pitanja koja su s njima povezana, kako u užem, stručnom i znanstvenom, tako i u širem, sociološkom i kulturnom smislu.
Izuzetno velik broj znanstvenih referenci i literaturnih vrela, njihova aktualnost i raznolikost … omogućuje, na poseban način, provjeru i potvrdu izvornosti samoga djela. Autorica je na vrlo konvergentan način povezala i postavila u međuodnos (naoko) vrlo udaljene teme i aspekte. To ne daje djelu samo širinu, već drugim autorima pruža metodu pristupa sličnim temama. Takav komplementaran i cjelovit pristup konzistentno je prepoznatljiv u cijeloj knjizi i predstavlja jasan doprinos razvoju znanosti.
Djelo ima izraženi kritički profil prema zbivanjima u području odnosa medicine, farmacije i javnosti. Autorica je identificirala mnoge probleme koji dosada nisu analizirani u stručnim ili znanstvenim djelima objavljenima u Hrvatskoj… Moguće je očekivati značajan odjek i utjecaj ovog djela na različite dijelove društva – liječnike, stručnu javnost, medije, znanstvenike i političare.