{"id":456,"date":"1998-09-18T16:37:28","date_gmt":"1998-09-18T15:37:28","guid":{"rendered":"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/?p=456"},"modified":"2023-01-29T21:18:05","modified_gmt":"2023-01-29T20:18:05","slug":"hrvatsko-osnovno-skolstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=456","title":{"rendered":"Hrvatsko osnovno \u0161kolstvo"},"content":{"rendered":"<div style=\"float:right;padding: 0 0 10px 10px\" class=\"interactive_right\"><div class='button_holder_right'><iframe src=\"http:\/\/www.facebook.com\/plugins\/like.php?href=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D456&amp;layout=standard&amp;show_faces=false&amp;width=75&amp;action=recommend&amp;font=arial&amp;colorscheme=dark&amp;height=31\" scrolling=\"no\" frameborder=\"0\" style=\"border:none; overflow:hidden; width:75px; height:31px;\" allowTransparency=\"true\"><\/iframe><\/div><\/div><p><a href=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/1998\/09\/Hrvatsko-osnovno-skolstvo-naslovna.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-728\" title=\"Hrvatsko osnovno skolstvo - naslovna\" src=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/1998\/09\/Hrvatsko-osnovno-skolstvo-naslovna.jpg\" alt=\"\" width=\"183\" height=\"270\" \/><\/a><\/p>\n<p><strong><strong>\u2022 \u00a0<\/strong><\/strong>Grupa autora<strong><strong><br \/>\n<\/strong><\/strong><strong><strong>\u2022\u00a0 <\/strong><\/strong>Godina izdanja: <strong>1998.<\/strong><br \/>\n<strong><strong>\u2022\u00a0 <\/strong><\/strong>Uvez: <strong>meki<\/strong><br \/>\n<strong><strong>\u2022\u00a0 <\/strong><\/strong>Dimenzije: <strong>29.5 x 21 cm<\/strong><br \/>\n<strong><strong>\u2022\u00a0 <\/strong><\/strong>Broj stranica: <strong>560<\/strong><br \/>\n<strong><strong>\u2022\u00a0 <\/strong><\/strong>Cijena: <strong>rasprodano<br \/>\n<\/strong><\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>O knjizi:<\/strong><br \/>\n<strong>Hrvatska prosvjetna stolje\u0107a<\/strong><br \/>\n\u010cemu ova i ovakva knjiga, upitat \u0107e se, mogu\u0107e je, \u010ditatelj i prije no \u0161to je otvori. Ako bismo poku\u0161ali odgovoriti jednom re\u010denicom, ta bi re\u010denica mogla glasiti i ovako: \u017eeljeli smo zabilje\u017eiti suvremeni trenutak hrvatskoga osnovnoga \u0161kolstva, trenutak koji \u0107e, makar u najelementarnijim naznakama, sabirati u sebi svekoliko njegovo postojanje, svekoliku dramatiku njegova trajanja. Uz to, i otrgnuti od zaborava ono \u0161to ne bismo smjeli zaboraviti. Rije\u010dju: prisjetiti se \u010dinjenica, imena i djela koje u novim okolnostima &#8211; oslobo\u0111ene ideologijskog izop\u0107avanja i tutorskog politikanskog pragmatizma ove ili one vrste &#8211; predstavljaju nezaobilazne vrijednosti ne samo povijesti nacionalnog \u0161kolstva, nego i neprijeporne standarde hrvatske kulture, povijesti, politike, znanosti&#8230; op\u0107enito.