{"id":319,"date":"2008-08-29T14:57:43","date_gmt":"2008-08-29T13:57:43","guid":{"rendered":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=319"},"modified":"2024-02-01T23:01:26","modified_gmt":"2024-02-01T22:01:26","slug":"antibarbarus-hrvatskoga-jezika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=319","title":{"rendered":"Antibarbarus hrvatskoga jezika"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

\u2022 \u00a0<\/strong>Autor: Jozo Dujmu\u0161i\u0107<\/strong>
\n\u2022 \u00a0<\/strong>Godina izdanja: 2008.<\/strong>
\n\u2022 \u00a0<\/strong>Uvez: tvrdi<\/strong>
\n\u2022 \u00a0<\/strong>Dimenzije: 24 x 17 cm<\/strong>
\n\u2022 \u00a0<\/strong>Broj stranica: 442<\/strong>
\u2022 Cijena: 19,90 \u20acCijena na 10.09.2026.: 19,90 \u20ac<\/span><\/p>\n

\u2022\u00a0\u00a0NARU\u010cI<\/a> \u00a0\u2022<\/strong><\/strong><\/strong> \u00a0<\/strong><\/p>\n

\n

Filologijske sitnice:<\/strong>
\nJozo Dujmu\u0161i\u0107 (1874.-1942.)<\/strong>
\nU nara\u0161taju hrvatskih filologa i jezikoslovaca \u0161to su u filologiju zakora\u010dili na izmaku XIX. stolje\u0107a, a afirmaciju stekli u prvoj polovici XX. stolje\u0107a rijetki su oni za koje se mo\u017ee re\u0107i da nisu bili vukovci, tj. da su zastupali stajali\u0161ta druga\u010dija od Tome Mareti\u0107a i njegovih u\u010denika i nasljedovatelja. Me\u0111u takvima rijetkima posebno mjesto pripada Jozi Dujmu\u0161i\u0107u, dosljednu zagovorniku hrvatske jezi\u010dne posebnosti i kultiviranja hrvatskoga knji\u017eevnog jezika, jednom od najplodnijih i najupornijih (pa i “najtvr\u0111ih”) purista u bogatoj povijesti hrvatskoga jezi\u010dnog pu\u00adrizma u \u010diji su \u017eivotni put i kroatisti\u010dku zauzetost utkane mnoge zna\u010dajke njemu suvremenih politi\u010dkih gibanja.<\/p>\n

