{"id":3857,"date":"2026-11-10T13:13:54","date_gmt":"2026-11-10T12:13:54","guid":{"rendered":"https:\/\/pergamena.hr\/?page_id=3857"},"modified":"2026-11-10T13:13:54","modified_gmt":"2026-11-10T12:13:54","slug":"povijest-pergamene","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/pergamena.hr\/?page_id=3857","title":{"rendered":"Povijest Pergamene"},"content":{"rendered":"<section class=\"history-lead\" aria-label=\"Sa\u017eetak povijesti Pergamene\">\n<p class=\"history-lead__label\">Ukratko<\/p>\n<p>Od petoknji\u017eja <cite>Hrvatske revije<\/cite> do biblioteka CROATICUM i BIOETIKA, povijest Pergamene govori o knjigama koje \u010duvaju hrvatsku jezi\u010dnu i kulturnu ba\u0161tinu te otvaraju nova znanstvena pitanja. Njezina izdanja povezuju autore, urednike i \u010ditatelje, a pojedina postaju poticaj za daljnja istra\u017eivanja i knjige. To je pri\u010da o nakladni\u010dkom radu koji od 1995. traje u Zagrebu, s vjerom u trajnu vrijednost pisane rije\u010di.<\/p>\n<\/section>\n\n<nav class=\"history-toc\" id=\"povijest-sadrzaj\" aria-label=\"Sadr\u017eaj povijesti\">\n<p class=\"history-toc__title\">Saznajte vi\u0161e<\/p>\n<ol>\n<li><a href=\"#povijest-pocetci\">Po\u010deci Pergamene<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#povijest-revija\">Hrvatska revija<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#povijest-croaticum\">CROATICUM i jezi\u010dna ba\u0161tina<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#povijest-skolstvo\">Hrvatsko \u0161kolstvo<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#povijest-bioetika\">BIOETIKA<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#povijest-suvremeno\">Novi autori i suradnje<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#povijest-nasljede\">Naslje\u0111e koje se nastavlja<\/a><\/li>\n<\/ol>\n<\/nav>\n\n<section class=\"history-chapter\" id=\"povijest-pocetci\">\n<h2>Po\u010deci Pergamene<\/h2>\n<p>Pergamena je osnovana 1995. godine u Zagrebu. Njezin osniva\u010d, <strong>Ante Selak (1949. \u2013 2025.)<\/strong>, hrvatski jezikoslovac, znanstvenik, sveu\u010dili\u0161ni profesor i nakladnik, u njezino je djelovanje unio dugogodi\u0161nje uredni\u010dko i nakladni\u010dko iskustvo te okupio \u0161irok krug autora i stru\u010dnih suradnika.<\/p>\n<p>Ime izdava\u010dke ku\u0107e priziva pergamenu, drevnu podlogu za pisanje na kojoj su stolje\u0107ima \u010duvani zapisi, znanje i svjedo\u010danstva.<\/p>\n<p>Od po\u010detka se Pergamenin program oblikovao promi\u0161ljenim izborom naslova, s naglaskom na njihovu sadr\u017eajnu i znanstvenu vrijednost. Va\u017enije od broja objavljenih knjiga bilo je odabrati djela trajne vrijednosti, kojima \u0107e se \u010ditatelji mo\u0107i vra\u0107ati i godinama nakon objavljivanja.<\/p>\n<p>Takvo opredjeljenje nije uvijek bilo jednostavno odr\u017eati, osobito u dru\u0161tvenim i gospodarskim okolnostima koje nisu pogodovale knjizi. Ipak, Pergamena je od prvih godina razvijala program posve\u0107en hrvatskom jeziku, knji\u017eevnosti, povijesti i obrazovanju te filozofiji i etici.