<br \/>\nPokazalo se, naime, i u ovoj prilici, da svako bavljenje \u0161kolstvom izravno ili neizravno aktualizira i najegzistencijalnija pitanja naroda. Umnijim je znalcima to razvidno samo po sebi. Kada su se po\u010detkom ovoga stolje\u0107a pojavila prva izdanja vi\u0161esve\u0161\u010dane voluminozne (do danas nenadma\u0161ene) Gra\u0111e za povijest \u0161kolstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas Antuna Cuvaja, i stru\u010dna kritika i cjelokupna javnost brzo su razabrali o \u010demu se radi: &#8220;Ako itko to mi Hrvati moramo \u010duvati i paziti \u0161kolu kao naj\u010dvr\u0161\u0107i na\u0161 bedem, koji treba braniti kao svetinju od svih zlih utjecaja, a davati joj, bilo i uz najve\u0107e \u017ertve, sve \u0161to treba, da se razvije i postane ono \u0161to mora: priprava za \u017eivot.&#8221; (Gra\u0111a II, 4) &#8220;Knjiga je ta, zabilje\u017eit \u0107e drugi kriti\u010dar, puna jada i nada&#8230;&#8221; (Isto, 7).<br \/>\nDrugim rije\u010dima, svaki zapis o \u0161koli u pojedinom mjestu, pokazalo se i u ovoj prilici kao i ranije, zapis je i o samome mjestu, njegovim ljudima i njihovim naravima. Crtice iz povijesti \u0161kole nadaju nam se tako i kao stranice o povijesti mjesta. Svejedno radi li se o elektrifikacijama ili o radnim akcijama, o migracijama ili o otvaranju \u0161kolske kuhinje. Utoliko je i povijest \u0161kole &#8211; povijest mjesta, pak je stoga unekoliko razumljiva i osjetljivost na\u0161ih autora kada opisuju pojedine doga\u0111aje ili njihove aktere. Da bismo, koliko god je to mogu\u0107e, izbjegli neizbje\u017eni subjektivizam, da bi se interpretacijske improvizacije svele na \u0161to je mogu\u0107e manju mjeru, od po\u010detka smo inzistirali na \u010dinjenicama: faktografija je imala uvijek prednost pred deskripcijom (kakva god ona bila). Ponekad je to vodillo i u naizgled kli\u0161eizirani pristup, u mehani\u010dku obradu, u golo nabrajanje podataka koji, izdvojeni iz konteksta, zacijelo mogu biti i zamorni &#8211; medjutim, i ti najsuhoparniji podaci, \u010ditani u kontekstu u kojemu se nalaze predstavljaju dragocjene putokaze za nova istra\u017eivanja.<br \/>\nKao \u0161to je povijest jedne \u0161kole istodobno i kronika mjesta u kojemu se ta \u0161kola nalazi i djeluje, jedako je tako &#8211; i na nacionalnoj ravni promatrano &#8211; povijest hrvatskoga \u0161kolstva svojevrsna povijest hrvatske duhovnosti op\u0107enito. Elaboracija ove teze daleko bi nas odvela. U ovoj prilici, konstatirati nam je tek \u010dinjenicu kako ne imade imena od zna\u010denja, svejedno o kojemu se podru\u010dju radi, koje nije na ovaj ili onaj na\u010din povezano i s prvim sricanjima\/slovkanjima, prvim u\u010diteljima, prvim \u0161kolskim danima &#8211; o \u010demu, jama\u010dno &#8211; svatko nosi svoju istinu do kraja \u017eivota.<br \/>\nUtoliko ova knjiga, ako na\u010das i apstrahiramo faktografiju koja se u njoj nalazi, jest i slovo o ljudima koji dana\u0161nje najmla\u0111e generacije svakodnevno i kroz cijeli svoj radni vijek uvode u takozvani svijet uljudbe, civiliziranog pona\u0161anja, u svijet rada i reda. U svijet duhovnosti kao takve. Ako ve\u0107 \u017eelimo izrazili kontrapunkt animalizmu i barbarstvu kao takvima. O njima je rije\u010d u ovoj knjizi. I njima je ona posve\u0107ena. S njima, zahvaljuju\u0107i prije svega njima &#8211; u\u010diteljima, bilo je mogu\u0107e i sa\u010diniti je.