{"id":2271,"date":"2018-05-26T00:04:49","date_gmt":"2018-05-25T23:04:49","guid":{"rendered":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=2271"},"modified":"2024-02-01T22:57:30","modified_gmt":"2024-02-01T21:57:30","slug":"bioeticka-europa-naseg-doba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=2271","title":{"rendered":"Bioeti\u010dka Europa na\u0161eg doba"},"content":{"rendered":"<p style=\"padding-left: 30px;\"><a href=\"\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/Bioeticka-Europa-naseg-doba_naslovna_.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-2272\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/Bioeticka-Europa-naseg-doba_naslovna_.jpg\" alt=\"\" width=\"180\" height=\"270\" \/><\/a><\/p>\n<p>\u2022 Autori: <b>Amir Muzur \/ Iva Rin\u010di\u0107<\/b><br \/>\n\u2022 Godina izdanja: <b>2018. <\/b><br \/>\n\u2022 Uvez: <b>tvrdi <\/b><br \/>\n\u2022 Dimenzije:<b> 21.2 x 14.3 cm <\/b><br \/>\n\u2022 Broj stranica: <b>185<\/b><br \/>\u2022 Cijena: 19,90 \u20ac<span class=\"price-reference\" data-latin>Cijena na 10.09.2026.: 19,90 \u20ac<\/span><\/p>\n<p><b>\u2022 <\/b><b><a title=\"NARUD\u017dBA\" href=\"http:\/\/pergamena.hr\/?page_id=1138\">NARU\u010cI<\/a><\/b><b> \u2022<\/b><\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: left;\">Metafora otoka odavno se koristi u bioetici, barem u Hrvatskoj: ne samo da je Hrvatsko bioeti\u010dko dru\u0161tvo registrirano na Lo\u0161inju, da se ondje ve\u0107 gotovo dva desetlje\u0107a odr\u017eavaju najzna\u010dajniji susreti bioeti\u010dara \u0161ire regije, da su tu nastale i neke utjecajne deklaracije i ideje, ve\u0107 je oto\u010dnost i ina\u010de po mnogo\u010demu svojstvena bioeti\u010darima kao zagovornicima napu\u0161tenih ili jo\u0161 nedovoljno osvije\u0161tenih vrijednosti i stavova. Osim toga, \u010ditava ova knjiga svjesno po\u010diva na maritimnim aluzijama nepredvidljivosti struja, privremenosti sidri\u0161ta i nepresudnosti kormilara: ne samo da si laskamo da nas, primorce, more \u010dini otvorenijima od drugih, ve\u0107 nam se \u010dini da upravo mare nostrum mo\u017ee koje\u0161ta objasniti u povijesti, pa i budu\u0107nosti bioetike koju zagovaramo.<br \/>\nJedno od otkri\u0107a koje mo\u017ee zbuniti um odgajan u objektivnim znanostima zasnovanim na dokazima, jest nevjerojatna raznolikost bioeti\u010dkih struja svojstvena osobito dana\u0161njoj Europi. O \u010demu ovisi kojoj \u0107e se struji neki pojedinac ili institucija prikloniti? Vjerojatno je za to odgovorno vi\u0161e \u010dimbenika: neki tragaju za novim i \u017eele u tome biti prvi, drugi vi\u0161e vole ustrajati na vlastitom putu odnosno putu koji su prihvatili i naslijedili, a tre\u0107i jednostavno ne \u017eele imati i\u0161ta zajedni\u010dko s drugima, pa se odlu\u010duju za ono \u010dime se drugi ne bave. Mogu\u0107e je da u nekim slu\u010dajevima ulogu igraju i interesi ve\u0107ih skupina: kako bilo da bilo, struje razvoja bioetike po\u010detkom XXI. stolje\u0107a poprili\u010dno su podijelile bioeti\u010dare,<br \/>\nponekad do razmjera pravih ideolo\u0161kih ratova. Ne radi se ovdje o ratu profesija: na strani integrativnih bioeti\u010dara i bio-medicinskih eti\u010dara ima jednako lije\u010dnika, filozofa i teologa. Ovdje se radi o ratovima institucija, \u010dasopisa, konferencija i ljudi, donekle sljedbeni\u010dki svrstanih oko sredi\u0161njih autoriteta, ali ponajprije oko kulturnih i jezi\u010dnih preferenci. Ho\u0107emo li jednoga dana doznati za neke dublje politi\u010dke, diplomatske i ekonomske razloge za\u0161to je netko ne\u0161to zagovarao, ko\u010dio ili ignorirao (kao \u0161to smo, zahvaljuju\u0107i WikiLeaksu, doznali o akterima ratova oko GMO-a, primjerice), te\u0161ko je re\u0107i, ali je sigurno da se sve struje ne\u0107e same od sebe stopiti dokidaju\u0107i antagonizme. \u010cinjenica je da American Journal of Bioethics 2011. ne\u0107e objaviti \u010dlanak o Fritzu Jahru pod \u00bbobrazlo\u017eenjem\u00ab da je u tom \u010dasopisu pisano o Potteru. Nekoliko godina kasnije, spomen Jahra u tom je \u010dasopisu velikodu\u0161no dozvoljen<br \/>\nvoditeljici Obamina savjeta za bioeti\u010dka pitanja, ali je tada