{"id":2216,"date":"2015-12-23T21:29:59","date_gmt":"2015-12-23T20:29:59","guid":{"rendered":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=2216"},"modified":"2024-02-01T22:58:03","modified_gmt":"2024-02-01T21:58:03","slug":"van-rensselaer-potter-i-njegovo-mjesto-u-povijesti-bioetike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=2216","title":{"rendered":"Van Rensselaer Potter i njegovo mjesto u povijesti bioetike"},"content":{"rendered":"

\"naslovna<\/a><\/p>\n

\u2022 \u00a0Autori: Amir Muzur, Iva Rin\u010di\u0107<\/strong>
\n\u2022 \u00a0Godina izdanja:\u00a02015. <\/strong>
\n\u2022 \u00a0Uvez:\u00a0tvrdi \u00a0<\/strong>
\n\u2022\u00a0 Dimenzije: 21.0 x 14.0 cm \u00a0<\/strong>
\n\u2022\u00a0 Broj stranica: 210<\/strong>
\n\u2022 \u00a0Cijena: \u20ac19,90 <\/strong>\/ 150,00 kn<\/p>\n

\u2022 \u00a0NARU\u010cI<\/a> \u00a0\u2022<\/strong><\/p>\n

\n

Nakon istra\u017eivanja \u017eivota i djela Fritza Jahra (koje je rezultiralo dvjema knjigama i desetinom \u010dlanaka, konferencijama u Rijeci, Sao Paulu i Halleu, prijevodom Jahrova cjelovitog opusa na hrvatski, manje ili vi\u0161e zaokru\u017eenom biografijom i bibliografijom, ali ne i pronalaskom njegova portreta), \u010dinilo se nekako logi\u010dnim \u00bbdohvatiti\u00ab drugu temu – blisku, tako da se minuli rad mo\u017ee iskoristiti i, u neku ruku, nastaviti, a opet svje\u017eu, da se ne zapadne u klopku poznatog jalovog vrtenja u krug bez dodavanja sirovina. (Osim novih informacija, dakako, \u00bbsirovinama\u00ab se mogu smatrati i nove hipoteze, ali takve su doista nove prerijetko da bi se hotimice zaigralo na tu kartu.) I tako smo se mi odlu\u010dili latiti istra\u017eivanja \u017eivota i djela Vana Rensselaera Pottera, drugog oca bioetike. Za\u010dudo (donekle, naravno, za nas i sre\u0107om), Potter se pokazao neistra\u017eenim gotovo koliko i Jahr prije desetak godina: internetske bilje\u0161ke o njegovu \u017eivotu svedene su na tek par redaka, s kratkim \u017eivotopisom na stranicama njegova mati\u010dnog McArdleovog zavoda za istra\u017eivanje raka na Sveu\u010dili\u0161tu Wisconsina u Madisonu. Nekoliko \u010dlanaka bavi se Potterovim djelom (Ivan \u0160egota, Peter Whitehouse,\u00a0 Hrvoje Juri\u0107,\u00a0 Henk ten\u00a0Have i drugi) jedva spominju\u0107i njegov \u017eivot, a drugih nekoliko su reminiscence li\u0161ene objektivnosti i istra\u017eivanja. Za nas je, stoga, prvim pravim otkri\u0107em bila disertacija bostonske teologinje Margaret Doris, obranjena u travnju 2014. nakon dugih godina istra\u017eivanja, koja napokon donosi opse\u017eniju Potterovu biografiju (u kontekstu, dodu\u0161e, forsiranog, su\u017eenog, pa stoga i vrlo simplificiranog povezivanja njegove bioetike s nekim elementima ameri\u010dke tradicije). Osim izostavljanja fotodokumentacije, pokazalo se da Doris, me\u0111utim, nije zavirila u Ali-Babinu pe\u0107inu Potterova osobnog arhiva koji se \u010duva u dvadesetak kutija u McArdleu. Mi smo imali sre\u0107e da do \u00bbpe\u0107ine\u00ab do\u0111emo u najbolji \u010das: dok se ona pakira radi predaje Sveu\u010dili\u0161nom arhivu i dok njome upravlja Bette Sheehan koja nam ju je stavila na raspolaganje zajedno s Potterovim rukopisima, korespondencijom, knji\u017enicom i fotoarhivom. Sue Lederer, predstojnica Odsjeka za povijest medicine i bioetiku Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Wisconsina u Madisonu, sa svojim uredom u zgradi tik do McArdlea, tek je nedavno bila doznala za Potterov arhiv i nije mu se stigla posvetiti, premda je, i u razgovoru s nama, na\u010delno izrazila \u017eelju i planove da to u\u010dini.<\/p>\n