<br \/>\nA nastajala je gotovo tri godine i rezultat je rada mo\u017eda i najve\u0107eg autorskog tima \u0161to se u Hrvatskoj posljednjih godina okupio na jednom projektu. Stotine i stotine, gotovo tisu\u0107u autora tragalo je po \u0161kolskim spomenicama, po mjesnim i mjestopisnim monografijama, neki su provodili i prava istra\u017eivanja, mnogi su vi\u0161ekratno a\u017eurirali podatke. Uzgredice, koliko god je to a\u017euriranje uvijek nedostatno i koliko god se odvija sa razumljivim i naj\u010de\u0161\u0107e opravdanim zaka\u0161njenjem uvjetovanim relativno velikom fluktuacijom nastavnika, u\u010destalim re\/izborima ravnatelja, ratnim migracijama i sl., ipak, u cijelosti uzev\u0161i, moglo bi se kazati da je stanje, kada je rije\u010d o nastavnicima i ravnateljima, a\u017eurirano s prolje\u0107em 1998. (Jedan manji dio ravnatelja, spomenuti nam je i to prije svega zbog njihovih \u0161kola i nastavnika u njima, usprkos vi\u0161ekratnim nastojanjima, usmenim i pismenim zamolbama, ipak se iz samo njima znanih razloga nije odazvao na suradnju. &#8220;Postojanje&#8221; njihovih \u0161kola i najosnovnije podatke o u\u010diteljima &#8220;registrirali&#8221; smo iz tzv. platnih lista Ministarstva prosvjete i \u0161porta. Nadajmo se da \u0107e drugo izdanje biti upotpunjeno i a\u017eurirano i u tom dijelu.)<br \/>\nVrijeme nastajanja knjige mo\u017eda i ne bi trebalo posebno isticati, poglavito ako je rije\u010d o regularnom vremenu i projektu koji okuplja stotine i stotine (u ovome slu\u010daju: historiografskih) amatera, doju\u010dera\u0161njih u\u010ditelja, dana\u0161njih pak ravnatelja i u\u010ditelja. Me\u0111utim, imamo li u vidu da je rije\u010d o protekle tri godine, onda i taj podatak, sam po sebi, zaslu\u017euje i vi\u0161e od spomena kao takvog. Mo\u017eda bi iz ovih (trenuta\u010dno?) mirnodopsko-mirotvora\u010dkih, ekumensko-svepra\u0161taju\u0107ih i raznoraznih bogtepitajkojihsve razloga bilo primjerenije (recimo tako!) presko\u010diti pri\u010du o tom zlo\/sretnom (zlo)vremenu, a mo\u017eda bi mu trebalo posvetiti i zasebno poglavlje (ako ve\u0107 ne i posebne libre!). Kakve su te protekle tri godine bile, koliko se u njima i nacionalne drame i pojedina\u010dnih stradanja, nevolja i nada sabralo (tre\u0107ina okupirane pa osloba\u0111ane i oslobo\u0111ene Hrvatske, tisu\u0107e raseljenih i raskasapljenih obitelji, deseci tisu\u0107a obiteljskih tragedija, pa ratne migracije, progonstva, azili u vlastitoj domovini, pa prekinuta i prekidana i isprekidana \u0161kolovanja (\u0161to je sve ostalo zapisano u du\u0161ama te djece, ne samo one koja ostado\u0161e zavazda siro\u010dad!), koliko su puta sirene za uzbunu zamijenile \u0161kolska zvona&#8230; I kakve god im kvalifikative dali, nazivali ih herojskima &#8211; zbog vjekovne \u017eudnje za slobodom i svojom dr\u017eavom ili samo godinama stradanja, o\u010digledno je da se cijeli projekt nije realizirao u vremenu sklonom knjizi.<br \/>\nAko je, dodajmo i to, takvo vrijeme na ovim prostorima ikada i postojalo. Mnoge stranice svjedo\u010de i o tome. Mnogim fotografijama ne treba komentar. Pa se ponekad \u010dini kako je rukopis barbara neuni\u0161tiv. A ipak nije. I ne samo to. Rije\u010d je i o vremenu kada je komunisti\u010dka ideologija sa svim svojim recidivima i lukavim zadr\u0161kama definitivno silazila s povijesne scene, a da pri tome mnogima (mo\u017eda ni dandanas!) nije posve jasno \u0161to bi je trebalo nadomjestiti, pak se kad\u0161to i u \u0161kolstvu doga\u0111alo mehani\u010dko konvertitstvo, provizorna zamjena totema, apologija plemenske zavi\u010dajnosti i sl. Sve to, ako i nije presudno utjecalo na sadr\u017eaj, nedvojbeno je imalo utjecaja na ritam nastajanja ove knjige.