<\/p>\n<p class=\"history-backlink\"><a href=\"#povijest-sadrzaj\">\u2191 Natrag na sadr\u017eaj<\/a><\/p>\n<\/section>\n\n<section class=\"history-chapter\" id=\"povijest-revija\">\n<h2>Hrvatska revija \u2013 povezivanje razdvojenih svjetova<\/h2>\n<p>Me\u0111u prvim velikim Pergameninim pothvatima isti\u010de se nakladni\u010dki projekt posve\u0107en <cite>Hrvatskoj reviji<\/cite>, \u010dasopisu koji je desetlje\u0107ima izlazio u hrvatskom iseljeni\u0161tvu.<\/p>\n<p>Godine 1996., u suradnji sa \u0160kolskim novinama, objavljeno je petoknji\u017eje <cite>Hrvatska revija u egzilu 1951. \u2013 1990. \u2013 Izabrani radovi<\/cite>, koje okuplja tekstove iz hrvatskoga politi\u010dkog, knji\u017eevnog, kulturnog i intelektualnog \u017eivota izvan domovine.<\/p>\n<p>Petoknji\u017eje obuhva\u0107a <cite>U slu\u017ebi domovine<\/cite> Vinka Nikoli\u0107a, <cite>Hrvatska zauvijek<\/cite> i <cite>Sudbine i djela<\/cite>, koje je priredio Ante Selak, <cite><a href=\"\/?p=431\">Cvr\u010dak u boriku<\/a><\/cite> te <cite>Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije<\/cite> Milana Bla\u017eekovi\u0107a.<\/p>\n<p>U predgovoru <cite>Cvr\u010dku u boriku<\/cite> Ante Selak opisao je uredni\u010dke dvojbe koje su pratile pripremu toga izdanja. Me\u0111u brojnim autorima i temama trebalo je odabrati gra\u0111u koja \u0107e vjerno predstaviti raznolikost stvarala\u0161tva nastalog izvan domovine i pribli\u017eiti ga novim nara\u0161tajima \u010ditatelja.<\/p>\n<p>Petoknji\u017eje je u\u010dinilo dostupnijima tekstove koji su desetlje\u0107ima nastajali u emigraciji i omogu\u0107ilo cjelovitiji pogled na \u010detiri desetlje\u0107a hrvatskoga intelektualnog \u017eivota izvan zemlje.<\/p>\n<p>O zna\u010denju izdanja pisao je 1997. godine povjesni\u010dar Petar Str\u010di\u0107 u <cite>Historijskom zborniku<\/cite>, istaknuv\u0161i njegov doprinos prou\u010davanju hrvatske kulture i povijesti. Pojedini svesci poslije su kori\u0161teni u znanstvenim radovima, leksikonima i istra\u017eivanjima hrvatskoga iseljeni\u0161tva.<\/p>\n<p>Pergamena je nastavila objavljivati i druga djela povezana s tim naslje\u0111em, me\u0111u kojima su <cite>Slobodna knjiga neslobodne zemlje<\/cite> Vinka Nikoli\u0107a, <cite>Svjedoci<\/cite> Du\u0161ana \u017danka i <cite>Hrvatski razgovori o slobodi<\/cite>.<\/p>\n<p class=\"history-backlink\"><a href=\"#povijest-sadrzaj\">\u2191 Natrag na sadr\u017eaj<\/a><\/p>\n<\/section>\n\n<section class=\"history-chapter\" id=\"povijest-croaticum\">\n<h2><a href=\"\/?cat=6&amp;knjige=1\">CROATICUM<\/a> \u2013 hrvatski jezik i jezi\u010dna ba\u0161tina<\/h2>\n<p>Briga za hrvatski jezik jedna je od najpostojanijih odrednica Pergamenina programa.<\/p>\n<p>U biblioteci <strong>CROATICUM<\/strong> susre\u0107u se djela hrvatske jezikoslovne tradicije i suvremena istra\u017eivanja. Objavljivani su radovi va\u017eni za povijest hrvatskoga jezi\u010dnog savjetni\u0161tva i pravopisnih rasprava, kao i knjige posve\u0107ene gramatici, leksiku, jezi\u010dnoj kulturi i povijesti hrvatskoga knji\u017eevnog jezika.<\/p>\n<p>Me\u0111u ranim izdanjima isti\u010du se <cite>Brani\u010d jezika hrvatskoga<\/cite> Nikole Andri\u0107a i <cite>Barbarizmi u hrvatskom jeziku<\/cite> Vatroslava Ro\u017ei\u0107a.