{"id":2088,"date":"2013-05-02T19:20:36","date_gmt":"2013-05-02T18:20:36","guid":{"rendered":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=2088"},"modified":"2024-02-01T22:59:02","modified_gmt":"2024-02-01T21:59:02","slug":"zivot-zdravlje-i-lijecnistvo-u-platonovoj-filozofiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pergamena.hr\/?p=2088","title":{"rendered":"\u017divot, zdravlje i lije\u010dni\u0161tvo u Platonovoj filozofiji"},"content":{"rendered":"

\"\u017divot<\/a><\/p>\n

\u2022 \u00a0Autor: Marko Toki\u0107<\/strong>
\n\u2022 \u00a0Godina izdanja:\u00a02013. \u00a0<\/strong>
\n\u2022 \u00a0Uvez:\u00a0tvrdi \u00a0<\/strong>
\n\u2022\u00a0 Dimenzije: 21.0 x 14.0 cm \u00a0<\/strong>
\n\u2022\u00a0 Broj stranica: 173<\/strong>
\n\u2022 \u00a0Cijena: \u20ac13,30 <\/strong>\/ 100,00 kn<\/p>\n

\u2022 \u00a0NARU\u010cI<\/a> \u00a0\u2022<\/strong><\/strong><\/strong><\/p>\n

\n

Ova se knjiga temelji na doktorskoj disertaciji naslovljenoj Odnos \u017eivota i zdravlja u Platonovoj filozofiji<\/i>, koju sam izradio pod mentorstvom prof. dr. sc. Ante \u010covi\u0107a te obranio 27. rujna 2010. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Ante \u010covi\u0107, prof. dr. sc. Ema Bani\u0107-Pajni\u0107 i doc. dr. sc. Igor Mikecin. U svrhu objavljivanja tekst disertacije sa\u017eeo sam na jezgrovitu misao, zbog \u010dega sam u bitnom mijenjao sadr\u017eaj pojedinih poglavlja, kao i njihove naslove. Smatrao sam da \u0107u takvim sre\u0111ivanjem teksta iza\u0107i ususret ve\u0107em broju \u010ditatelja.<\/p>\n

Istra\u017eivanja koja se vezuju za ovu knjigu zapo\u010deo sam na prvoj godini doktorskog studija nakon inicijalnog razgovora s profesorom Antom \u010covi\u0107em o mogu\u0107nosti osvje\u0161tavanja suvremenosti Platonova mi\u0161ljenja, te osvjetljavanja onih misaonih vrenja u Platonovoj filozofiji koja nadilaze pojed-nostavljeno svo\u0111enje Platona na takozvani nauk o idejama. Slo\u017eili smo se da se danas istra\u017eivanje Platona vi\u0161e ne bi smjelo svoditi samo na pro\u0161irivanje ili nadogradnju povij esno-filozofijskih tuma\u010denja. U to vrijeme ve\u0107 sam bio stekao \u010dvrsto uvjerenje da bi razotkrivanje izvornog pojma zdravlja u Platonovoj filozofiji moglo otvoriti vrata ne samo reviziji tradicionalnog tuma\u010denja Platona nego i novim perspektivama \u017eivota.<\/p>\n

Mo\u017ee se re\u0107i daje zdravlje, prema Platonu, nali\u010dje onoga \u010dega je pravednost lice. Platon ne govori toliko o spoznaji koliko o vje\u017ebanju pravednosti. Smatram daje takvo vje\u017ebanje suvremen postupak osloba\u0111anja od neznanja kao glavnog uzroka robovanja. Zato sam na kraju knjige umetnuo Dodatak u kojemu sam poku\u0161ao prikazati na koji bi na\u010din vra\u0107anjem na izvornog Platona mogli izna\u0107i lijek protiv zasljepljivanja \u010dovjeka modernim tehnologijama i njegovog porobljavanja onim ekonomijskim.<\/p>\n

Prema Platonu zdravlje se ne uspostavlja lijekovima ljekarnika. To je izvorni filozofijski stav koji su zauzimali i filozofi Novoga vijeka. Tako i Descartes, primjerice, u jednom pismu napisanom u Ehmondu prosinca 1646. godine uvjerava princezu Elizabetu da pomo\u0107u ljekarnikovih lijekova, bez obzira na njihovu djelotvornost, ne mo\u017ee ostvariti zdravlje onako kako ga mo\u017ee ostvariti ustrajno\u0161\u0107u u vrlini i vedrini duha. No \u0161to je jo\u0161 preostalo od te tradicije koja na zdravlje gleda kao na bezuvjetno dobro koje se \u010duva uz pomo\u0107 filozofije, a ne kao na uvjetovano dobro koje se posti\u017ee lijekovima ljekarnika?<\/p>\n

Ova knjiga govori o tome da ukoliko jednoobrazno suprotstavljamo du\u0161u i tijelo, odvajamo zdravlje du\u0161e od zdravlja tijela, a time svrhu filozofije od svrhe lije\u010dni\u0161tva. Lije\u010dni\u0161tvo izdvojeno iz filozofije ogra\u0111uje se od odgovornosti za izostanak du\u0161evnih vrlina, a filozofija izdvojena iz lije\u010dni\u0161tva, polaze\u0107i od slike tijela kao zatvora du\u0161e, ogra\u0111uje se od odgovornosti za izostanak tjelesnog zdravlja.<\/p>\n

Platonova filozofija ne te\u017ei otkrivanju znanja samo o onome vje\u010dnom i nevidljivom, koje se o\u010dituje kao savr\u0161enstvo na\u0161e bestjelesne prirode, nego i o onome propadljivom i vidljivom, koje se o\u010dituje kao savr\u0161enstvo na\u0161e tjelesne prirode.<\/p>\n

O potonjem znanju najvi\u0161e svjedo\u010de njegovi kasni dijalozi, posebice Fileb i Timej. Dvije vrste znanja – istinito ono bestjelesno \u017eivo i istinito ono tjelesno \u017eivo – ne otkrivaju se izdvojeno jedno od drugoga, jer se radi o dva aspekta onoga istog: nutrini zajednice zdrave du\u0161e i zdravog tijela. Prepoznavanje te nutrine u Platonovoj filozofiji uspostavlja se kao naro\u010dito lije\u010dni\u0161tvo. (Iz predgovora)<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u2022 \u00a0Autor: Marko Toki\u0107 \u2022 \u00a0Godina izdanja:\u00a02013. \u00a0 \u2022 \u00a0Uvez:\u00a0tvrdi \u00a0 \u2022\u00a0 Dimenzije: 21.0 x 14.0 cm \u00a0 \u2022\u00a0 Broj stranica: 173 \u2022 \u00a0Cijena: \u20ac13,30 \/ 100,00 kn \u2022 \u00a0NARU\u010cI [\u2026]<\/p>\n","protected":false},"author":0,"featured_media":2089,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pergamena_book_author":"","pergamena_book_year":"","pergamena_book_isbn":"","pergamena_book_pages":"","pergamena_book_binding":"","pergamena_book_dimensions":"","pergamena_book_price":"","footnotes":""},"categories":[5,86],"tags":[],"class_list":["post-2088","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bioetika","category-marko-tokic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2088","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2088"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2088\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3808,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2088\/revisions\/3808"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2089"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2088"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2088"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2088"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}