1. Jozo Dujmu\u0161i\u0107 rodio se 21. kolovoza 1874. u Polju kod Travnika u obitelji koja je po svoj prilici podrijetlom iz Dalmatinske zagore. Pu\u010dku je \u0161kolu zavr\u0161io u Dolcu. Prvih \u0161est razreda gimnazije poha\u0111ao je u Travniku, a zadnja dva u Saraje\u00advu gdje je i maturirao. Studij klasi\u010dne filologije zapo\u010deo je u Innsbrucku odakle je 1894. pre\u0161ao u Be\u010d na studij slavistike koji je zavr\u0161io 1898. U Be\u010du je 1900. dokto\u00adrirao disertacijom Studium iiber Osvetnici des Dichters fra Grgo Marti\u0107. Slu\u017ebo\u00advao je prvo u Biha\u0107u (1900.-1903.) kao namjesni u\u010ditelj na tamo\u0161njoj gimnaziji, a zatim kao gimnazijski profesor u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli do 1914. kad je zapo\u010deo slu\u017ebu na gimnaziji u Derventi u kojoj je do\u010dekao kraj Prvoga svjetskog rata, “ujedinjenje” i prvo prijevremeno umirovljenje (1919.). U slu\u017ebuje ponovno vra\u0107en (“uspostavljen”) god. 1920. kao profesor na gimnaziji u Vara\u017edinu odakle je 1925. premje\u0161ten u Kotor i potom opet prijevremeno umirovljen. Stjepan Radi\u0107 kao ministar prosvjete u vladi Narodnoga sporazuma, tj. u desetoj vladi Nikole Pa\u0161i\u0107a (od 17. studenoga 1925. do 8. travnja 1926.) i u prvoj vladi Nikole Uzunovi\u0107a (od 8. do 15. travnja 1926.) ponovno je Dujmu\u0161i\u0107a pozvao u slu\u017ebu pa je otada profesor na III. realnoj gimnaziji u Zagrebu do svoga tre\u0107eg i kona\u010dnog umirovljenja godine 1933. Nakon umirovljenja Dujmu\u0161i\u0107 je \u017eivio i djelovao u Zagrebu gdje je i umro 14. listopada 1942.
\n2. Svoj prvi filolo\u0161ki rad Dujmu\u0161i\u0107 je objavio jo\u0161 kao student god. 1896. u Viencu (“Jezik Men\u010deti\u0107ev i Dr\u017ei\u0107ev prema Maruli\u0107evu”; vidi u ovoj knjizi str. 279-288), a od 1902. pa do smrti, puna \u010detiri desetlje\u0107a kontinuirano je objavljivao radove iz razli\u010ditih podru\u010dja knji\u017eevnopovijesne i jezikoslovne kroatistike: o hrvatskoj usme\u00adnoj knji\u017eevnosti i teoriji knji\u017eevnosti, o gimnazijskim \u010ditankama i ud\u017ebenicima za hrvatski jezik, o jeziku bosanskih franjevaca, o starijim hrvatskim knji\u017eevnicima (V. Do\u0161enu, F. Lastri\u0107u), leksikografima (J. Mikalji) i gramati\u010darima (A. Veberu Tkal\u010devi\u0107u; v. str. 394\u2014396). Ipak, Dujmu\u0161i\u0107 je najvi\u0161e radova objavio o hrvat- sko-srpskim jezi\u010dnim (i drugim) prijeporima i razlikama, o hrvatskim pravopisnim dvojbama i nedoumicama te o \u010disto\u0107i i pravilnosti (tj. o kultiviranju) hrvatskoga knji\u017eevnog jezika. Usto, napisao je dva vrlo o\u0161tra polemi\u010dka teksta: Komedija “Napretkovih” odbornika i zadnja glavna skup\u0161tina (Sarajevo, 1912.) i O\u010duvaj nas, Bo\u017ee, fratarske zlobe (Sarajevo, 1913.). Sve u svemu Dujmu\u0161i\u0107 je za sobom ostavio bibliografiju od dvjestotinjak jedinica (knjiga, rasprava, \u010dlanaka, polemika), \u0161to rje\u010dito svjedo\u010di o jednome filolo\u0161kom djelu koje je svojom glavninom nastalo u prvim \u010detirima desetlje\u0107ima XX. stolje\u0107a, ali je ve\u0107 od sredine \u010detrdesetih godina gurnuto ustranu i potom sustavno pre\u0161u\u0107ivano, pa je tako kasnijim nara\u0161tajima (p)- ostalo posve nepoznato.\u00a0 (POGOVOR)<\/strong><\/p>\n

\n<\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u2022 \u00a0Autor: Jozo Dujmu\u0161i\u0107 \u2022 \u00a0Godina izdanja: 2008. \u2022 \u00a0Uvez: tvrdi \u2022 \u00a0Dimenzije: 24 x 17 cm \u2022 \u00a0Broj stranica: 442\u2022 Cijena: 19,90 \u20acCijena na 10.09.2026.: 19,90 \u20ac \u2022\u00a0\u00a0NARU\u010cI \u00a0\u2022 \u00a0 Filologijske sitnice: Jozo Dujmu\u0161i\u0107 (1874.-1942.) U nara\u0161taju hrvatskih filologa i jezikoslovaca \u0161to su u filologiju zakora\u010dili na izmaku XIX. stolje\u0107a, a afirmaciju stekli u […]<\/p>\n","protected":false},"author":0,"featured_media":713,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pergamena_book_main_title":"","pergamena_book_subtitle":"","pergamena_book_author":"","pergamena_book_editor":"","pergamena_book_publisher":"","pergamena_book_year":"","pergamena_book_isbn":"","pergamena_book_pages":"","pergamena_book_binding":"","pergamena_book_dimensions":"","pergamena_book_recommendation":"","pergamena_book_sample_url":"","pergamena_book_contents_url":"","footnotes":""},"categories":[6,49],"tags":[],"class_list":["post-319","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-croaticum","category-dujmusic-jozo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/319","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=319"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/319\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3795,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/319\/revisions\/3795"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/713"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=319"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=319"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}