<\/p>\n<p>Jedan od najopse\u017enijih nakladni\u010dkih pothvata bio je <strong><a href=\"\/?p=461\">Hrvatski jezi\u010dni savjetnik<\/a><\/strong>, objavljen 1999. godine u zajedni\u010dkom nakladni\u0161tvu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamene i \u0160kolskih novina.<\/p>\n<p>Nastao kao kolektivno djelo dvanaestero jezikoslovaca, nakon vi\u0161egodi\u0161njega pripremnog i uredni\u010dkog rada, Savjetnik je zauzeo va\u017eno mjesto u hrvatskoj jezikoslovnoj literaturi. Ante Selak u uvodnoj je rije\u010di opisao put njegova nastanka, od prvotne zamisli do recenzentskih i uredni\u010dkih uskla\u0111ivanja.<\/p>\n<p>Slijedili su <cite>Leksikon hrvatskoga jezika i knji\u017eevnosti<\/cite> Marka Samard\u017eije i Ante Selaka, Samard\u017eijin <cite>Pi\u0161\u010dev izbor<\/cite>, Jonkeovo <cite>O hrvatskome jeziku<\/cite>, Damjanovi\u0107eve <cite>Slavonske teme<\/cite> te brojna druga djela.<\/p>\n<p>Pergamena je objavljivala i radove Ivana Broza, Marijana Stojkovi\u0107a, Joze Dujmu\u0161i\u0107a, Mar\u0107ela Ku\u0161ara i \u0160ime Star\u010devi\u0107a, \u010desto popra\u0107ene suvremenim znanstvenim pogovorima. Ta su izdanja omogu\u0107ila nova \u010ditanja starijih jezikoslovnih rasprava i pridonijela razumijevanju povijesti oblikovanja hrvatskoga knji\u017eevnog jezika.<\/p>\n<p>U programu su mjesto nalazila i istra\u017eivanja suvremenih jezikoslovnih pitanja, od sintakse i semantike do matemati\u010dke lingvistike i naglasne norme.<\/p>\n<h3>Hrvatski jezi\u010dni mozaik<\/h3>\n<p>Hrvatska jezi\u010dna ba\u0161tina obuhva\u0107a bogatstvo mjesnih govora, izraza i rije\u010di u kojima su sa\u010duvani tragovi svakodnevice, obi\u010daja, seoba i kulturnih dodira. Dio Pergamenina programa posve\u0107en je upravo toj jezi\u010dnoj raznolikosti.<\/p>\n<p>U knjizi <cite><a href=\"\/?p=1131\">Divanimo po slavonski<\/a><\/cite> Martin Jak\u0161i\u0107 okupio je bogatu rje\u010dni\u010dku gra\u0111u Slavonije, Baranje i Srijema. Godinama je prikupljao rije\u010di, izraze, frazeme i izreke, bilje\u017ee\u0107i jezi\u010dno blago koje je s promjenama na\u010dina \u017eivota postupno nestajalo iz svakodnevne uporabe.<\/p>\n<p>Ivan Milkovi\u0107 desetlje\u0107ima je istra\u017eivao li\u010dke \u0161tokavske ikavske govore. Rad na njihovoj dokumentaciji zapo\u010deo je jo\u0161 \u0161ezdesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a, a 2009. godine Pergamena je objavila njegovu knjigu <cite><a href=\"\/?p=404\">Li\u010dka \u0161tokavska ikavica: ri\u010dnik, slovnica, \u010ditanka<\/a><\/cite>, s pribli\u017eno petnaest tisu\u0107a rije\u010di, gramati\u010dkim opisom i \u010ditankom.<\/p>\n<p>Ta su izdanja pridonijela bilje\u017eenju i o\u010duvanju hrvatskih mjesnih govora, \u010diji je rje\u010dnik ujedno svjedo\u010danstvo povijesti i \u017eivota zajednica koje su se njime slu\u017eile.<\/p>\n<p>Raznolikost hrvatskih govora sastavni je dio <strong>hrvatskoga jezi\u010dnog mozaika<\/strong>. Njegovi se dijelovi razlikuju, nadopunjuju i me\u0111usobno povezuju, tvore\u0107i bogatstvo hrvatske jezi\u010dne ba\u0161tine i hrvatskoga jezika u cjelini.