{"id":307,"date":"2005-08-29T14:34:00","date_gmt":"2005-08-29T12:34:00","guid":{"rendered":"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/?p=307"},"modified":"2023-01-29T21:13:52","modified_gmt":"2023-01-29T20:13:52","slug":"o-hrvatskome-jeziku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=307","title":{"rendered":"O hrvatskome jeziku"},"content":{"rendered":"<div style=\"float:right;padding: 0 0 10px 10px\" class=\"interactive_right\"><div class='button_holder_right'><iframe src=\"http:\/\/www.facebook.com\/plugins\/like.php?href=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D307&amp;layout=standard&amp;show_faces=false&amp;width=75&amp;action=recommend&amp;font=arial&amp;colorscheme=dark&amp;height=31\" scrolling=\"no\" frameborder=\"0\" style=\"border:none; overflow:hidden; width:75px; height:31px;\" allowTransparency=\"true\"><\/iframe><\/div><\/div><p><a href=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/2005\/08\/O-hrvatskome-jeziku-naslovna.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-754\" title=\"O hrvatskome jeziku - naslovna\" src=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/2005\/08\/O-hrvatskome-jeziku-naslovna.jpg\" alt=\"\" width=\"193\" height=\"270\" \/><\/a><\/p>\n<p><strong>\u2022 \u00a0<\/strong>Autor<strong>: <strong>Ljudevit Jonke<\/strong><br \/>\n\u2022 \u00a0<\/strong>Godina izdanja:<strong>\u00a0<strong>2005.\u00a0 <\/strong><br \/>\n\u2022 \u00a0<\/strong>Uvez:<strong><strong>\u00a0tvrdi\u00a0 <\/strong><br \/>\n\u2022 \u00a0<\/strong>Dimenzije:\u00a0<strong>22.5 x 16.5 cm<\/strong><strong><br \/>\n\u2022 \u00a0<\/strong>Broj stranica: <strong><strong>498<\/strong><br \/>\n\u2022 \u00a0<\/strong>Cijena:<strong><strong> \u20ac17,30<\/strong><\/strong> \/ 130,00 kn<\/p>\n<p><strong><strong><strong><strong>\u2022\u00a0\u00a0<a title=\"NARUD\u017dBA\" href=\"http:\/\/pergamena.hr\/?page_id=1138\">NARU\u010cI<\/a><strong> <strong>\u00a0\u2022<\/strong><\/strong><\/strong> \u00a0<\/strong><\/strong><\/strong><\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Jezik dana\u0161nji profesora Ljudevita Jonkea<\/strong><br \/>\nOd 22. rujna 1961. do 27. kolovoza 1965, dakle nepune cetiri godine, vodio je prof. Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907 &#8211; Zagreb, 15. o\u017eujka 1979) jezikoslovnu rubriku pod naslovom Jezik dana\u0161nji u zagreba\u010dkom Telegramu, &#8220;jugoslavenskim novinama za dru\u0161tvena i kulturna pitanja&#8221;, u kojem ce koju godinu kasnije, 17. o\u017eujka 1967, biti objavljena, i to na naslovnoj stranici, i \u010duvena Deklaracija o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika. Ukupno je u toj rubrici objavljeno oko 200 Jonkeovih priloga, kojima treba pribrojiti i dvadesetak raznovrsnih tekstova \u0161to su objavljeni u Telegramu izvan spomenute rubrike. Iako je ve\u0107ina tekstova (pribli\u017eno tri \u010detvrtine njih) iz te rubrike poslije, uglavnom u prera\u0111enu obliku, objavljivana u Jonkeovim knjigama Knji\u017eevni jezik u teoriji i praksi (1964, 1965), Hrvatski knji\u017eevni jezik 19. i 20. stolje\u0107a (1971) te Hrvatski knji\u017eevni jezik danas (tako\u0111er 1971) (tekstovi su gdje\u0161to dotjerani, uskla\u0111eni, gdje\u0161to prekrojeni, spojeni, izmijenjenih naslova), mislimo &#8211; kao \u010dlanovi Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, kojoj je (Katedri) Jonke bio prvim predstojnikom &#8211; da \u0107e ovdje