{"id":235,"date":"2004-08-26T19:06:54","date_gmt":"2004-08-26T17:06:54","guid":{"rendered":"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/?p=235"},"modified":"2023-01-29T21:14:31","modified_gmt":"2023-01-29T20:14:31","slug":"etika-i-bioetika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=235","title":{"rendered":"Etika i bioetika"},"content":{"rendered":"<div style=\"float:right;padding: 0 0 10px 10px\" class=\"interactive_right\"><div class='button_holder_right'><iframe src=\"http:\/\/www.facebook.com\/plugins\/like.php?href=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D235&amp;layout=standard&amp;show_faces=false&amp;width=75&amp;action=recommend&amp;font=arial&amp;colorscheme=dark&amp;height=31\" scrolling=\"no\" frameborder=\"0\" style=\"border:none; overflow:hidden; width:75px; height:31px;\" allowTransparency=\"true\"><\/iframe><\/div><\/div><p><a href=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/2004\/08\/Etika-i-bioetika-naslovna.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-740\" title=\"Etika i bioetika - naslovna\" src=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/2004\/08\/Etika-i-bioetika-naslovna.jpg\" alt=\"\" width=\"182\" height=\"270\" \/><\/a><\/p>\n<p>\u2022\u00a0 Autor: <strong>Ante \u010covi\u0107<\/strong><br \/>\n\u2022\u00a0 Godina izdanja: <strong>2004.\u00a0 <\/strong><br \/>\n\u2022\u00a0 Uvez: <strong>tvrdi\u00a0<\/strong><br \/>\n\u2022\u00a0 Dimenzije:<strong> 21 x 14 cm<\/strong><br \/>\n\u2022\u00a0 Broj stranica: <strong>166<\/strong><br \/>\n\u2022\u00a0 Cijena: <strong>\u20ac13,30<\/strong> \/ 100,00 kn<\/p>\n<p><strong><strong><strong>\u2022\u00a0\u00a0<a title=\"NARUD\u017dBA\" href=\"http:\/\/pergamena.hr\/?page_id=1138\">NARU\u010cI<\/a><strong> <strong>\u00a0\u2022<\/strong><\/strong><\/strong> \u00a0<\/strong><\/strong><\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Podizanje Pandorina poklopca<\/strong><br \/>\nPoduzimaju\u0107i veliku obnovu znanosti (instauratio magna) F. Bacon je na pragu novovjekovlja odredio strategijski cilj znanosti kao ovladavanje prirodom u korist \u010dovjeka. Povijesni tijek koji se na tako zadanom smjeru uobli\u010dio kao linearno znanstveno-tehni\u010dko napredovanje dospio je potkraj drugog milenija u to\u010dku prijeloma u kojoj se obznanila i ona druga, tamna strana znanstveno-tehni\u010dkog uspona. Pokazalo se da je nesumnjiva mo\u0107 koju je \u010dovjek zadobio nad prirodom bila dostatna tek za podizanje Pandorina poklopca. Na\u0161av\u0161i se tako, s Pandorinim poklopcem u ruci, pred pu\u0161tenim silama Demokritova bitka i pred otvorenim stvoriteljskim \u0161iframa \u017eivota, suvremeni je \u010dovjek u\u0161ao u novu i neslu\u0107enu dimenziju odgovornosti. Nije to vi\u0161e onti\u010dka odgovornost za pojedina\u010dna \u017eiva bica, nego filoni\u010dka odgovornost za njihove vrste; nije to vi\u0161e antropocentri\u010dka odgovornost prema mjerilima ljudskog roda, nego biocentri\u010dka odgovornost prema mjerilima univerzuma \u017eivota. \u010covjek je dakle nadi\u0161ao antropolo\u0161ki okvir odgovornosti i de facto dospio u teolo\u0161ku dimenziju odgovornosti.<br \/>\n<strong>Znakovi nove epohe<\/strong><br \/>\nNovi okvir odgovornosti nije ni\u0161ta drugo do prakti\u010dki horizont nove svjetskopovijesne situacije koja je u to\u010dki obrata nastala kao posljedica narasle mo\u0107i \u010dovjeka nad prirodom i koja se uspostavlja kao nova svjetskopovijesna epoha. A znakovi koji upu\u0107uju na bitnu dovr\u0161enost novo-vjekovlja i koji istodobno izra\u017eavaju duh nove epohe mogu se o\u010ditati iz preobrazbe temeljnog stava suvremenog \u010dovjeka prema prirodi, prema transcendenciji i prema znanosti. U odnosu prema prirodi: umjesto te\u017enje za ovladavanjem, nastupa imperativ o\u010duvanja; u tom sklopu