<br \/>\nZbunjenost se pojedinih autora naj\u010de\u0161\u0107e o\u010ditovala bilo pre\u0161u\u0107ivanjem proteklih desetlje\u0107a, bilo diviniziranjem pojedinih pro\u0161lostoljetnih veselica i njihovih protagonista. Prethodno, a to \u0107e re\u0107i: objektivno ote\u017eavaju\u0107e okolnosti, nije spomenuto zato da bi se unaprijed ishodila isprika za mogu\u0107i previd, povr\u0161an zaklju\u010dak, zamjenu fotografije ili potpisa ispod nje i sli\u010dno. Jer sve je to, i mogu\u0107i previd, i povr\u0161an zaklju\u010dak ne\u0161to s \u010dime se, na\u017ealost, mora ra\u010dunati u ovakvim projektima, poglavito kada su ti projekti pra\u0107eni izostankom bilo kakve potpore koja bi omogu\u0107ila i dodatne provjere i mo\u017eebitna dopunska istra\u017eivanja. Utoliko i o\u010dekivano novo izdanje ra\u010duna s po\u017eeljnim ispravcima, dopunama i popravcima. Slovo proslova bilo bi nepotpuno ako ne bi upozorilo i na slijede\u0107e: i kada bismo apstrahirali \u010dinjenicu kako je na\u0161a poslijeratna \u0161kolska historiografija oskudna pa\u010de i najosnovnijim statisti\u010dkim pregledima, nekmoli tematskim monografijama o pojedinim razdobljima, li\u010dnostima, regijama, problemima ili zakonskoj regulativi, ipak ne mo\u017eemo izbje\u0107i zaklju\u010dak o negativnim posljedicama svega toga. Naime, nedostatak kriti\u010dkog promi\u0161ljanja onoga \u0161to je ura\u0111eno i onoga \u0161to se radi brzo polu\u010duje rezultate: brzo u\/slijedi inauguracija voluntarizma i improvizacija, nepostojanje dugoro\u010dne prosvjetne politike; pretvaranje (ju\u010dera\u0161njeg) ideolo\u0161kog u (dana\u0161nji) strana\u010dki kadrovski nepotizam, u\u010destalo provizorno zazivanje nove \u0161kole, nepostojanje kvalificiranog, poglavito mla\u0111eg znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog potencijala, nekmoli komparativnih istra\u017eivanja pri izradi i realizaciji obrazovnih programa&#8230; Sve su to samo najuo\u010dljivije i najprepoznatljivije ozna\u010dnice spomenutoga stanja.<br \/>\nS druge pak strane, takvo (naslije\u0111eno) stanje ne samo \u0161to objektivno ote\u017eava i samo prikupljanje osnovnih informacija, nego uspostavlja, bolje re\u0107i: nastavlja sistem relativiziranja svih vrijednosti da bi se udio osobne odgovornosti sveo na minimum. Zato je na\u0161e inzistiranje na prikupljanju osnovnih podataka o osnivanju \u0161kole i njenom razvoju nekima kad\u0161to predstavljalo nepremostivu te\u0161ko\u0107u i suvi\u0161no gubljenje vremena. Da hrvatsko osnovno \u0161kolstvo nije od ju\u010der, i da traje stolje\u0107ima, kao \u0161to stolje\u0107ima traje i knji\u017eevnost na hrvatskome jeziku, da je na ovim prostorima osim obrazovanja na hrvatskom jeziku stolje\u0107ima egzistiralo i obrazovanje na latinskome, a u pojedinim krajevima i u pojedinim razdobljima da je postojalo obrazovanje i na vi\u0161e drugih jezika (njema\u010dkome, talijanskome, srpskome, madarskome, \u010de\u0161kome&#8230;) &#8211; kao \u0161to uostalom i danas postoji \u0161kolovanje na jezicima nacionalnih manjina uglavnom je poznato.