<\/p>\n<p>Zanimanje za povijest jezika, knji\u017eevnosti i kulturnih prostora o\u010dituje se u izdanjima posve\u0107enima Ivanu Franji Juki\u0107u, Juliju Bene\u0161i\u0107u i drugim osobnostima hrvatske kulturne povijesti. Suradnja s Muzejom grada Iloka na zborniku <cite>Dani Julija Bene\u0161i\u0107a<\/cite> povezala je jezikoslovlje s lokalnom povije\u0161\u0107u, knji\u017eevno\u0161\u0107u i hrvatsko-poljskim kulturnim vezama.<\/p>\n<p class=\"history-backlink\"><a href=\"#povijest-sadrzaj\">\u2191 Natrag na sadr\u017eaj<\/a><\/p>\n<\/section>\n\n<section class=\"history-chapter\" id=\"povijest-skolstvo\">\n<h2>Hrvatsko \u0161kolstvo \u2013 povijest \u0161kola, ljudi i mjesta<\/h2>\n<p>U suradnji sa \u0160kolskim novinama Pergamena je razvijala nakladni\u010dki projekt <strong>Hrvatsko \u0161kolstvo<\/strong>, posve\u0107en povijesti i \u017eivotu hrvatskih obrazovnih ustanova.<\/p>\n<p>Njegovo najopse\u017enije ostvarenje bila je knjiga <cite><a href=\"\/?p=456\">Hrvatsko osnovno \u0161kolstvo<\/a><\/cite> iz 1998. godine, koju je priredio i uredio Ante Selak. U izdanju velikoga formata okupljeni su podaci o pribli\u017eno 720 hrvatskih osnovnih \u0161kola, njihovoj povijesti, u\u010diteljima i ravnateljima, uz bogatu fotografsku dokumentaciju.<\/p>\n<p>Prikupljanje gra\u0111e trajalo je gotovo tri godine. Na projektu su sura\u0111ivale stotine ravnatelja, u\u010ditelja i drugih sudionika, tragaju\u0107i za podacima u \u0161kolskim spomenicama, lokalnim monografijama, arhivima i vlastitim sje\u0107anjima.<\/p>\n<p>U predgovoru knjige Ante Selak istaknuo je da je povijest jedne \u0161kole istodobno i povijest mjesta u kojemu ona djeluje. \u0160kolske kronike bilje\u017ee rad u\u010ditelja i u\u010denika, ali i ratove, migracije, gospodarske promjene i dru\u0161tveni \u017eivot \u010ditavih zajednica.<\/p>\n<p>Uz nacionalni pregled nastale su i monografije pojedinih \u0161kola, me\u0111u njima \u0161kola Izidora Kr\u0161njavoga i Matije Gupca u Zagrebu, Eugena Kumi\u010di\u0107a u Velikoj Gorici te \u0161kole Marija i Lina u Umagu.<\/p>\n<p>Objavljene knjige sa\u010duvale su vrijednu gra\u0111u o povijesti hrvatskoga \u0161kolstva i sredina u kojima su \u0161kole djelovale.<\/p>\n<p class=\"history-backlink\"><a href=\"#povijest-sadrzaj\">\u2191 Natrag na sadr\u017eaj<\/a><\/p>\n<\/section>\n\n<section class=\"history-chapter\" id=\"povijest-bioetika\">\n<h2><a href=\"\/?cat=5&amp;knjige=1\">BIOETIKA<\/a> \u2013 od po\u010detaka do integrativnoga mi\u0161ljenja<\/h2>\n<p>Godine 1997. pokrenuta je biblioteka <strong>BIOETIKA<\/strong>, koja je tijekom sljede\u0107ih desetlje\u0107a izrasla u jedan od va\u017enih Pergameninih nakladni\u010dkih projekata.<\/p>\n<p>U njezinu oblikovanju i razvoju veliku je ulogu imala <strong>dugogodi\u0161nja suradnja Ante Selaka s filozofom Antom \u010covi\u0107em<\/strong>. Selakovo nakladni\u010dko iskustvo i \u010covi\u0107evo filozofsko djelovanje povezali su se u programu koji je pratio razvoj bioetike i integrativne bioetike u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>Prva knjiga biblioteke bila je <cite><a href=\"\/?p=60\">Etika sestrinstva<\/a><\/cite> Ivana \u0160egote, objavljena 1997. godine kao dopunjeno i prera\u0111eno izdanje ranijega ud\u017ebenika.