{"id":2259,"date":"2018-04-14T22:41:50","date_gmt":"2018-04-14T21:41:50","guid":{"rendered":"http:\/\/pergamena.hr\/?p=2259"},"modified":"2024-02-01T22:57:36","modified_gmt":"2024-02-01T21:57:36","slug":"teorija-skupova-i-jezicna-analiza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=2259","title":{"rendered":"Teorija skupova i jezi\u010dna analiza"},"content":{"rendered":"<div style=\"float:right;padding: 0 0 10px 10px\" class=\"interactive_right\"><div class='button_holder_right'><iframe src=\"http:\/\/www.facebook.com\/plugins\/like.php?href=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D2259&amp;layout=standard&amp;show_faces=false&amp;width=75&amp;action=recommend&amp;font=arial&amp;colorscheme=dark&amp;height=31\" scrolling=\"no\" frameborder=\"0\" style=\"border:none; overflow:hidden; width:75px; height:31px;\" allowTransparency=\"true\"><\/iframe><\/div><\/div><p><a href=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/Teorija-skupova_naslovna_270x192.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-2260\" src=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/Teorija-skupova_naslovna_270x192.jpg\" alt=\"\" width=\"192\" height=\"270\" \/><\/a><\/p>\n<p>\u2022 Autor: <b>Miro Ka\u010di\u0107<\/b><br \/>\n\u2022 Godina izdanja: <b>2018. <\/b><br \/>\n\u2022 Uvez: <b>tvrdi <\/b><br \/>\n\u2022 Dimenzije:<b> 22.5 x 16.5 cm <\/b><br \/>\n\u2022 Broj stranica: <b>342<\/b><br \/>\n\u2022 Cijena: <strong>\u20ac26,50<\/strong> \/ 200,00 kn<\/p>\n<p><b>\u2022 <\/b><b><a title=\"NARUD\u017dBA\" href=\"http:\/\/pergamena.hr\/?page_id=1138\">NARU\u010cI<\/a><\/b><b> \u2022<\/b><\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: left;\">Ako se izuzme tradicionalna eksplicitna tvrdnja da su gramatika i matematika temeljne sastavnice kvalitetne naobrazbe, i da su to dva temeljca svakoga solidnog \u0161kolskog sustava, sve do sredine 20. stolje\u0107a gramatika, odnosno prou\u010davanje ljudskog jezika i njegova ustroja nisu imali znatnijeg doticaja s matematikom i njezinim metodama. Pritom naziv gramatika nije bio samo sinonim za jezikoslovlje i filologiju nego i za humanisti\u010dke i dru\u0161tvene discipline op\u0107enito, dok bi matematika pokrivala, osim matematike same, prirodne i tehni\u010dke discipline. Tako se u jezikoslovlju do sredine 20. stolje\u0107a i statistika svodila vi\u0161e na pribli\u017ene subjektivne statisti\u010dke procjene nego na sustavna i metodolo\u0161ki dosljedno osmi\u0161ljena prou\u010davanja. Od me\u0111uratnoga razdoblja (od 1930-ih) pojedine su strukturalisti\u010dke i srodne \u0161kole u svoju metodologiju unosile odre\u0111ene elemente matemati\u010dkoga pristupa, ali su matemati\u010dke metode ostajale podalje od jezi\u010dnih prou\u010davanja. Tako se primjerice i gramati\u010dka kategorija broja (koja kao kategorija ionako ne dolazi u svim prirodnim jezicima) samo usputno povezivala s matemati\u010dkim odnosima.<br \/>\nNakon nagloga razvitka telekomunikacijskih i drugih komunikacijskih sustava, me\u0111u ostalim zahvaljuju\u0107i i rezultatima prou\u010davanja \u0161ifriranja i de\u0161ifriranja poruka u obavje\u0161tajnim slu\u017ebama tijekom Drugoga svjetskog rata, od 1950-ih se po\u010dinju sustavno razvijati matemati\u010dka lingvistika i njoj srodne discipline (primjerice obavijesna teorija ili teorija informacija i sl.). Od sredine pro\u0161loga stolje\u0107a razvitku matemati\u010dke lingvistike i njoj srodnih metoda znatno je pridonio i vrlo dinami\u010dan razvitak ra\u010dunalnih tehnologija i sve \u0161ira primjena ra\u010dunala i ra\u010dunalnoga programiranja u najrazli\u010ditijim podru\u010djima, pa tako i u lingvistici. Jedna od klju\u010dnih figura u tom razvitku bio je ameri\u010dki matemati\u010dar i telekomunikacijski in\u017eenjer, koji se bavio tako\u0111er kriptografijom i \u0161ifriranjem govora, C. E. Shannon, koji je ve\u0107 1937. najavio elemente cjelovite analize jezika s pomo\u0107u matemati\u010dkih metoda, a godine 1948. u radu The Mathematical Theory of Communication sustavno izlo\u017eio na\u010dela od kojih \u0107e polaziti matemati\u010dka prou\u010davanja jezika od 1950-ih dalje.