skupljeni tekstovi imati posve druk\u010diju dimenziju od onih koji se mogu na\u0107i u spomenutim knjigama, i zato \u0161to \u0107e biti vidljivo kad su i kojim povodima nastajali, i zato \u0161to se oni ovdje prezentiraju u izvornom obliku (bez ikakvih promjena i\/ili prilagodavanja), pa imaju i svojevrsnu dokumentarnu vrijednost, te napokon i zato stoje od objavljivanja prvog izdanja Jonkeove najva\u017enije knjige Knji\u017eevni jezik u teoriji i praksi pro\u0161lo vec 40 godina! \u010cinimo to me\u0111utim i zato \u0161to mislimo da su prof. Jonke i njegovo djelo u burnim jezi\u010dno-pravopisnim zbivanjima zadnjega desetlje\u0107a nepravedno zaobila\u017eeni unato\u010d tomu \u0161to je Jonkeova koncepcija standardnoga (knji\u017eevnoga) jezika u mnogo\u010demu i danas aktualna, a uz to je u njegovim radovima, uklju\u010duju\u0107i i napise iz rubrike Jezik dana\u0161nji, maksimalno jednostavno i svima pristupa\u010dno izlo\u017eena. Ta koncepcija posebno dolazi do izra\u017eaja u prvih nekoliko napisa iz spomenute rubrike, npr. u napisima pod naslovima Prona\u0107i kriterij, Dva stvarala\u010dka faktora u knji\u017eevnom jeziku, Kompleksnost knji\u017eevnog jezika, Pi\u0161i onako kako dobri pisci pi\u0161u! i Princip elasti\u010dne stabilnosti. Mnogo od onoga \u0161to je Jonke u tim napisima iznio vrijedi i danas, ne\u0161to od toga \u010dak u ve\u0107oj mjeri danas nego u vrijeme kad su napisi nastali. Tako npr. ve\u0107 u prvom napisu (Prona\u0107i kriterij) Jonke konstatira da se &#8220;o knji\u017eevnom jeziku u nas sudi s najrazli\u010dnijih gledi\u0161ta, kad\u0161to veoma suptilnih, a kad\u0161to sasvim diletantskih, ponekad i objektivnih, a veoma \u010desto i sasvim subjektivnih, li\u010dnih, lokalisti\u010dkih, partikularisti\u010dkih, pa i \u0161ovinistickih&#8221;. Ne vrijedi li ta konstatacija u ve\u0107oj mjeri za na\u0161e vrijeme negoli za vrijeme Jonkeovih napisa (tj. za \u0161ezdesete godine pro\u0161loga stolje\u0107a)? Briga o standardnome jeziku, nastavlja u spomenutim napisima Jonke, povezana je &#8220;s neuni\u0161tivom te\u017enjom za \u0161to vjernijim, ljep\u0161im i sa\u017eetijim izrazom&#8221;, ali se oni koji vode brigu o pravilnosti standardnoga jezika na drugoj strani \u010desto susre\u0107u &#8220;i s primitivnim shva\u0107anjem da je va\u017eno samo to da se razumijemo, a drugo je posao za dokone ljude&#8221; (samo \u0161est godina poslije, nakon objavljivanja Deklaracije, upravo \u0107e tako ne\u0161to izjaviti ne bilo tko, nego glavom Josip Broz Tito, koliko se sje\u0107am, u Pri\u0161tini). Za brigu o knji\u017eevnom jeziku vrlo je va\u017eno da se dobro poznaju i da se ujedna\u010de kriteriji pristupa toj problematici, va\u017eno je da se razvije zdrava kriti\u010dnost, va\u017eno je razlikovanje narodnoga i knji\u017eevnoga jezika. Presudno su va\u017ena na\u010dela pravilnosti, usvojenosti odnosno pro\u0161irenosti i jezi\u010dne cisto\u0107e te na\u010dela funkcionalnosti i izra\u017eajnosti. Vrlo je va\u017eno da se vodi ra\u010duna o stilskoj raslojenosti standardnoga jezika, jer &#8220;druga\u010diji su zadaci npr. novinarskog jezika a druga\u010diji nau\u010dnog i pjesni\u010dkog jezika&#8221;. Jasno je naime &#8220;da \u0107e u poslovnom i nau\u010dnom jeziku prevladavati aspekt logike, a u jeziku knji\u017eevnosti, poezije, pa i priop\u0107avanja aspekt afekta&#8221;. Za knji\u017eevni jezik, napokon, vrlo je va\u017ena