BIBLIOTEKA: CROATICUM

Marko Samardžija

Piščev izbor

Područjem lingvostilistike, posebice jezičnom i stilskom raščlambom leksičkoga izbora kod pojedinih hrvatskih pisaca, Marko Samardžija bavi se tijekom cijele svoje znanstvene i nastavničke karijere, od opširnih rasprava (i magisterija) o jeziku Ive Kozarčanina iz sedamdesetih…

Godina izdanja
2003
Uvez
meki
Broj stranica
148
ISBN
9536576147

13,30 €Cijena iz kataloga

Cijena na 10.09.2026.: 13,30 €

Upit za knjigu

Naslov knjige već je upisan u obrazac. Potvrdit ćemo aktualnu cijenu i dostupnost.

Podijeli knjigu
Pošalji e-mailom

Stručni osvrti

Iz recenzija

Područjem lingvostilistike, posebice jezičnom i stilskom raščlambom leksičkoga izbora kod pojedinih hrvatskih pisaca, Marko Samardžija bavi se tijekom cijele svoje znanstvene i nastavničke karijere, od opširnih rasprava (i magisterija) o jeziku Ive Kozarčanina iz sedamdesetih godina do članaka o jeziku fra Filipa Laštrića ili Drage Štambuka, koji su objavljeni posljednjih godina. Posebnosti su Samardžijina pisanja o jeziku i stilu pojedinih hrvatskih pisaca izrazito respektabilna teorijska i metodološka utemeljenost, razvijen osjećaj za uočavanje i opisivanje pojedinih jezičnih osebujnosti te obilna oprimjerenja i opširni komentari izdvojenih primjera. Mislim da u svemu tome osobitu pozornost zaslužuje ovo dvoje: (1) Samardžija je, stoje vidljivo i iz ovoga rukopisa, napravio potpunu i cjelovitu monografiju o jeziku Ive Kozarčanina; (2) o jeziku Antuna Šoljana nitko dosada nije pisao ni približno temeljito i zanimljivo kao Samardžija u svojim raščlambama njegovih romana Drugi ljudi na Mjesecu i Luka.
Prof. dr. Ivo Pranjković

Studiozan, akribičan i znanstveno utemeljen prinos hrvatskoj jezičnoj kroatistici

Prof. dr. Stjepko Težak

Rasprave Marka Samardžije studiozan su, akribičan i znanstveno utemeljen prinos hrvatskoj jezičnoj kroatistici, djelo koje proširuje i produbljuje dosadašnje znanstvene spoznaje o hrvatskoj lingvostilistici. Ono je i poticajno za nova istraživanja na ovom području, koja nisu nužna samo kao prinos hrvatskoj lingvističkoj stilistici nego hrvatskom jeziku uopće, posebice njegovoj standardizaciji. Znanstveno proučavanje jezika hrvatskih pisaca u petostoljetnom rasponu ima još podosta praznina čije će popunjavanje olakšati razrješenje nekih nedoumica i sporova o nastanku i značaju suvremenoga hrvatskoga standardnoga jezika.

Izbliza

O knjizi

Odjek knjige u javnosti

Knjiga Marka Samardžije Piščev izbor: prinosi (leksiko)stilistici i tekstologiji hrvatskoga jezika, objavljena 2003. godine u Pergameninoj biblioteci CROATICUM, naišla je na zapažen odjek u hrvatskoj jezikoslovnoj i književnoznanstvenoj javnosti. Objedinjujući autorove višegodišnje rasprave o jeziku književnosti, stilskim osobitostima hrvatskih pisaca i odnosu jezičnoga izbora prema književnom stvaralaštvu, knjiga je pridonijela proučavanju dodirnih područja lingvistike, stilistike i književne znanosti.