<br \/>\nJednako tako poznata je i \u010dinjenica, koliko god je posljednjih pola stolje\u0107a bila tabuizirana, o presudnoj ulozi i zna\u010denju Katoli\u010dke crkve za osnivanje i razvoj ne samo osnovnoga \u0161kolstva, nego kulture i znanosti, odnosno za \u0161irenje i procvat duhovnosti op\u0107enito (i ne samo u Hrvatskoj). Uostalom, stolje\u0107ima u Hrvatskoj nije otvorena niti jedna u\u010dionica mimo crkve. Ako, razumije se, vojnograni\u010darske ispostave ne smatramo pu\u010dko\u0161kolskom obrazovnom mre\u017eom.<br \/>\nKroz tolika stolje\u0107a razli\u010diti re\u017eimi \u0161to su se izmjenjivali na ovim prostorima nastojali su, svaki na svoj na\u010din, ovjekovje\u010diti svoje postojanje i svoje vrijednosti, osigurati budu\u0107nost po vlastitoj mjeri i pomo\u0107u obrazovnih institucija. \u0160kola je svagda i svima trebala biti me\u0111u inim i transmisijom politi\u010dkog, kulturnog, vojni\u010dkog, gospodarskog, pa i religijskog i inog subjektiviteta. Sve je to vi\u0161e-manje poznato i dalo bi se katalo\u0161ki dokumentirati (nekoliko prilo\u017eenih faksimila uzeti su tek ilustracije radi). Me\u0111utim, sve to, koliko god bilo neizbje\u017eno kako u naznaci konteksta u kojemu se razvijalo osnovno \u0161kolstvo u Hrvatskoj tako i u pojedinim njegovim obilje\u017ejima i manifestacijama \u0161to ga karakteriziraju, ipak nije predmetom ove knjige. Zada\u0107a je to druk\u010dijeg tipa istra\u017eivanja i druk\u010dije metodologije, zada\u0107a je kompleksnijih pristupa i multidisciplinarnih studijskih i monografskih obrada.<br \/>\nU ovoj se prilici sve to spominje samo radi kontekstualiziranja teze kako hrvatsko \u0161kolstvo traje stolje\u0107ima pa otuda nije slu\u010dajno upravo takvo kakvo ve\u0107 jest. Imaju\u0107i iza sebe i u sebi tolika stolje\u0107a i tolike obrazovne regule, naslijeduju\u0107i tolike ideologijske pa i religijske paradigme, tolike zgrade i u\u010dila, ju\u010dera\u0161nje internete i dana\u0161nje po\u010detnice, naslijedilo je ono, osim svojih prethodnih generacija i njihovih zavidnih rezultata, i (unutra\u0161nje) pedago\u0161ke standarde. Sa svim obvezama koje iz toga proizlaze. Rije\u010dju, imalo je hrvatsko \u0161kolstvo kroz tolika stolje\u0107a i svoje zime, ali i svoja prolje\u0107a. I ona su, sve te zime i sva ta prolje\u0107a, plodne jeseni i u\u017earena ljeta, sastavnicom pedago\u0161koga iskustva dana\u0161njih u\u010ditelja, njihovoga idealizma ali i povremenih osje\u0107aja bespomo\u0107nosti i napu\u0161tenosti.<br \/>\nDrugim rije\u010dima,o onima koji danas ispunjavaju tu zada\u0107u, o dana\u0161njoj generaciji u\u010ditelja rije\u010d je u ovoj knjizi. Ona je posve\u0107ena njima i onda kada izravno i ne govori o njima. Ovo je njihova knjiga, oni, ponajprije ravnatelji, su je i napisali. Unekoliko bi tekar sada mogla po\u010deti predgovorna besjeda iliti slovo proslova kao takvo. O \u010demu se zapravo radi? Ne spore\u0107i kako je svaka djelatnost od velikog dru\u0161tvenog zna\u010denja i kao takva samo mrav u vrevi mravinjaka, ipak nam se nadaje kako je \u0161kolstvo (po svoj prilici nimalo slu\u010dajno) pretvoreno u i suvi\u0161e apstraktnu imenicu a da bi se pri njegovom dru\u0161tvenom pozicioniranju i pribli\u017eno slutilo &#8211; a to \u0107e