tzv. elasti\u010dna stabilnost, a to zapravo zna\u010di da knji\u017eevni jezik &#8220;treba da bude stabilan, ali u isto vrijeme tako elastican da mo\u017ee prihvatiti sve ono \u0161to koristi pravilnom izvr\u0161avanju funkcija i njegovu ograni\u010denom razvitku&#8221;. Treba napokon re\u0107i i to da su hranjivija nego \u0161to nam se to katkada \u010dini i neka na\u010dela zbog kojih je Jonke bio (opravdano) kritiziran. To posebno vrijedi za na\u010delo Pi\u0161i onako kako dobri pisci pi\u0161u! S pravom se naime upozoravalo na to da ne bi bilo dobro da netko nastoji pisati npr. onako kao \u0161to je pisao Miroslav Krle\u017ea, ali se pritom \u010desto zaboravlja da Jonke nije mislio samo i isklju\u010divo na pisce beletristickih djela, nego je zapravo mislio na sve one koji pi\u0161u, na one koji vode ra\u010duna o osobitostima pisanoga jezika, jer je pisani jezik u vecoj mjeri kodificiran nego govoreni. Osim toga, kad se slu\u017eio krilaticom \u00a0Pi\u0161i onako kako dobri pisci pi\u0161u, Jonke ju je zapravo stavljao nasuprot u pro\u0161losti (npr. u razdoblju djelovanja hrvatskih vukovaca) \u010desto zagovaranoj krilatici Pi\u0161i onako kako narod govori, koju je opravdano smatrao prevladanom. Pisati naime danas &#8220;onako kako narod govori, shva\u0107eno doslovno, zna\u010dilo bi vra\u0107ati se u pro\u0161lost, li\u0161avati se dragocjenih oboga\u0107enja knji\u017eevnog jezika, polaziti u folklor, pa i u dijalekt. Jer dana\u0161nji se na\u0161 knji\u017eevni jezik ne poklapa vi\u0161e u cjelini ni s jednim na\u0161im narodnim govorom. Stoga se pred svakog na\u0161eg dana\u0161njeg pisca postavlja kao nu\u017edan zadatak upoznavanje norme suvremenoga knji\u017eevnog jezika, onoga jezika kojim pi\u0161u na\u0161i najbolji noviji knji\u017eevnici, onoga jezika koji se uzdigao iznad dijalekta i postao na\u0161 zajednicki jezi\u010dni izraz.&#8221; Treba posebno naglasiti kako je Jonke bio potpuno svjestan toga da u procesima standardizacije i\/ili kodifikacije jezika jedno od presudnih mora biti pitanje mjere, pa zato izri\u010dito nagla\u0161ava &#8220;da pretjerane umjetne intervencije knji\u017eevni jezik samo kompliciraju i oduzimaju mu mogu\u0107nost da bude op\u0107enarodno sredstvo sporazumijevanja i fina gra\u0111a za tvorbu knji\u017eevnih, nau\u010dnih i umjetni\u010dkih ostvarenja&#8221;. Iako je bio potpisnik i suautor Novosadskoga dogovora, Jonke se uvijek i dosljedno borio za samosvojnost hrvatskoga standardnoga jezika odnosno tzv. zapadne varijante &#8220;srpskohrvatskog&#8221; ili &#8220;hrvatskosrpskog&#8221; jezika. To se npr. vrlo dobro vidi ve\u0107 po tekstu od 22. prosinca 1961. (pod naslovom Nema nikakva protuslovlja), u kojem odgovara na pitanje jednoga dopisnika za\u0161to se uopce govori o dvjema varijantama kad imamo jedan pravopis. Jonke mu odgovara daje zajedni\u010dki pravopis mogu\u0107 jer je to &#8220;priru\u010dnik koji nam daje savjete kako \u0107emo pisati pojedine rije\u010di i \u010ditave re\u010denice u knji\u017eevnom jeziku&#8221;, ali koje \u0107emo &#8220;rije\u010di, koji govor i koju terminologiju upotrebljavati u knji\u017eevnom jeziku, to ve\u0107 pripada u samu bit i sadr\u017eaj jezika. U tom pogledu svaki se narod i dalje slobodno i samostalno slu\u017ei svojim dosada\u0161njim knji\u017eevnim jezikom, pa uvo\u0111enje novog, zajedni\u010dkog pravopisa ne zna\u010di uvo\u0111enje novog jezika. Novosadski zakljucci o jeziku nisu u tom donijeli nikakvih promjena. Prema tome nije dakle nikakvo protuslovlje kada se ka\u017ee da postoje dvije varijante knji\u017eevnog jezika uz jedan pravopis. A \u010dak i pravopis ima neke dvostrukosti.