I tako smo mi, igrom slu\u010daja, ba\u0161 kao i neko\u0107 u Halleu, do\u0161li napiti se na sam izvor prije onih koji su kraj njega svakodnevno prolazili. Tijekom nebrojenih razgovora, prekapanja, \u010ditanja i me\u0111usobnih provociranja, zapravo smo nekoliko puta mijenjali dojmove o Potteru. \u010cas nam se \u010dinio genijalnim, \u010das tek spretnim iskori\u0161tavateljem tu\u0111ih zamisli; \u010das smo mu se divili do nekriti\u010dnosti, \u010das ga sa\u017ealjevali i pomalo osu\u0111ivali.\u00a0 Ipak, na\u0161a traganja pokazala su (po tko zna ve\u0107 koji put) da je te\u0161ko prona\u0107i fascinantniju \u017eilu od biografske: detalji \u017eivotnog puta – komunikacija sa suvremenicima; obiteljske, \u0161kolske i profesionalne okolnosti; vjerovanja i ma\u0161tanja; sazrijevanja i preobra\u017eaji – sve to dovodi do stanja koje nadilazi puki interes za temu i prelazi u poprili\u010dni stupanj identifikacije s istra\u017eivanom osobom. Naravno, koliko god to donijelo goriva i \u017eara, toliko mo\u017ee donijeti i pristranosti. Ali, nije li John Eccles za znanost ustvrdio daje najsubjektivnija ljudska djelatnost koju zna? Ako je istra\u017eivanje ne\u010dijeg \u017eivota i djela znanost, onda je ona ba\u0161 takva: samopro\u017eimlju\u0107a svepro\u017eimlju\u0107a pasija. Ostaje nam samo da vjerujemo daje i drugima od koristi: da ne\u010diji \u017eivot doista obja\u0161njava ne\u010diji rad, da nam poma\u017ee da ga ispravno shvatimo, a time i upotrebljavamo. Onaj tko ne vjeruje u korist biografije neka se samo sjeti koliko je toga u\u010dinio rukovode\u0107i se trenutnim raspolo\u017eenjima, obiteljskim brigama, ljubomorama i zavistima, simpatijama i antipatijama; koliko je snage u sebi prona\u0161ao u \u00bbdobrim danima\u00ab a koliko dana propustio kao \u00bblo\u0161e\u00ab; kolike je zanemario u \u017eelji da ih, makar u onome \u0161to stvara, izbjegne, a kolike prenaglasio nagra\u0111uju\u0107i ih; koliko poslova je prekinuo jer u tom \u010dasu nije mogao druga\u010dije, a koliko prihvatio jer mu ih je nudio netko koga nije mogao odbiti. Biografija mislioca je klju\u010d \u010ditanja ve\u0107ine njegovih misli: ovom knjigom nastojat \u0107emo, izme\u0111u ostaloga, hipotetskim nevjernim Tomama to i potvrditi.\u00a0\u00a0(Iz predgovora)<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u2022 \u00a0Autori: Amir Muzur, Iva Rin\u010di\u0107 \u2022 \u00a0Godina izdanja:\u00a02015. \u2022 \u00a0Uvez:\u00a0tvrdi \u00a0 \u2022\u00a0 Dimenzije: 21.0 x 14.0 cm \u00a0 \u2022\u00a0 Broj stranica: 210 \u2022 \u00a0Cijena: \u20ac19,90 \/ 150,00 kn \u2022 [\u2026]<\/p>\n","protected":false},"author":0,"featured_media":2217,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pergamena_book_author":"","pergamena_book_year":"","pergamena_book_isbn":"","pergamena_book_pages":"","pergamena_book_binding":"","pergamena_book_dimensions":"","pergamena_book_price":"","footnotes":""},"categories":[5,39,84],"tags":[],"class_list":["post-2216","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bioetika","category-rincic-lerga-iva-2","category-amir-muzur"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2216","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2216"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2216\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3815,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2216\/revisions\/3815"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2217"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2216"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2216"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2216"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}