re\u0107i: adekvatno dru\u0161tveno verificiralo i pozicioniralo njegovo zna\u010denje. Naime, u dr\u017eavnoj i resorskoj klasifikaciji ono je samo jedna od tolikih djelatnosti (kao \u0161to je i kultura jedna od, kao \u0161to je znanost jedna od &#8230;)<br \/>\nLukavi politi\u010dki um uvijek \u0107e pridodati kako je to djelatnost od posebnog dru\u0161tvenog interesa da bi, po kratkom postupku, svu tu posebnost vrlo brzo, na razini prakti\u010dnih konsekvencija, sveo na obi\u010dnu ideolo\u0161ku tlapnju. (Kako druk\u010dije razumjeti \u010dinjenicu da nikada nitko ovaj narod nije suo\u010dio sa, \u0161to bi Krle\u017ea rekao, stanjem fakata, s mogu\u0107no\u0161\u0107u izbora kada je rije\u010d o razvoju i investicijama, raspodjeli prora\u010dunskog novca i sli\u010dno). A desetlje\u0107ima je, od preporodnih vremena, ako ne i ranije, jedna od najva\u017enijih nacionalnoemancipatorskih, slobodarskih teza u Hrvatskoj glasila Prosvjetom slobodi.. Bila je gotovo zavjetna poput one &#8211; vjera u Boga i selja\u010dka sloga. \u010cak i neuki puk hrvatski prigrlio je instinktom samoodr\u017eanja i osje\u0107ajem pripadnosti zapadnoj, kr\u0161\u0107anskoj uljudbi pitanje prosvjete kao svoje najegzinstencijalnije pitanje. A danas?<br \/>\nKada bi danas, ilustracije radi, jedan dana\u0161nji grubi\u0161nopoljski sve\u0107enik i saborski zastupnik prozborio (ili zagrmio) onako kako je zborio Ivan Nepomuk Jamer\u0161i\u0107 u Hrvatskom dr\u017eavnom saboru po\u010detkom stolje\u0107a, na \u010ditaocu je da odgonetne kojoj bi suvremenoj hrvatskoj politi\u010dkoj stranci bio najbli\u017ei. Jamer\u0161i\u0107 je govorio ovako:<br \/>\n&#8220;&#8230; kako dolaze u\u010ditelji do toga, da kao najva\u017eniji prosvjetitelji naroda moraju uvijek uzimati samo mrvice sa stola bijedne hrvatske sirotinje, koje \u010desto nisu ni za \u017eivjeti, ni za umrijeti, pa da u ovim oskudnim vremenima kubure, a zemlja im ne da pla\u0107e&#8230; Kada zemlja tra\u017ei od u\u010ditelja da savjesno i zdu\u0161no vr\u0161i svoje du\u017enosti, onda je du\u017enost zemlje, da ga pla\u0107a i uzdr\u017eava .&#8221;(str. 150)<br \/>\nHo\u0107u re\u0107i, hrvatsko osnovno \u0161kolstvo nije tek apstraktna imenica koja pokriva sivu bezli\u010dnu masu od vi\u0161e desetaka tisu\u0107a ljudi, nego je hrvatsko osnovno \u0161kolstvo jedna velika obitelj u kojoj desetci tisu\u0107a u\u010ditelja svakodnevno rade u razredu i izvan razreda. Obitelj s i suvi\u0161e dugom tradicijom, ostvarenim rezultatima i usvojenim odgovornostima a da bi se moglo, bez ozbiljnih posljedica, improvizirati s njome u bilo kojem pogledu.<br \/>\n\u010clanovi te obitelji, u\u010ditelji, imenom i prezimenom, nalaze se na stranicama \u0161to slijede. Najposlije, knjiga je ova, i ne hote\u0107i to biti, i svojevrsni demografski i zavi\u010dajni spomenar. Stotine tih minijaturnih zapisa o \u0161kolama nisu samo, kao \u0161to je u uvodnim redcima pripomenuto, zapisi o \u0161kolama i mjestima u kojima \u0161kole danas djeluju nego su i, eufimisti\u010dki kazano: spomen-evidencija stotina i stotina tzv. malih podru\u010dnih, oto\u010dkih ili brdsko-planinskih \u0161kola o \u010dijem se takozvanom posebnom tretmanu ve\u0107 desetlje\u0107ima jednako beznadno lamentira. Sve te takozvane