<\/p>\n<p>Iste je godine Pergamena objavila hrvatski prijevod <cite><a href=\"\/?p=218\">Skafandera i leptira<\/a><\/cite> francuskoga novinara Jean-Dominiquea Baubyja, svjedo\u010danstva o ljudskoj ranjivosti, dostojanstvu i unutarnjoj slobodi. Hrvatski prijevod pojavio se ve\u0107 u godini izlaska francuskoga izvornika, s pogovorom Ante \u010covi\u0107a koji je Baubyjevo iskustvo povezao s filozofskim pitanjima ljudske egzistencije.<\/p>\n<p>Od samoga po\u010detka biblioteka je obuhva\u0107ala stru\u010dnu literaturu, ali i djela koja eti\u010dka pitanja pribli\u017eavaju kroz osobno iskustvo. Ubrzo je objavljen i hrvatski prijevod <cite>Eti\u010dkih komiteta \u2013 Prakti\u010dnog pristupa<\/cite>, posve\u0107en djelovanju eti\u010dkih povjerenstava u zdravstvu.<\/p>\n<p>Na Danima Frane Petri\u0107a na Cresu 1998. godine, u sklopu simpozija <cite>Izazovi bioetike<\/cite>, Ante Selak, Ante \u010covi\u0107 i Ivan \u0160egota zajedni\u010dki su predstavili koncepciju biblioteke BIOETIKA i njezina prva tri izdanja.<\/p>\n<p>Radovi sa simpozija objavljeni su 2000. godine u Pergameninu zborniku <cite><a href=\"\/?p=926\">Izazovi bioetike<\/a><\/cite>, u sunakladni\u0161tvu s Hrvatskim filozofskim dru\u0161tvom, pod uredni\u0161tvom Ante \u010covi\u0107a.<\/p>\n<h3>\u0160irenje podru\u010dja istra\u017eivanja<\/h3>\n<p>Tijekom sljede\u0107ih desetlje\u0107a program biblioteke \u0161irio se usporedno s razvojem bioeti\u010dkih istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Uz medicinsku etiku, sestrinstvo, prava pacijenata, genetiku i zdravstvenu skrb, sve su va\u017enije postajale teme odnosa \u010dovjeka prema prirodi, odgovornosti prema budu\u0107im nara\u0161tajima, etike znanstveno-tehnolo\u0161koga razvoja i polo\u017eaja drugih \u017eivih bi\u0107a.<\/p>\n<p>U biblioteci su objavljivana djela Ante \u010covi\u0107a, Ivana Cifri\u0107a, Nade Gosi\u0107, Hrvoja Juri\u0107a, Ive Rin\u010di\u0107, Amira Muzura, Tomislava Krznara, Ivane Zagorac, Aleksandre Frkovi\u0107, Ljiljane Zergollern-\u010cupak i brojnih drugih autora.<\/p>\n<p>Knjige su nastajale iz vi\u0161egodi\u0161njih istra\u017eivanja, znanstvenih skupova, doktorskih disertacija i sveu\u010dili\u0161ne nastave. U predgovoru <cite>Bioetike in vivo<\/cite> Nada Gosi\u0107 opisala je kako su studentska pitanja, rasprave i neslaganja tijekom nastave postupno oblikovali sadr\u017eaj njezine knjige.<\/p>\n<p>Biblioteka je pru\u017eala prostor i mla\u0111im znanstvenicima, \u010dine\u0107i njihova istra\u017eivanja dostupnima izvan neposrednoga akademskog okru\u017eenja.<\/p>\n<p>S vremenom je <strong>integrativna bioetika<\/strong>, usmjerena povezivanju razli\u010ditih perspektiva u razumijevanju pitanja \u017eivota, postala jednim od sredi\u0161njih podru\u010dja biblioteke.<\/p>\n<p>O tome govore <cite>Etika odgovornosti Hansa Jonasa<\/cite> Hrvoja Juri\u0107a, <cite>Europska bioetika<\/cite> Ive Rin\u010di\u0107, istra\u017eivanja Fritza Jahra i Van Rensselaera Pottera te zbornik <cite>Integrativno mi\u0161ljenje i nova paradigma znanja<\/cite>.