&#8221; Ovo stoje dosad re\u010deno ipak nikako ne zna\u010di da u tekstovima prof. Jonkea ne\u0107emo na\u0107i i stavova koji su prevladani, koji su dug vremenu u kojem je \u017eivio (i to \u017eivio uglavnom sumnji\u010den zbog svojih stavova, pod stalnom paskom re\u017eimskih komesara), pa \u010dak i stavova za koje bi se moglo re\u0107i da su rezultat podlijeganja nekoj vrsti politicke demagogije. Tako npr. Jonke, brane\u0107i rije\u010di rukovoditi, rukovodilac i rukovodstvo, koje su podrijetlom ruske, ka\u017ee izme\u0111u ostaloga da su one &#8220;osobito potrebne za ozna\u010davanje posebnog, socijalisti\u010dkog vo\u0111enja i upravljanja koje nije izricito direktivno, nego rezultat demokratskog, kolektivnog upravljanja poslovima pri kojima je pojedinac samo izvr\u0161ilac kolektivne \u017eelje ili volje&#8221;. Osim nacelnih stavova o standardnom (knji\u017eevnom) jeziku, koji su ukratko komentirani, u ovim Jonkeovim napisima susrecemo veliko mno\u0161tvo najrazlicitijih pitanja o kojima se njihov autor izja\u0161njava i u vezi s kojima dijeli savjete, u velikoj mjeri aktualne i danas. Tako se npr. velik dio napisa ti\u010de pravopisne i\/ili fonolo\u0161ke problematike (npr. glasova \u010d, \u0107, d\u017e, d, h, reflekasa jata, glasovnih promjena, naglasaka, interpunkcijskih znakova, sastavljenog i nesastavljenog pisanja, pisanja rije\u010di stranoga podrijetla i si.). Brojni su takoder napisi s podrucja morfologije (npr. o glagolskome vidu, o glagolskim vremenima i na\u010dinima, o kategoriji \/ne\/prijelaznosti u glagola, o povratnim glagolima, o tzv. dugoj mno\u017eini, o brojevima i zamjenicama, o stupnjevanju pridjeva, o prijedlozima i njihovoj porabi, o pojedinim pade\u017eima, o kategoriji \u017eivosti itd.). Nisu manje brojni ni napisi koji se ti\u010du sintakti\u010dke problematike, tj. problematike vezane za odnose medu sastavnicama recenica i drugih sintakti\u010dkih jedinica (npr. sintaksa pade\u017ea i glagolskih oblika, rekcija i kongruencija, sintakticki indikativ i sintakticki relativ, red rijeci, recenicna intonacija, recenicna negacija, odnos izmedu imenskih i glagolskih konstrukcija, razlicite vrste infi-nitivnih i drugih konstrukcija, npr. konstrukcija za + infinitiv, uporaba veznih sredstava, distributivni singular i plural itd.). Mnogo je tako\u0111er tema koje se ti\u010du tvorbe rije\u010di, leksikologije i\/ili etimologije, tj. postanka, na\u010dina stvaranja, zna\u010denja i uporabe pojedinih rije\u010di (npr. o glagolima vrc i, nazreti, vreti, bdjeti, biti i bitisati, o zna\u010denjima i porabi glagola trebati, o rije\u010dima tipa gostiona i gostionica, o nazivima za rodbinu i svojtu, o tvorbi etnika, o pitanjima terminologije pojedinih struka, o nogometu, fudbalu i futbalu, o glagolima na -irati, -ovati i -isati, oprijatnu i prijemu, 0 turcizmima i drugim tu\u0111icama, o rije\u010dima leja, provejavati i prevejanac, u udesu, nesre\u0107i i sudbini, o o\u010dalama, nao\u010dalama i nao\u010darima, o povijesti i (historiji, o toplifikacij i i plinofikaciji, o zjenici i p\u0161enici, o Banjoj Luci, Banjaluci i Banovoj Luci itd.). Ima i nekoliko napisa polemi\u010dke naravi. Tako se primjerice Jonke spori s Konstantinom