<br \/>\nMatemati\u010dka lingvistika slu\u017ei se metodom apstraktno-semioti\u010dkoga modeliranja pojava prirodnoga (prirodnih) jezika i procesa njihova istra\u017eivanja. Kao matemati\u010dka disciplina, ona prou\u010dava najop\u0107enitija svojstva takvih modela i njihove izgradnje. To je semioti\u010dka disciplina koja specifi\u010dnim formalnim metodama prou\u010dava svojstva pojavnosti simbola (pripadnost odre\u0111enoj klasi, pripadnost odre\u0111enomu jeziku, mogu\u0107nost preobrazbe u drugu pojavu i sl.). Matemati\u010dke se metode u lingvistici primjenjuju na prou\u010davanje takve gra\u0111e kao \u0161to su tekstovi (korpusi tekstova) i rje\u010dnici, ali i na modeliranje i opis takvih jezi\u010dnih sustava kao \u0161to su fonolo\u0161ki, morfolo\u0161ki, sintakti\u010dki, semanti\u010dki ili pak pojedinih podsustava. Tim se metodama nastoji posti\u0107i visoko formaliziran opis, apstrahiran od svojstava pojedina\u010dnih jezika, te istodobno omogu\u0107uje numeri\u010dku analizu velikih koli\u010dina jezi\u010dne gra\u0111e. Uporaba statisti\u010dkih metoda u analizi jezi\u010dne gra\u0111e omogu\u0107uje da se jezi\u010dne pojave broje i mjere pa se empirijskom provjerljivo\u0161\u0107u svojih teorijskih konstrukata na jezi\u010dnoj gra\u0111i lingvistika jedina od humanisti\u010dkih znanosti metodolo\u0161ki pribli\u017euje prirodnim znanostima. Matemati\u010dke se metode u (matemati\u010dkoj) lingvistici obi\u010dno dijele na algebarske metode i statisti\u010dke metode. Algebarska lingvistika bavi se objektima, odnosima me\u0111u njima i pravilima njihova sklapanja. Ona uspostavlja modele koji mogu apstrahirati svojstva pojedinih jezika. U na\u010delu se algebarska lingvistika ne razlikuje od univerzalne gramatike. Primjena algebarskih metoda dovela je do stvaranja formalnih gramatika. U suvremenoj algebri, pa i algebarskoj lingvistici, primjenu je na\u0161la i teorija skupova. U strojnom prevo\u0111enju (ili automatskom prevo\u0111enju) teksta jednoga prirodnoga jezika na drugi to se izvodi prema unaprijed sastavljenome algoritmu. To je skup simbola i op\u0107eniti postupak za sustavno rje\u0161avanje pojedina\u010dnih zadataka iz neke odre\u0111ene klase matemati\u010dkih problema. To je odre\u0111eni slijed formalnih operacija (analiza i sinteza) \u010dije rje\u0161avanje omogu\u0107uje da se prije\u0111e od re\u010denice na ishodi\u0161nom jeziku prema njezinu prijevodnome ekvivalentu na ciljnom jeziku.<br \/>\nKako je za ozbiljno bavljenje matemati\u010dkom lingvistikom potrebno solidno poznavanje koliko matematike i njezinih metoda (danas i ra\u010dunalnoga programiranja), toliko i lingvistike, nevelik je broj stru\u010dnjaka koji su se tim prou\u010davanjima mogli posvetiti. Ipak, u minijaturnoj (u odnosu na velike i mo\u0107ne zemlje) hrvatskoj znanstvenoj zajednici gotovo je od samih po\u010detaka bilo pojedinih znanstvenika koji su se uklju\u010dili u ta istra\u017eivanja. Jedan od pionira na tom podru\u010dju bio je lingvist (slavist i anglist) Bulcsu Laszlo. koji je prije studija lingvistike temeljito pro\u0161ao studij matematike i<br \/>\nfizike. Jo\u0161 kao asistent na Filozofskom fakultetu objavio je opse\u017enu studiju Broj u jeziku (Na\u0161e teme, 6\/1959), koja obilje\u017eava po\u010detak matemati\u010dke lingvistike kao znanstvene discipline u Hrvatskoj. Kada je ra\u010dunalstvo kao disciplina jo\u0161 bilo u povojima, on je osmislio i primjenu ra\u010dunala u obradbi (hrvatskoga) jezika pa je tako, prema njegovim idejama i naputcima, nekoliko kolega lingvista radilo na prvim ra\u010dunalnim konkordancijama tekstova starih hrvatskih pisaca. Svoja znanja