Tomislava Bošnjak posvetila je knjizi opsežan prikaz „Odnos izbora i stila”, objavljen u časopisu Rasprave Instituta za hrvatski jezik (2004.). Razmatrajući četiri tematske cjeline knjige – Piščev izbor, Šoljanov izbor, Pjesnički izbor i Autorov izbor – autorica podrobno predstavlja Samardžijine analize jezika i stila hrvatskih književnika različitih razdoblja. Posebnu pozornost posvećuje istraživanjima jezika fra Filipa Lastrića, Matije Antuna Relkovića, fra Petra Kneževića, Ivana Perkovca i Ive Kozarčanina te iscrpnim analizama jezičnih i stilskih osobitosti proze Antuna Šoljana.

Bošnjak posebno ističe sustavnost Samardžijina pristupa, znanstvenu i metodološku utemeljenost njegovih analiza te bogatstvo jezičnih primjera kojima potkrepljuje svoja zapažanja. Vrijednost knjige prepoznaje i u autorovu poznavanju suvremenih lingvističkih teorija, povijesti hrvatske književnosti i književnoteorijskih pristupa. Njezin prikaz potvrđuje važnost Pergamenina izdanja za razumijevanje jezičnoga oblikovanja književnih tekstova i povijesnih promjena u hrvatskome književnom jeziku.

Posebno afirmativan odjek knjige donosi Sanda Lucija Udier u kritičkom prikazu „Stil kao izbor i izbor kao stil”, objavljenom 2006. godine u časopisu Kolo Matice hrvatske. Polazeći od Samardžijine teze da su povijest književnoga stvaranja i povijest razvoja jezika međusobno nerazdvojive, autorica podrobno razmatra njegovo razumijevanje jezika kao temeljnoga medija književne umjetnosti. Osobito ističe odnos izbora i kombinacije jezičnih sredstava, stvaralačku slobodu pisca te ulogu tekstologije u proučavanju nastanka i oblikovanja književnoga djela.

Udier naglašava da Samardžijine teorijske postavke dobivaju punu potvrdu u konkretnim analizama jezika hrvatskih pisaca, koje odlikuju metodološka preciznost i osjetljivost za osobitosti književnoga izraza. U završnoj ocjeni knjigu vrednuje kao iznimno vrijedan doprinos jezikoslovnoj i književnoznanstvenoj kroatistici, ističući njezinu znanstvenu utemeljenost i poticajnost za daljnja istraživanja.

Trajniju prisutnost Pergamenina izdanja u znanstvenoj literaturi potvrđuje i Ljubica Josić u radu „Propitivanje održivosti trovrsnih kriterija lingvostilističke analize književnoga teksta”, objavljenom 2013. godine u časopisu Studia Slavica Savariensia. Razmatrajući kriterije otklona, dodatne stilske obavijesti i piščeva izbora, autorica izravno citira Samardžijino tumačenje s 12. stranice knjige Piščev izbor. Njegova razmatranja pritom uključuje u suvremenu metodološku raspravu o mogućnostima i granicama lingvostilističkoga proučavanja književnoga teksta.

Dva opsežna i afirmativna stručna prikaza te kasnija znanstvena uporaba knjige potvrđuju njezinu vrijednost u hrvatskoj filološkoj i književnoznanstvenoj javnosti. Pergamenino izdanje objedinilo je važan dio Samardžijina istraživačkog rada te pridonijelo razumijevanju složenoga odnosa jezika, stila i književnoga stvaralaštva, povezujući teorijska promišljanja s konkretnim analizama hrvatske književne baštine.

Izvori:

  • Tomislava Bošnjak, „Odnos izbora i stila”, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 30 (2004.), br. 1, str. 253–256. Cjeloviti stručni prikaz na Hrčku.
  • Sanda Lucija Udier, „Stil kao izbor i izbor kao stil”, Kolo, 4 (2006.), str. 389–392. Cjeloviti prikaz na stranicama Matice hrvatske.
  • Ljubica Josić, „Propitivanje održivosti trovrsnih kriterija lingvostilističke analize književnoga teksta”, Studia Slavica Savariensia, 2013., br. 1–2, str. 244–248, osobito str. 247. Znanstveni rad (PDF).