{"id":2246,"date":"2017-06-20T20:18:28","date_gmt":"2017-06-20T19:18:28","guid":{"rendered":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=2246"},"modified":"2024-02-01T22:57:54","modified_gmt":"2024-02-01T21:57:54","slug":"kant-i-bioetika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=2246","title":{"rendered":"Kant i bioetika"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/Kant-i-bioetika_naslovna_270-190_.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-2250\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/Kant-i-bioetika_naslovna_270-190_.jpg\" alt=\"Kant i bioetika_naslovna_270-190_\" width=\"190\" height=\"270\" \/><\/a><\/p>\n<p>\u2022 \u00a0Autor: <strong>Igor Eterovi\u0107<\/strong><br \/>\n\u2022 \u00a0Godina izdanja:\u00a0<strong>2017. <\/strong><br \/>\n\u2022 \u00a0Uvez:\u00a0<strong>tvrdi \u00a0<\/strong><br \/>\n\u2022\u00a0 Dimenzije:<strong> 24.5 x 17.5 cm \u00a0<\/strong><br \/>\n\u2022\u00a0 Broj stranica: <strong>313<\/strong><br \/>\n\u2022 \u00a0Cijena: <strong>\u20ac39,80 <\/strong>\/ 300,00 kn<\/p>\n<p><strong>\u2022 \u00a0<a title=\"NARUD\u017dBA\" href=\"http:\/\/pergamena.hr\/?page_id=1138\">NARU\u010cI<\/a> \u00a0\u2022<\/strong><\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: justify;\">Bioetika je kao nova disciplina nastala i rapidno se po\u010dela razvijati pod pritiskom novonastalih problema izazvanih eksplozivnim razvojem tehnologije i znanosti te njihove primjene na \u010dovjeka i \u017eivi svijet s jedne strane, odnosno oja\u010davanjem dru\u0161tvene svijesti i sve nagla\u0161enije potrebe za pro\u0161irenjem, obranom i zalaganjem za obranu odre\u0111enih prava s druge strane. U posve novoj situaciji bioetika je od samih po\u010detaka bila predodre\u0111ena da bude jedna posve nova i druga\u010dija disciplina. To joj je pru\u017eilo potencijal da se svje\u017eim i originalnim pristupima adekvatno suo\u010di s problemima s kojima se \u010dovje\u010danstvo nikada nije susrelo kako s obzirom na njihov tip, tako i njihovu dramati\u010dnost za cjelokupni opstanak ne samo \u010dovjeka ve\u0107 i na\u0161eg planeta. Me\u0111utim to je pak uvjetovalo njezinu nedefiniranost, nedore\u010denost i stalnu mijenu zbog \u010dega se ne da jednostavno uklopiti u tradicionalne sustave znanja i znanosti.<br \/>\nKao posljednja razvojna faza discipline pojavila se ideja integrativne bioetike kao potencijalno plodna platforma stabiliziranja bioeti\u010dke rasprave, kojoj je cilj sustavno i temeljito promisliti opseg i doseg same discipline, ali i ponuditi smjernice njezina daljnjeg razvoja, a u svrhu plodonosnog suo\u010davanja sa suvremenim bioeti\u010dkim problemima. Polaze\u0107i od nu\u017enog zahtjeva za interdisciplinarnosti, integrativna je bioetika zahtjev pro\u0161irila na pluriperspektivnost, objedinjuju\u0107i teorijsko odre\u0111enje bioetike s krajnjim zahtjevom za integracijom svih tih perspektiva u diskusiji u jedinstvenu, zajedni\u010dku platformu dijalo\u0161kog artikuliranja, elaboriranja i eventualnog rje\u0161avanja problema. Integrativna je bioetika tako\u0111er krenula u potragu za opravdanjem sadr\u017eajne \u0161irine bioetike, ali se poduhvatila i mnogo te\u017eeg zadatka &#8211; teorijskog, prije svega metodolo\u0161kog, fundiranja same discipline, oslanjaju\u0107i se na pojmove pluriperspektivnosti i orijentacijskog znanja kao osnovne u tom pothvatu.<br \/>\nNa tom putu teorijskog utemeljenja bioetike tako\u0111er je uo\u010dena potreba filozofijsko-historijskog pro\u0161irenja bioetike kao zavr\u0161nog oblika i sadr\u017eajne i metodolo\u0161ke kristalizacije discipline. Naime filozofija kao takva pru\u017ea posebnu ulogu u ovom zadatku utemeljenja discipline, ali jednako tako otvara historijski horizont povijesti ideja kao nepresu\u0161an izvor za tra\u017eenje rje\u0161enja i za suvremeno doba. Tako je prirodno nastao programatski zadatak europeizacije bioetike, upravo s obzirom na to daje naslije\u0111e europske misaone tradicije predugo i pre\u010desto ostalo zanemareno u suvremenim raspravama.<br \/>\nU tom kontekstu filozofija i misaono naslije\u0111e Immanuela Kanta (1724.