u matemati\u010dkoj lingvistici i ra\u010dunalnoj obradbi jezi\u010dnih pitanja Laszlo je usavr\u0161io tijekom nekoliko studijskih boravaka u SAD-u (gostovao je kao nastavnik na nekoliko tamo\u0161njih presti\u017enih sveu\u010dili\u0161ta), a poslije je ta znanja prenosio svojim studentima lingvistike i informatike na zagreba\u010dkom Filozofskom fakultetu te kolegama i studentima u Zagreba\u010dkom lingvisti\u010dkom krugu. Godine 1992. prof. dr. Bulcsu Laszlo osnovao je i vodio, pri Odsjeku za op\u0107u lingvistiku Filozofskoga fakulteta, Katedru za algebarsku i ra\u010dunalnu lingvistiku, a od samoga mu se po\u010detka kao glavni suradnik i nastavnik u tom radu pridru\u017eio i prof. dr. Miro Ka\u010di\u0107.<br \/>\nI Miro Ka\u010di\u0107 (1946-2001) i\u0161ao je u svojem razvitku posebnim i osebujnim putem. Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu studirao je francuski jezik i knji\u017eevnost i talijanski jezik, ali je s velikim zanimanjem vrlo intenzivno i sustavno prou\u010davao i matematiku. Na seminarima iz francuske i op\u0107e lingvistike isticao se \u017eivim zanimanjem za teoretska pitanja lingvistike, a redovito je, kada se govorilo o op\u0107elingvisti\u010dkim temama, nastojao svojim intervencijama osvijetliti i matemati\u010dki pristup pojedinim pitanjima. U lingvisti\u010dkom seminaru na tre\u0107oj godini studija pripremio je i izlaganje o pitanjima matemati\u010dkoga pristupa jezi\u010dnim pitanjima, a to je vjerojatno bio prvi istup u nastavi francuske lingvistike na na\u0161em fakultetu s polazi\u0161ta matemati\u010dke lingvistike. Nije bila rije\u010d samo o studentovu usputnom zanimanju za matemati\u010dku lingvistiku. Kao diplomski rad Ka\u010di\u0107 je, na temelju dostupne literature, pripremio opse\u017enu studiju L\u2019application des modeles mathematiques a l\u2019etude du langage (78 stranica). Nakon zavr\u0161etka studija u Zagrebu, od godine 1977. nekoliko je godina radio kao lektor hrvatskoga jezika u Francuskoj, a sve se to vrijeme nastavio baviti pitanjima matemati\u010dke lingvistike pa je tako u Francuskoj prijavio doktorat iz lingvistike i na Sveu\u010dili\u0161tu u Aix-en-Provenceu obranio doktorsku tezu La theorie des ensembles et l \u2019analyse linguistique (disertacija je u Francuskoj objavljena i kao knjiga o dr\u017eavnom tro\u0161ku). Vrativ\u0161i se u Hrvatsku, od godine 1988. predavao je na Filozofskom fakultetu u Zadru op\u0107u i francusku sintaksu te primijenjenu lingvistiku. S po\u010detkom srbijanske agresije na Hrvatsku i po\u010detkom rata za hrvatsku neovisnost, nije se iz Zagreba mogao vratiti u Zadar, koji je prakti\u010dki bio pod dugotrajnom opsadom i u izolaciji, pa je od 1992. na novoosnovanoj Katedri za algebarsku i ra\u010dunalnu lingvistiku (pri Odsjeku za op\u0107u lingvistiku) Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu predavao kao glavni suradnik profesora Laszloa na tom studiju. Iako je i dalje sura\u0111ivao na toj Katedri, od 1996. radio je kao ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zajedni\u010dkim djelovanjem prof. Laszloa i prof. Ka\u010di\u0107a na zagreba\u010dkom Filozofskom fakultetu stasalo je nekoliko mla\u0111ih lingvista (i informati\u010dara) koji su nastavili njihov rad na matemati\u010dkoj i ra\u010dunalnoj lingvistici. <b>August Kova\u010dec (Predgovor)<\/b><\/p>\n<\/blockquote>\n<div class='shareinpost'><ul class=\"socialwrap row\"><li class=\"iconOnly share\">Preporu\u010di putem :<\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Preporu\u010di knjigu : Teorija skupova i jezi\u010dna analiza na Facebooku'  href='http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D2259&amp;t=Teorija+skupova+i+jezi%C4%8Dna+analiza'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='facebook'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-204px 0px'   \/> <span class=\"head\">Preporu\u010di