posebno je upe\u010datljiva promjena stava prema drugim \u017eivim bicima, kojima se pridaje moralna relevantnost i koji postaju dionicima moralnog obzira. U odnosu prema transcendenciji: umjesto znanstvene suvi\u0161nosti hipoteze o transcendenciji (Laplace), name\u0107e se prakti\u010dka nu\u017enost Nad-instancije za opstanak \u010dovjeka i \u017eivota. U odnosu prema znanosti: umjesto bezgrani\u010dnog povjerenja i prepu\u0161tenosti, \u0161to je znalo poprimiti oblike sekularne religije, nastupila je skepsa, nepovjerenje, te u kona\u010dnici gubitak orijentacijske mjerodavnosti znanosti za egzistenciju suvremenog \u010dovjeka.<br \/>\n<strong>Novi orijentacijski okvir<\/strong><br \/>\nUpravo se bioetika pojavila kao podru\u010dje na kojem se po\u010deo stvarati novi orijentacijski okvir, na kojem su se osvje\u0161tavali znakovi vremena i na kojem se op\u0107enito nova epoha mogla duhovno zasnovati. Utoliko je opravdan naziv \u00bbbioeti\u010dka epoha\u00ab. Bioetika je zapravo nastala kao inovativni na\u010din moralnog orijentiranja u delikatnim situacijama koje su proizlazile iz primjene znanstveno-tehni\u010dkih postignu\u0107a u podru\u010dju medicine. Inovativna je bila zamisao da se orijentacija u sagledavanju i razrje\u0161avanju zao\u0161trenih moralnih dilema potra\u017ei u interakciji razli\u010ditih moralnih i profesionalnih perspektiva koje bi se objedinile u institucionalnom okviru etickog odbora. Tako ce se intendirana raznolikost u sastavu prvih bioetickih tijela preslikati u pluriperspektivizam kao temeljno metodolo\u0161ko odredenje bioetike. Nova medicinska situacija, u kojoj se bioetika pojavila kao inovativni orijentacijski odgovor, ekspanzivnim razvojem bioetike problemski ce se pro\u0161iriti i ubrzo osvijestiti kao nova epohalna situacija, koja je u bitnome odredena korelacijom sustvoriteljskog ranga odgovornosti i pluriperspektivnog nacina orijentiranja.<br \/>\n<strong>Eti\u010dke perspektive u bioetici<\/strong><br \/>\nBioetiku dakle mo\u017eemo definirati kao pluriperspektivno podrucje u kojem se u interakciji raznorodnih perspektiva stvaraju upori\u0161ta i mjerila za orijentiranje u pitanjima koja se odnose na \u017eivot ili na uvjete i okolnosti njegova ocuvanja. U pocetnoj fazi razvoja, koju je metodolo\u0161ki obilje\u017eio principalizam, bioetika je sabirala moralne perspektive koje su se javljale unutar horizonta moralne refleksije, te odredene strucne i profesionalne perspektive. Metodolo\u0161ki napredak, koji je uslijedio kao dosizanje razine eticke refleksije i otvaranje etickih perspektiva, dalekose\u017eno je preobrazio bioetiku i oznacio novu etapu u njenoj povijesti. Interaktivno povezivanje etike i bioetike pokazalo se obostrano produktivnim. Bioetika je time definitivno iskoracila iz skucene uloge \u00bbnove medicinske etike\u00ab i postala planetarnom \u00bbetikom \u017eivota\u00ab i podrucjem osmi\u0161ljavanja nove epohe. S druge strane, etika je time uspjela prevladati svoju kategorijalnu nijemost i normativnu nemoc u novoj svjetskopovijesnoj situaciji i ukljuciti se &#8211; nezaobilaznim doprinosom &#8211; u pluriperspek-tivno stvaranje novog orijentacijskog okvira.<br \/>\n<strong>Otvaranje filozofijskopovijesnih perspektiva<\/strong><br \/>\nDa bi bioetika mogla izgraditi upori\u0161ta za osmi\u0161ljavanje epohalnog obrata i postaviti orijentacijska mjerila u naj\u0161irem razmjeru, nu\u017eno je da u svom metodolo\u0161kom obrascu &#8211; uz znanstvenu interdisciplinarnost, eticki pluralizam i one perspektive koje se u odnosu na znanost i etiku ispostavljaju kao \u00bblaicke\u00ab &#8211; razvije i filozofijskopo-vijesne perspektive, te druge forme filozofskog mi\u0161ljenja u kojima se tra\u017ee odgovori na temeljna pitanja postojanja i smisla. Drugim rijecima, u narednoj razvojnoj etapi pred