-1804.) izranja kao jedan od najva\u017enijih sugovornika u nastojanjima integrativne bioetike. Njegova se filozofija, u prvome redu normativna teorija (napose etika), odavna upotrebljavala u povijesti ideja kao reprezentativna deontolo\u0161ka (na du\u017enostima utemeljena) teorija u eti\u010dkom rasu\u0111ivanju. Njegovi su koncepti (poput autonomije) toliko za\u017eivjeli u tradiciji Zapada, a sve vi\u0161e i globalno, da se mo\u017ee re\u0107i daje jedan od rijetkih filozofa za kojega mo\u017eemo re\u0107i da bi dana\u0161nji svijet bez njegovih misli bio radikalno druga\u010diji. \u0160irina njegove filozofije, koja se prote\u017ee od strogo spekulativno-teorijskih djela do supstancijalno prakti\u010dko-normativnih priloga, naprosto je nagovje\u0161tavala va\u017eno mjesto u programatskom zadatku europeizacije u u\u017eem smislu, ali i u teorijskom fundiranju bioetike u \u0161irem smislu.<br \/>\nU ovoj je knjizi poduzeta valorizacija misaonog naslije\u0111a Immanuela Kanta s namjerom ostvarenja dvostruko produktivnog cilja. Kantova je filozofija svakako nepresu\u0161no vrelo za suvremenu bioetiku i ovdje se dokazuje teza daje upravo on klju\u010dan i nezaobilazan sugovornik za ozbiljno bavljenje bioetikom u suvremeno doba. Njegova filozofija pru\u017ea oslonac ne samo sadr\u017eajnom ve\u0107 i \u2014 ono \u0161to je osobito va\u017eno &#8211; metodolo\u0161kom oboga\u0107enju bioetike kao discipline. Naime s obzirom na posljednje upravo u Kantu mo\u017eemo tra\u017eiti upori\u0161te za stabilno teorijsko fundiranje discipline (nasuprot normativnom relativizmu), a da ne upadnemo u zamku prejudiciranja odre\u0111enih pozicija ili zastupanja nekog oblika privilegiranog pristupa odre\u0111enih pojedinaca ili grupa bioeti\u010dkim pitanjima i problemima (nasuprot dogmatizmu i intelektualnom elitizmu).<br \/>\nIstovremeno taj pothvat bioeti\u010dkog pre\u010ditanja Kanta otvara prostor za obranu druge teze: bioeti\u010dko \u010ditanje Kantove filozofije aktualizira njegovu misao i potpunije valorizira misaoni potencijal u njoj sadr\u017ean. Daleko od toga da njegovi (ve\u0107inom ekstremno zahtjevni) tekstovi trebaju biti ostavljeni u pra\u0161ini povijesnih arhiva te eventualno predmet bavljenja pojedinih specijaliziranih egzegeta njegova opusa. \u0160tovi\u0161e, Kant se pokazuje kao aktualan mislilac, \u010dak aktualniji od brojnih danas aktivnih sudionika u raspravi. Na taj se na\u010din pokazuje da njegova filozofija \u010ditana u bioeti\u010dkom klju\u010du dobiva dodanu vrijednost te je stvorena jedna povratna sprega izme\u0111u doprinosa bioetici i valorizaciji Kanta u tako zami\u0161ljenu projektu. Prosvjetiteljski se duh Kantove filozofije pokazuje ne samo kao va\u017ean nego mo\u017eda i krucijalan za bioeti\u010dku epohu u kojoj se nalazimo.<br \/>\n<strong>Igor Eterovi\u0107 \u00a0 (Iz Uvoda)<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u2022 \u00a0Autor: Igor Eterovi\u0107 \u2022 \u00a0Godina izdanja:\u00a02017. \u2022 \u00a0Uvez:\u00a0tvrdi \u00a0 \u2022\u00a0 Dimenzije: 24.5 x 17.5 cm \u00a0 \u2022\u00a0 Broj stranica: 313 \u2022 \u00a0Cijena: \u20ac39,80 \/ 300,00 kn \u2022 \u00a0NARU\u010cI \u00a0\u2022 [\u2026]<\/p>\n","protected":false},"author":0,"featured_media":2250,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pergamena_book_author":"","pergamena_book_year":"","pergamena_book_isbn":"","pergamena_book_pages":"","pergamena_book_binding":"","pergamena_book_dimensions":"","pergamena_book_price":"","footnotes":""},"categories":[5,93],"tags":[],"class_list":["post-2246","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bioetika","category-eterovic-igor"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2246","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2246"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2246\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3817,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2246\/revisions\/3817"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2250"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2246"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2246"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2246"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}