{"id":2526,"date":"2022-05-10T22:38:00","date_gmt":"2022-05-10T21:38:00","guid":{"rendered":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=2526"},"modified":"2023-07-07T10:02:07","modified_gmt":"2023-07-07T09:02:07","slug":"suzana-marijanic-cetera-animantia","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=2526","title":{"rendered":"Suzana Marjani\u0107: &#8220;Cetera animantia:                             od etnozoologije do zooetike&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns are-vertically-aligned-bottom is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-8f761849 wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-vertically-aligned-bottom is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:100%\"><div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><a href=\"\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/Cetera-animantia_naslovna_.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/Cetera-animantia_naslovna_.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2527\" width=\"194\" height=\"270\"\/><\/a><\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Nakladnici: <strong>Pergamena, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Autorica:&nbsp;<strong>Suzana Marjani\u0107<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Godina izdanja: <strong>2022.<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Uvez: <strong>tvrdi<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Broj stranica: <strong>420<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Cijena: 33,20 \u20ac<span class=\"price-reference\" data-latin>Cijena na 10.09.2026.: 33,20 \u20ac<\/span><\/li>\n\n\n\n<li><strong><a href=\"http:\/\/pergamena.hr\/?page_id=1138\">NARU\u010cI<\/a>&nbsp;<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Maksimum sre\u0107e jedne osobe ovisi o maksimumu sre\u0107e svih&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&nbsp;Stih brazilskoga pjesnika i anarhisti\u010dkoga aktivista Jos\u00e9a Oiticice, 122. fragment dnevnika <em>\u017divot teatra <\/em>Juliana Becka<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Knjiga <em>Cetera animantia<\/em>:<em> od etnozoologije do zooetik<\/em><em>e<\/em> obuhva\u0107a izbor studija koje sam pisala na interpretativnom susreti\u0161tu etnozoologije \u2013 gdje se etnozologija odre\u0111uje kao sestrinska disciplina etnobotanike i etnoekologije i poddisciplina etnobiologije \u2013 antropologije \u017eivotinja i zooetike (kriti\u010dke animalistike) od 1996. godine kada sam upoznala Nikolu Viskovi\u0107a, koji je tada kao profesor prava na Pravnom fakultetu objavio prvu zooeti\u010dku knjigu\u00a0 na\u0161ega kulturokruga \u2013 <em>\u017divotinja i \u010dovjek: prilog kulturnoj zoologiji <\/em>(1996). Nadalje, kao otisak, pored njegove iznimne uloge, navodim i znanstveni projekt <em>Kulturna animalistika<\/em> koji sam zajedno s kolegicom Antonijom Zaradijom Ki\u0161 pokrenula u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu 2008. godine. Sve tekstove pro\u017eima zooeti\u010dka ni\u0161a koju sam s jedne strane primala od brojnih aktivista\/ica za prava \u017eivotinja \/ ne-ljudi (prije svega tu mislim na na\u0161u prvu udrugu za prava \u017eivotinja \u2013 Prijatelji \u017eivotinja osnovanu 2001.) kao i iz poticajnih bioeti\u010dkih istra\u017eivanja kolege Hrvoja Juri\u0107a i ekofeministi\u010dkoga kolegija Karmen Ratkovi\u0107 u Centru za \u017eenske studije u Zagrebu. Naime, u po\u010detku je Karmen Ratkovi\u0107, to\u010dnije \u2013 1995. godine u okviru eksperimentalnoga programa,\u00a0 kolegij\u00a0 <em>Ekofeminizam i dubinska ekologija<\/em> vodila zajedno s Vesnom Ter\u0161eli\u010d. I naslov knjige <em>Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike<\/em> usmjeren je zapa\u017eanjem Hrvoja Juri\u0107a kako je u Bibliji tako i u drugim religioznim i filozofijskim tekstovima judeo-kr\u0161\u0107anske tradicije problematiku \u017eivotinja \/ ne-ljudi najpouzdanije pratiti upravo preko pitanja o \u201c\u017eivotinjskoj du\u0161i\u201d kao i dijagnozom Nikole Viskovi\u0107a prema kojoj je na\u0161im eti\u010darima i filozofima (sve do proboja zooeti\u010dkih na\u010dela u bioeti\u010dku ni\u0161u koju otvara tek Hrvoje Juri\u0107 koji\u00a0 Singerovu bioetiku odre\u0111uje upitom stoji li njegova kategorija mi\u0161ljenja uop\u0107e u ikakvoj tradiciji) uglavnom &#8220;ispod \u010dasti govoriti o prirodi i o \u017eivotinjama kao eti\u010dkim vrednotama, odnosno subjektima&#8221;, s obzirom na to\u00a0 da je kod nas etika\u00a0 &#8220;zapela&#8221; na kantovsko-hegelijanskom vi\u0111enju da \u017eivotinje ne posjeduju svijest ni duh, pa ih samim time, navodno, ne treba ni uzimati u eti\u010dka razmatranja. Pritom naslovni sklop &#8220;od\u2026 do&#8221; ne upu\u0107uje na razvojnu valorizaciju istra\u017eivanja ve\u0107 da u klasi\u010dna kulturnoanimalisti\u010dka (engl. <em>animal studies<\/em>)\u00a0 promi\u0161ljanja o \u017eivotinjama valja uklju\u010diti i zooeti\u010dki modus, i to kriti\u010dke animalistike (engl. <em>critical animal studies<\/em>). Tako je, prema mi\u0161ljenju Stevena Besta, jednoga od utemeljitelja kriti\u010dke animalistike, a o \u010demu pi\u0161em u prvoj cjeline knjige, akademsko bavljenje \u017eivotinjama kakvo promoviraju animalisti\u010dki studiji apstraktno i teorijsko s odsustvom ni\u0161e prava \u017eivotinja.<\/p>\n<cite>(&#8230;) <strong>Iz zoo-uvoda<\/strong><\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8220;Maksimum sre\u0107e jedne osobe ovisi o maksimumu sre\u0107e svih&#8221;. &nbsp;Stih brazilskoga pjesnika i anarhisti\u010dkoga aktivista Jos\u00e9a Oiticice, 122. fragment dnevnika \u017divot teatra Juliana Becka Knjiga Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike obuhva\u0107a izbor studija koje sam pisala na interpretativnom susreti\u0161tu etnozoologije \u2013 gdje se etnozologija odre\u0111uje kao sestrinska disciplina etnobotanike i etnoekologije i poddisciplina etnobiologije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":0,"featured_media":2527,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pergamena_book_main_title":"","pergamena_book_subtitle":"","pergamena_book_author":"","pergamena_book_editor":"","pergamena_book_publisher":"","pergamena_book_year":"","pergamena_book_isbn":"","pergamena_book_pages":"","pergamena_book_binding":"","pergamena_book_dimensions":"","pergamena_book_recommendation":"","pergamena_book_sample_url":"","pergamena_book_contents_url":"","footnotes":""},"categories":[5,99],"tags":[4],"class_list":["post-2526","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bioetika","category-suzana-marjanic","tag-slider"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2526","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2526"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2526\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3826,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2526\/revisions\/3826"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2527"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2526"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2526"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2526"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}