Petrovi\u0107em i Jordanom Molovi\u0107em oko reforme ili &#8220;upro\u0161-\u0107avanja&#8221; latinice, s Ivanom Brabecom oko razumijevanja pojma knji\u017eevni (standardni) jezik i oko oblika tipa prelaz, prevod odnosno prijelaz, prijevod, s Miodragom S. Lalevicem oko primjene Novosadskoga pravopisa te s Tonom Peru\u0161kom oko oblika pulski i puljski. Rje\u0111e Jonke u ovoj rubrici pi\u0161e i o pojedinim knjigama i uop\u0107e publikacijama s podru\u010dja jezikoslovlja. Pi\u0161e tako o Novosadskom pravopisu, o Rje\u010dniku dviju matica, o knjigama M. Partridge Serbo-Croatian, Practical Grammar and Reader i M. Cerovca Poslovni jezik (objavljenima 1964) te o \u010dasopisima Jezik (Zagreb) i Na\u0161 jezik (Beograd). Osim svega spomenutoga Jonke pi\u0161e i o srodnosti jezika, o poredbenom prou\u010davanju jezika, o jeziku radija, o jeziku sportskih izvjestilaca, o lektorima i lektoriranju, o pjesni\u010dkom jeziku, o jezi\u010dnoj situaciji u \u010ce\u0161koj, o hrvatskom jeziku u SAD-u, o Stjepanu Iv\u0161i\u0107u (in memoriam) itd. U napisima izvan rubrike Jezik dana\u0161nji (koji su povremeno objavljivani izmedu 1960. i 1968. godine) Jonke pi\u0161e o \u010de\u0161koj knji\u017eevnosti, o Vuku S. Karad\u017ei\u0107u i Vatroslavu Jagi\u0107u, o scenskom jeziku, o njema\u010dkoj kroatistici Renate Lachmann i njezinim knji\u017eevnoznanstvenim po\u010decima, o varijantama knji\u017eevnog jezika, o me\u0111unacionalnim odnosima, o jezi\u010dnoj problematici u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda te polemizira s Ivanom Brabecom i \u0110or\u0111em S. Ra\u0161ovi\u0107em. Nakon svega \u0161to je re\u010deno &#8211; i uz napomenu da se u ovoj knjizi prvi put donosi potpuna Jonkeova bibliografija &#8211; uvjeren sam da \u0107e svi oni koje na bilo koji na\u010din i bilo s kojeg aspekta zanima problematika hrvatskoga standardnog jezika u knjizi prona\u0107i pone\u0161to za sebe. Bit \u0107e to i prilika starijima da se prisjete beskompromisnoga i hrabrog znanstvenog i uop\u0107e javnog djelovanja profesora Ljudevita Jonkea, a mladima \u0107e to biti prilika da se upoznaju s vi\u0161e nego respektabilnim (i s dana\u0161njega stajali\u0161ta!) jezi\u010dnosavjetni\u010dkim i uop\u0107e jezikoslovnim djelovanjem prvoga predstojnika Katedre za hrvatski standardni jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i zadnjega predsjednika Matice hrvatske prije njezina utrnu\u0107a 1971\/1972. godine.<br \/>\n<strong>Ivo Pranjkovi\u0107<\/strong><br \/>\n<strong>(Iz predgovora)<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<div class='shareinpost'><ul class=\"socialwrap row\"><li class=\"iconOnly share\">Preporu\u010di putem :<\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Preporu\u010di knjigu : O hrvatskome jeziku na Facebooku'  href='http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D307&amp;t=O+hrvatskome+jeziku'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='facebook'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-204px 0px'   \/> <span class=\"head\">Preporu\u010di knjigu<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Dijeli : O hrvatskome jeziku na google plus'  href='https:\/\/plusone.google.com\/_\/+1\/confirm?hl=en&amp;url=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D307&amp;title=O+hrvatskome+jeziku'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='gplus'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-425px 0px'   \/> <span class=\"head\">Dijeli na google plus<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Dijeli : O hrvatskome jeziku na Linkedinu'  href='http:\/\/www.linkedin.com\/shareArticle?mini=true&amp;url=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D307&amp;title=O+hrvatskome+jeziku&amp;summary=%0A%0A%E2%80%A2+%C2%A0Autor%3A+Ljudevit+Jonke%0A%E2%80%A2+%C2%A0Godina+izdanja%3A%C2%A02005.