male \u0161kole nisu samo kulturolo\u0161ka \u010dinjenica koja bi imala upozoriti na vi\u0161e ili manje du\u017ee ili kra\u0107e kontinuirano opismenjavanje na pojedinom podru\u010dju nego su te stotine i stotine doju\u010dera\u0161njih ili jo\u0161 tinjaju\u0107ih \u0161kola i svojevrsni najdramati\u010dniji zapis o postojanju, o nastajanju i nestajanju pojedinih mjesta. Jer svako zatvaranje \u0161kole nije drugo doli podizanje nadgrobne plo\u010de mjestu u kojemu se to doga\u0111a. I neka se ne zavaravamo kako to nije tako i kako se problem efikasno rije\u0161ava suvremenim prometalima, \u0161kolskim kuhinjama, u\u010diteljima i u\u010denicima-putnicima&#8230; Svejedno radi li se o \u0161kolama oto\u010dkim, li\u010dkim, slavonskim ili pak \u0161kolama iz zagore uzdu\u017ejadranske od Dubrovnika do Rijeke ili pak tako pitomim mjestima unutaristarskim. Agonija \u0161kola u tim mjestima najmanje je \u0161kolska agonija. Stoga je i zatvaranje \u0161kole samo blagi naziv za agoniju i umiranje mjesta. A agonija i umiranje mjesta, opet, nije ni slu\u010dajno, ni nu\u017eno samo po sebi &#8211; ono je kruna odre\u0111ene politike, zavr\u0161nica ukupnog odnosa prema doti\u010dnom prostoru i njegovim \u017eiteljima. Tako je bilo ju\u010der, tako je danas, tako \u0107e biti i sutra. Daleko bi nas odvelo kada bismo, makar i u natuknicama poku\u0161ali nabrajati koga su sve u umjetnosti, znanosti, politici, kulturi, \u0161portu ili gospodarstvu&#8230; iznjedrila ta malena mjesta, te Zaboravljene \u0161kole, ti gotovo nepostoje\u0107i zaseoci.<br \/>\nA i \u010demu? Uostalom, i u njima je kao i u najvelebnijim metropolskim zdanjima netko samozatajno pirio i raspirivao zublje znanja, marljivosti, domoljublja i po\u0161tenja. Svejedno zvali se oni Me\u0161trovi\u0107i ili Bo\u0161kovi\u0107i, Maruli\u0107i ili Ujevi\u0107i&#8230; Svi su oni imali svoje prve u\u010ditelje. O njima i njihovu djelu rije\u010d je u ovoj knjizi.<br \/>\n<strong>Ante Selak<\/strong><br \/>\n<strong>\u00a0U Zagrebu, na Augustinovo 1998.<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<div class='shareinpost'><ul class=\"socialwrap row\"><li class=\"iconOnly share\">Preporu\u010di putem :<\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Preporu\u010di knjigu : Hrvatsko osnovno \u0161kolstvo na Facebooku'  href='http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D456&amp;t=Hrvatsko+osnovno+%C5%A1kolstvo'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='facebook'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-204px 0px'   \/> <span class=\"head\">Preporu\u010di knjigu<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Dijeli : Hrvatsko osnovno \u0161kolstvo na google plus'  href='https:\/\/plusone.google.com\/_\/+1\/confirm?hl=en&amp;url=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D456&amp;title=Hrvatsko+osnovno+%C5%A1kolstvo'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='gplus'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-425px 0px'   \/> <span class=\"head\">Dijeli na google plus<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Dijeli : Hrvatsko osnovno \u0161kolstvo na Linkedinu'  href='http:\/\/www.linkedin.com\/shareArticle?mini=true&amp;url=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D456&amp;title=Hrvatsko+osnovno+%C5%A1kolstvo&amp;summary=%0A%0A%E2%80%A2+%C2%A0Grupa+autora%0A%E2%80%A2%C2%A0+Godina+izdanja%3A+1998.