knjigu<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Dijeli : Teorija skupova i jezi\u010dna analiza na google plus'  href='https:\/\/plusone.google.com\/_\/+1\/confirm?hl=en&amp;url=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D2259&amp;title=Teorija+skupova+i+jezi%C4%8Dna+analiza'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='gplus'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-425px 0px'   \/> <span class=\"head\">Dijeli na google plus<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Dijeli : Teorija skupova i jezi\u010dna analiza na Linkedinu'  href='http:\/\/www.linkedin.com\/shareArticle?mini=true&amp;url=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D2259&amp;title=Teorija+skupova+i+jezi%C4%8Dna+analiza&amp;summary=%0A%0A%E2%80%A2+Autor%3A+Miro+Ka%C4%8Di%C4%87%0A%E2%80%A2+Godina+izdanja%3A+2018.+%0A%E2%80%A2+Uvez%3A+tvrdi+%0A%E2%80%A2+Dimenzije%3A+22.5+x+16.5+cm+%0A%E2%80%A2+Broj+stranica%3A+342%0A%E2%80%A2+Cijena%3A+%E2%82%AC26%2C50+%2F+200%2C00+kn%0A%0A%E2%80%A2+NARU%C4%8CI+%E2%80%A2%0A%0AAko+se+izuzme+tradicionalna+eksplicitna+tvrdnja+da+su+gramatika+i+matematika+temeljne+sastavnice+kvalitetne+naobrazbe%2C+i+da+su+to+dva+temeljca+sv'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='linkedin'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-578px 0px'   \/> <span class=\"head\">Dijelite putem linkedina<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Tweetaj o ovoj knjizi : Teorija skupova i jezi\u010dna analiza na Twitteru'  href=\"http:\/\/twitter.com\/share?url=https%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D2259&amp;text=Teorija+skupova+i+jezi%C4%8Dna+analiza+-+\"  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='twitter'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-1105px 0px'   \/> <span class=\"head\">Tweetajte o ovoj knjizi<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_self'  title='Ispi\u0161i stranicu : Teorija skupova i jezi\u010dna analiza za kasnije \u010ditanje'  href='javascript:window.print();'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='print'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-884px 0px'   \/> <span class=\"head\">Ispi\u0161ite stranicu<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a rel=\"_self\" href=\"mailto:?subject=pergamena.hr%20\u2502%20Izdava\u010dka%20ku\u0107a%20iz%20Zagreba%20:%20Teorija%20skupova%20i%20jezi\u010dna%20analiza&amp;body=\u0160aljem%20Vam%20poveznicu%20preko%20internet%20stranice%20pergamena.hr%20na%20knjigu%20:%20%20%20https:\/\/pergamena.hr\/?p=2259\" title=\"Preporu\u010di knjigu prijateljima : Teorija skupova i jezi\u010dna analiza e-mailom\"><img src=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif\" height=\"16\"  width=\"16\" style=\"background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-187px 0px\" class=\"image-16\"  alt=\"email\" \/> <span class=\"head\">Preporu\u010dite knjigu prijateljima<\/span><\/a><\/li><\/ul><div class=\"clean\"><\/div> <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u2022 Autor: Miro Ka\u010di\u0107 \u2022 Godina izdanja: 2018. \u2022 Uvez: tvrdi \u2022 Dimenzije: 22.5 x 16.5 cm \u2022 Broj stranica: 342 \u2022 Cijena: \u20ac26,50 \/ 200,00 kn \u2022 NARU\u010cI \u2022 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2260,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[6,81],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2259"}],"collection":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2259"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2259\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2789,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2259\/revisions\/2789"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2259"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2259"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2259"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}