%C2%A0+%0A%E2%80%A2+%C2%A0Uvez%3A%C2%A0tvrdi%C2%A0+%0A%E2%80%A2+%C2%A0Dimenzije%3A%C2%A022.5+x+16.5+cm%0A%E2%80%A2+%C2%A0Broj+stranica%3A+498%0A%E2%80%A2+%C2%A0Cijena%3A+%E2%82%AC17%2C30+%2F+130%2C00+kn%0A%0A%E2%80%A2%C2%A0%C2%A0NARU%C4%8CI+%C2%A0%E2%80%A2+%C2%A0%0A%0AJezik+dana%C5%A1nji+profesora+Ljudevita+Jonkea%0AOd+22.+rujna+1961.+do+27.+kolovoza+1965%2C+dakle+nepune+cetiri+godine%2C+vodio'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='linkedin'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-578px 0px'   \/> <span class=\"head\">Dijelite putem linkedina<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Tweetaj o ovoj knjizi : O hrvatskome jeziku na Twitteru'  href=\"http:\/\/twitter.com\/share?url=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D307&amp;text=O+hrvatskome+jeziku+-+\"  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='twitter'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-1105px 0px'   \/> <span class=\"head\">Tweetajte o ovoj knjizi<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_self'  title='Ispi\u0161i stranicu : O hrvatskome jeziku za kasnije \u010ditanje'  href='javascript:window.print();'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='print'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-884px 0px'   \/> <span class=\"head\">Ispi\u0161ite stranicu<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a rel=\"_self\" href=\"mailto:?subject=pergamena.hr%20\u2502%20Izdava\u010dka%20ku\u0107a%20iz%20Zagreba%20:%20O%20hrvatskome%20jeziku&amp;body=\u0160aljem%20Vam%20poveznicu%20preko%20internet%20stranice%20pergamena.hr%20na%20knjigu%20:%20%20%20https:\/\/pergamena.hr\/?p=307\" title=\"Preporu\u010di knjigu prijateljima : O hrvatskome jeziku e-mailom\"><img src=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif\" height=\"16\"  width=\"16\" style=\"background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-187px 0px\" class=\"image-16\"  alt=\"email\" \/> <span class=\"head\">Preporu\u010dite knjigu prijateljima<\/span><\/a><\/li><\/ul><div class=\"clean\"><\/div> <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u2022 \u00a0Autor: Ljudevit Jonke \u2022 \u00a0Godina izdanja:\u00a02005.\u00a0 \u2022 \u00a0Uvez:\u00a0tvrdi\u00a0 \u2022 \u00a0Dimenzije:\u00a022.5 x 16.5 cm \u2022 \u00a0Broj stranica: 498 \u2022 \u00a0Cijena: \u20ac17,30 \/ 130,00 kn \u2022\u00a0\u00a0NARU\u010cI \u00a0\u2022 \u00a0 Jezik dana\u0161nji profesora [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":754,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[6,53],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/307"}],"collection":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=307"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/307\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2825,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/307\/revisions\/2825"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/754"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}