<\/p>\n<p>Pergamenina izdanja predstavljana su na Lo\u0161injskim danima bioetike, Danima Frane Petri\u0107a i drugim znanstvenim skupovima. O njima su objavljivani stru\u010dni prikazi u hrvatskim i inozemnim \u010dasopisima, kori\u0161tena su u sveu\u010dili\u0161noj nastavi, a pojedina su istra\u017eivanja dobila i nova izdanja na stranim jezicima kod inozemnih nakladnika.<\/p>\n<p class=\"history-backlink\"><a href=\"#povijest-sadrzaj\">\u2191 Natrag na sadr\u017eaj<\/a><\/p>\n<\/section>\n\n<section class=\"history-chapter\" id=\"povijest-suvremeno\">\n<h2>Novi autori, nova pitanja i suradnje<\/h2>\n<p>Razvoj znanosti i dru\u0161tvene promjene \u0161irili su tematski raspon Pergameninih izdanja. Uz afirmirane autore, sve su zastupljeniji bili mla\u0111i istra\u017eiva\u010di i teme koje su dobivale na va\u017enosti u suvremenim filozofskim i znanstvenim raspravama.<\/p>\n<p>Va\u017enu ulogu u novijem razdoblju imala je suradnja sa <strong>Znanstvenim centrom izvrsnosti za integrativnu bioetiku<\/strong>, Hrvatskim filozofskim dru\u0161tvom, sveu\u010dili\u0161tima i drugim znanstvenim ustanovama.<\/p>\n<p>Me\u0111u novijim izdanjima isti\u010du se istra\u017eivanja odnosa \u010dovjeka i prirode. <cite><a href=\"\/?p=2526\">Cetera animantia \u2013 od etnozoologije do zooetike<\/a><\/cite> Suzane Marjani\u0107, <cite>Etika \u017eivotinja<\/cite> Toma\u017ea Gru\u0161ovnika i <cite>Poticaji za bioeti\u010dko promi\u0161ljanje odnosa kulture i prirode u djelu Nikole Viskovi\u0107a<\/cite> Josipa Gu\u0107a povezuju filozofiju s kulturnom povije\u0161\u0107u, etnologijom i pitanjima odgovornosti prema drugim \u017eivim bi\u0107ima.<\/p>\n<p>Druga se izdanja bave problemima suvremenoga dru\u0161tva. <cite><a href=\"\/?p=2852\">Dru\u0161tvo otpada<\/a><\/cite> Ivana Perkova istra\u017euje dru\u0161tvene odnose povezane s gospodarenjem otpadom, dok <cite>Kiberneti\u010dka bi\u0107a u doba znanstvenog humanizma<\/cite> Ivane Greguric razmatraju eti\u010dke posljedice tehnolo\u0161koga razvoja.<\/p>\n<p>Suzana Marjani\u0107 dobila je Godi\u0161nju nagradu \u201eMilovan Gavazzi\u201d Hrvatskoga etnolo\u0161kog dru\u0161tva za knjigu <cite>Cetera animantia<\/cite>, a Ivan Perkov nagra\u0111en je za svoju monografiju <cite>Dru\u0161tvo otpada<\/cite>.<\/p>\n<p>Novija izdanja, poput <cite>Integrativne bioetike<\/cite> Marka Kosa, <cite><a href=\"\/?p=2939\">Bioetike sporta<\/a><\/cite> Matije Mate \u0160kerbi\u0107a i Ivane Zagorac te <cite>Tehnoznanosti<\/cite> Luke Peru\u0161i\u0107a, nastavljaju istra\u017eivanja filozofskih i eti\u010dkih pitanja koja proizlaze iz razvoja znanosti i promjena u dru\u0161tvu.<\/p>\n<p class=\"history-backlink\"><a href=\"#povijest-sadrzaj\">\u2191 Natrag na sadr\u017eaj<\/a><\/p>\n<\/section>\n\n<section class=\"history-chapter\" id=\"povijest-nasljede\">\n<h2>Naslje\u0111e koje se nastavlja<\/h2>\n<p>Povijest jedne izdava\u010dke ku\u0107e mo\u017ee se pratiti prema godinama izdanja, ali doseg njezinih knjiga \u010desto se pokazuje mnogo kasnije.