bioetikom stoji zadatak da u svom horizontu, metodolo\u0161ki i predmetno, regenerira duhovne potencijale europskoga filozofskog nasljeda. Kriza dovr\u0161enosti znanstveno-teh-nicke civilizacije, koja se kristalizirala upravo u etickim implikacijama kategorije \u017eivota, mo\u017ee biti produktivno razrije\u0161ena u osmi\u0161ljenom obratu epoha samo na osnovama one duhovnosti iz koje je taj civilizacijski i svjetsko-povijesni ciklus i proizi\u0161ao. S tim kljucem treba pristupiti ovoj knjizi i citati je kao dokument o misaonim nastojanjima koja su bila usmjerena na etabliranje etickih perspektiva u bioetici, te istodobno vodena programatskim zadatkom europeiziranja bioetike.<br \/>\n<strong>Napomene o tekstovima i terminima<\/strong><br \/>\nTekstovi su u knjigu uvr\u0161teni kronolo\u0161kim slijedom nastanka kako bi se sacuvao logicki slijed razvijanja temeljnih kategorija, misli i poruka, koje bi se &#8211; barem prema nakani &#8211; u knjizi trebale zaokru\u017eiti u jedinstvenu poziciju unutar podrucja koje je tematski omedeno naslovom knjige. Sadr\u017eajno nisu mijenjani u odnosu na prvo objavljivanje. Tek neznatno stilsko dotjerivanje i precizi-ranje, te tehnicko i terminologijsko ujednacavanje ni najmanje nisu naru\u0161ili izvorni smisao teksta. Na terminologijskom planu preispitano je i korigirano kori\u0161tenje pridjeva\/priloga \u00bbgeneticki\u00ab i \u00bbgenetski\u00ab, cime je dan barem mali doprinos u otklanjanju zbrke koja je stvorena u \u0161iroj uporabi skupine srodnih rijeci: \u00bbgeneticki\u00ab, \u00bbgenetski\u00ab i \u00bbgenski\u00ab. Najpouzdaniji nacin na koji se mogu izbjeci takvi nesporazumi svakako je cvrsto povezivanje, u znacenju i kori\u0161tenju, doticnih pridjeva\/priloga s imenicama iz kojih su izvedeni i na koje se odnose: genetski &lt; geneza, geneticki &lt; genetika, genski &lt; gen. Pod tim vidom postaje razvidno kako zabune dolaze s pridjevom \u00bbgenetski\u00ab koji je pogre\u0161no uveden u ovaj kontekst. To je pak u manjoj mjeri bilo uvjetovano razlogom jezicne ekonomicnosti, a vi\u0161e lo\u0161im utjecajem tzv. velikih jezika koji nisu u mogucnosti razlikovati pridjev koji se odnosi na genetiku i pridjev koji bi se odnosio na genezu. Ako receno primijenimo na sintagme u kojima se navedene rijeci najce\u0161ce pojavljuju, mo\u017eemo zakljuciti da se ispravno i jedino smisleno mo\u017ee govoriti o \u00bbgenetickom in\u017eenjerstvu\u00ab, dok bi se, s druge strane, u zavisnosti od \u017eeljene nijanse znacenja podjednako mogao opravdati izraz \u00bbgeneticki modificirani organizam\u00ab kao i naziv \u00bbgenski modificirani organizam\u00ab. Pritom valja dodati da bi, u potonjem slucaju, pravi smisao najpotpunije do\u0161ao do izra\u017eaja u prilo\u0161koj slo\u017eeni ci prema njemackom predlo\u0161ku &#8211; \u00bbgenotehnicki (genskotehnicki) modificirani organizam\u00ab.<br \/>\n<strong>Zahvalnost<\/strong><br \/>\nZahvalnost dugujem mnogima. No, ovdje \u0107u iskazati samo stavku s najve\u0107im dugom, vo\u0111enu pod imenom Hrvoja Juri\u0107a, koji je bio ne samo suradnik u tehni\u010dkim poslovima, nego i sugovornik u intelektualnim dvojbama.<br \/>\n<strong>Ante \u010covi\u0107 <\/strong><strong>(Iz uvoda)<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<div class='shareinpost'><ul class=\"socialwrap row\"><li class=\"iconOnly share\">Preporu\u010di putem :<\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Preporu\u010di knjigu : Etika i bioetika na Facebooku'  href='http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D235&amp;t=Etika+i+bioetika'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='facebook'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-204px 0px'   \/> <span class=\"head\">Preporu\u010di knjigu<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Dijeli : Etika i bioetika na google plus'  href='https:\/\/plusone.google.com\/_\/+1\/confirm?hl=en&amp;url=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D235&amp;title=Etika+i+bioetika'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='gplus'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-425px 0px'   \/> <span class=\"head\">Dijeli na google plus<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Dijeli : Etika i bioetika na Linkedinu'  href='http:\/\/www.linkedin.com\/shareArticle?mini=true&amp;url=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D235&amp;title=Etika+i+bioetika&amp;summary=%0A%0A%E2%80%A2%C2%A0+Autor%3A+Ante+%C4%8Covi%C4%87%0A%E2%80%A2%C2%A0+Godina+izdanja%3A+2004.%C2%A0+%0A%E2%80%A2%C2%A0+Uvez%3A+tvrdi%C2%A0%0A%E2%80%A2%C2%A0+Dimenzije%3A+21+x+14+cm%0A%E2%80%A2%C2%A0+Broj+stranica%3A+166%0A%E2%80%A2%C2%A0+Cijena%3A+%E2%82%AC13%2C30+%2F+100%2C00+kn%0A%0A%E2%80%A2%C2%A0%C2%A0NARU%C4%8CI+%C2%A0%E2%80%A2+%C2%A0%0A%0APodizanje+Pandorina+poklopca%0APoduzimaju%C4%87i+veliku+obnovu+znanosti+%28instauratio+magna%29+F.+Bacon+je+na+pragu+novovjekovlja+odredi'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='linkedin'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-578px 0px'   \/> <span class=\"head\">Dijelite putem linkedina<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Tweetaj o ovoj knjizi : Etika i bioetika na Twitteru'  href=\"http:\/\/twitter.com\/share?url=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D235&amp;text=Etika+i+bioetika+-+\"  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='twitter'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-1105px 0px'   \/> <span class=\"head\">Tweetajte o ovoj knjizi<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_self'  title='Ispi\u0161i stranicu : Etika i bioetika za kasnije \u010ditanje'  href='javascript:window.print();'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='print'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-884px 0px'   \/> <span class=\"head\">Ispi\u0161ite stranicu<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a rel=\"_self\" href=\"mailto:?subject=pergamena.hr%20\u2502%20Izdava\u010dka%20ku\u0107a%20iz%20Zagreba%20:%20Etika%20i%20bioetika&amp;body=\u0160aljem%20Vam%20poveznicu%20preko%20internet%20stranice%20pergamena.hr%20na%20knjigu%20:%20%20%20https:\/\/pergamena.hr\/?p=235\" title=\"Preporu\u010di knjigu prijateljima : Etika i bioetika e-mailom\"><img src=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif\" height=\"16\"  width=\"16\" style=\"background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-187px 0px\" class=\"image-16\"  alt=\"email\" \/> <span class=\"head\">Preporu\u010dite knjigu prijateljima<\/span><\/a><\/li><\/ul><div class=\"clean\"><\/div> <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u2022\u00a0 Autor: Ante \u010covi\u0107 \u2022\u00a0 Godina izdanja: 2004.\u00a0 \u2022\u00a0 Uvez: tvrdi\u00a0 \u2022\u00a0 Dimenzije: 21 x 14 cm \u2022\u00a0 Broj stranica: 166 \u2022\u00a0 Cijena: \u20ac13,30 \/ 100,00 kn \u2022\u00a0\u00a0NARU\u010cI \u00a0\u2022 \u00a0 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":741,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[5,26],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/235"}],"collection":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=235"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/235\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2828,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/235\/revisions\/2828"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/741"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=235"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=235"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=235"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}