%0A%E2%80%A2%C2%A0+Uvez%3A+meki%0A%E2%80%A2%C2%A0+Dimenzije%3A+29.5+x+21+cm%0A%E2%80%A2%C2%A0+Broj+stranica%3A+560%0A%E2%80%A2%C2%A0+Cijena%3A+rasprodano%0A%0A%0AO+knjizi%3A%0AHrvatska+prosvjetna+stolje%C4%87a%0A%C4%8Cemu+ova+i+ovakva+knjiga%2C+upitat+%C4%87e+se%2C+mogu%C4%87e+je%2C+%C4%8Ditatelj+i+prije+no+%C5%A1to+je+otvori.+Ako+bismo+poku%C5%A1ali+odgovoriti+jednom+re%C4'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='linkedin'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-578px 0px'   \/> <span class=\"head\">Dijelite putem linkedina<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Tweetaj o ovoj knjizi : Hrvatsko osnovno \u0161kolstvo na Twitteru'  href=\"http:\/\/twitter.com\/share?url=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D456&amp;text=Hrvatsko+osnovno+%C5%A1kolstvo+-+\"  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='twitter'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-1105px 0px'   \/> <span class=\"head\">Tweetajte o ovoj knjizi<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_self'  title='Ispi\u0161i stranicu : Hrvatsko osnovno \u0161kolstvo za kasnije \u010ditanje'  href='javascript:window.print();'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='print'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-884px 0px'   \/> <span class=\"head\">Ispi\u0161ite stranicu<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a rel=\"_self\" href=\"mailto:?subject=pergamena.hr%20\u2502%20Izdava\u010dka%20ku\u0107a%20iz%20Zagreba%20:%20Hrvatsko%20osnovno%20\u0161kolstvo&amp;body=\u0160aljem%20Vam%20poveznicu%20preko%20internet%20stranice%20pergamena.hr%20na%20knjigu%20:%20%20%20https:\/\/pergamena.hr\/?p=456\" title=\"Preporu\u010di knjigu prijateljima : Hrvatsko osnovno \u0161kolstvo e-mailom\"><img src=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif\" height=\"16\"  width=\"16\" style=\"background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-187px 0px\" class=\"image-16\"  alt=\"email\" \/> <span class=\"head\">Preporu\u010dite knjigu prijateljima<\/span><\/a><\/li><\/ul><div class=\"clean\"><\/div> <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u2022 \u00a0Grupa autora \u2022\u00a0 Godina izdanja: 1998. \u2022\u00a0 Uvez: meki \u2022\u00a0 Dimenzije: 29.5 x 21 cm \u2022\u00a0 Broj stranica: 560 \u2022\u00a0 Cijena: rasprodano O knjizi: Hrvatska prosvjetna stolje\u0107a \u010cemu ova [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":728,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[83,8,56],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/456"}],"collection":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=456"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/456\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2757,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/456\/revisions\/2757"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/728"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=456"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=456"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=456"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}