<\/p>\n<p>Brojna Pergamenina izdanja ostala su prisutna u znanstvenim istra\u017eivanjima, sveu\u010dili\u0161nim programima, stru\u010dnim bibliografijama i knji\u017enicama. Neka su postala izvorima novih istra\u017eivanja, druga su potaknula kasnija izdanja i prijevode.<\/p>\n<p><strong>Svaka objavljena knjiga mo\u017ee biti korak prema sljede\u0107oj: novom istra\u017eivanju, druk\u010dijem tuma\u010denju, nekoj budu\u0107oj knjizi.<\/strong> U tome je jedna od trajnih vrijednosti nakladni\u010dkoga rada.<\/p>\n<p>Ante Selak preminuo je 2025. godine. O njegovu \u017eivotu i radu pisao je dugogodi\u0161nji suradnik, autor i urednik <strong>Hrvoje Juri\u0107<\/strong> u opro\u0161tajnom tekstu <cite><a href=\"https:\/\/www.jergovic.com\/ajfelov-most\/ante-selak-zivot-za-knjige\/\">Ante Selak: \u017eivot za knjige<\/a><\/cite>, sa\u017eimaju\u0107i njegovu predanost rije\u010dima: \u201e\u017divot u knjigama, \u017eivot za knjige, \u017eivot kao knjiga.\u201d<\/p>\n<p>Pergameninu povijest uvelike je oblikovao njezin osniva\u010d, ali ona pripada i mnogim ljudima s kojima je sura\u0111ivao: autorima, urednicima, recenzentima, prevoditeljima, znanstvenicima i \u010ditateljima.<\/p>\n<p>Nakladni\u0161tvo podrazumijeva i \u201eproizvodnju\u201d knjiga, ali se njegov smisao time ne iscrpljuje. Od rukopisa do \u010ditatelja dug je put, ispunjen odlukama, razgovorima i radom mnogih ljudi. U okolnostima koje nisu uvijek naklonjene knjizi, ustrajnost da vrijedno djelo prona\u0111e put do svojih \u010ditatelja ima posebno zna\u010denje.<\/p>\n<p><strong>Knjiga je medij koji povezuje ljude i ideje kroz vrijeme i prostor.<\/strong> Njome misao jednog \u010dovjeka dopire do drugoga, \u010desto preko velikih udaljenosti i nara\u0161taja. Mo\u017ee potaknuti razgovor, novo istra\u017eivanje ili djelo koje \u0107e nastati godinama poslije.<\/p>\n<p>U vremenu ubrzanoga razvoja digitalnih medija, umjetne inteligencije i tehnologija koje mijenjaju na\u0161 odnos prema znanju, pisanju i \u010ditanju otvaraju se nova pitanja i novi na\u010dini preno\u0161enja sadr\u017eaja. Pergamena te promjene prati i kroz knjige koje objavljuje, osobito one posve\u0107ene odnosu \u010dovjeka, znanosti i tehnologije.<\/p>\n<p><strong>Istodobno ostaje vjerna tiskanoj knjizi<\/strong>, mediju koji stolje\u0107ima \u010duva i prenosi znanje. Povjerenje u njezinu budu\u0107nost ne proizlazi iz protivljenja tehnolo\u0161kim promjenama, nego iz uvjerenja da \u0107e promi\u0161ljena, pa\u017eljivo oblikovana i sa\u010duvana pisana rije\u010d uvijek imati svoje mjesto.<\/p>\n<p>Na tim temeljima Pergamena nastavlja svoj rad, svjesna onoga \u0161to je iza nje i otvorena prema onome \u0161to tek dolazi.<\/p>\n<p class=\"history-closing\"><strong>Rije\u010dju, (o)tisak vremena.<\/strong><\/p>\n<\/section>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":0,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-3857","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/3857","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3857"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/3857\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3857"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}