odbijen uobi\u010dajeni \u010dlanak-komentar europskih bioeti\u010dara. O \u010dasopisima koje izdaju Kennedy Institute of Ethics ili Hastings Center da ne govorimo, kao ni o Developing World Bioethics ili Bioethics, koji, pod istim urednikom, objavljuju napade na hrvatsku bioeti\u010dku inovaciju (u dubokom neznanju, Hrvatsku o\u010dito tretiraju\u0107i dijelom \u00bbsvijeta u razvoju\u00ab). Potterove knjige, opet, ne\u0107ete na\u0107i na policama knji\u017enice georgetownskog Instituta, kao ni njegov spomen na slu\u017ebenim mre\u017enim stranicama. Selektivan pristup veli\u010danju odnosno ignoriranju pionira bioetike uobi\u010dajen je u SAD-u i prakticiraju ga mnoge dosada\u0161nje \u00bbpovijesti\u00ab, od Jonsena do Stevensove.<br \/>\nS heraklitovsko-heisenbergovskom skepsom daje to uop\u0107e mogu\u0107e, a opet, s iskrenim divljenjem utemeljenim na dugogodi\u0161njem motrenju iz blizine, mi smo se latili opisa i analize fenomena recentne europske bioeti\u010dke diverzifikacije (izbjegavat \u0107emo rije\u010d \u00bbrazvoj\u00ab, budu\u0107i da u tom fenomenu ima manje linearnog, a jo\u0161 manje unilineamog, pa pojava vi\u0161e nalikuje vatrometnoj eksploziji nego pruzi). Pritom nas u analizi nije zanimala bioetika koja to nije &#8211; dakle, su\u017eena, pojednostavljena, antropocentri\u010dna i stoga nepotpuna tzv. \u00bbnova medicinska etika\u00ab &#8211; ve\u0107 samo namjerni ili slu\u010dajni proplamsaji sveobuhvatne etike \u017eivota, \u00bb\u017eivota u cjelini i u svakom od dijelova te cjeline, \u017eivota u svim njegovim oblicima, stupnjevima, fazama i pojavnostima\u00ab, kako bi rekao Hrvoje Juri\u0107. Naravno, mo\u017eemo se zapitati i za\u0161to bi nas neodredivost uop\u0107e trebala optere\u0107ivati? \u010cak i ako je (europska) bioetika namjerno nedore\u010den pojam (da parafraziramo T. Engelhardta), \u010dak i ako je vi\u0161e religija nego znanost (kako potkraj \u017eivota tvrdi Potter), njene su uporabe i zloporabe toliko indikativne, o\u010dekivanja od nje toliko razli\u010dita i intrigantna, a potencijal formalne i sadr\u017eajne subjektivizacije toliko velik da se svaka plovidba njome pretvara u prvorazrednu intelektualnu avanturu i suprotnost dosadi \u00bbbiomedicinske etike\u00ab koju je insajderski razotkrio Albert Jonsen ba\u0161 kao dijete Andersenova gologa cara. <b>(Umjesto predgovora: Kako je po\u010deo rat na na\u0161em bioeti\u010dkom otoku)<\/b><\/p>\n<\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u2022 Autori: Amir Muzur \/ Iva Rin\u010di\u0107 \u2022 Godina izdanja: 2018. \u2022 Uvez: tvrdi \u2022 Dimenzije: 21.2 x 14.3 cm \u2022 Broj stranica: 185\u2022 Cijena: 19,90 \u20acCijena na 10.09.2026.: 19,90 \u20ac \u2022 NARU\u010cI \u2022 Metafora otoka odavno se koristi u bioetici, barem u Hrvatskoj: ne samo da je Hrvatsko bioeti\u010dko dru\u0161tvo registrirano na Lo\u0161inju, da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":0,"featured_media":2272,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pergamena_book_main_title":"","pergamena_book_subtitle":"","pergamena_book_author":"","pergamena_book_editor":"","pergamena_book_publisher":"","pergamena_book_year":"","pergamena_book_isbn":"","pergamena_book_pages":"","pergamena_book_binding":"","pergamena_book_dimensions":"","pergamena_book_recommendation":"","pergamena_book_sample_url":"","pergamena_book_contents_url":"","footnotes":""},"categories":[5,39,84],"tags":[],"class_list":["post-2271","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bioetika","category-rincic-lerga-iva-2","category-amir-muzur"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2271","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2271"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2271\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3820,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2271\/revisions\/3820"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2272"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2271"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2271"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2271"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}