Tomislav Krznar: Bioetički horizonti / Susretišta bioetike i obrazovanja

  • Autor: Tomislav Krznar
  • Godina izdanja: 2021.
  • Uvez: tvrdi
  • Broj stranica: 204
  • Cijena: 100,00 kn
  • NARUČI 

U konceptualnom pogledu, u ovoj publikaciji riječ je o filozofijskom propitivanju samog temelja obrazovanja, za što smo značajan poticaj našli u misli hrvatskog filozofa Lina Veljaka, a onda i o promišljanju karaktera i dosega obrazovnih programa kako je to ocrtao drugi hrvatski filozof, Milan Polić, koji je, čak i ne htijući, možda otvorio put za raspravu o bioetici u obrazovanju. Polićeva misao omogućila nanije i promatranje fenomena nastave filozofije u konkretnom okružju, a to su studijski programi odgojiteljstva i učiteljstva, kao i promišljanje nužne utemeljenosti svakog obrazovanja u filozofiji.
Ovo nas je približilo misli španjolskog filozofa Ortege y Gasseta, inače trajne autorove inspiracije, čija se misao ponovo pokazala, osobito u filozofijskom pogledu, kao temelj bioetičkih promišljanja fenomena života, onkraj uobičajenih racionalističkih ili čak pragmatističkih nastojanja uvriježenih u zapadnjačkim misaonim konstruktima. Ortega y Gasset možda je jedini filozof koji promišlja temu lova, pa je tako i u okrilju ove publikacije bioetičko promišljanje ove, naizgled sasvim ne-bioetičke teme, dobilo značajan prostor, tim više što smo u toj stvari susreli misao pravnika i bioetičara Nikole Viskovića. Nema dvojbe da je lov jedan od temeljnih alata izgradnje ljudskosti, kako u biološkom i kognitivnom, tako i u socijetalnom i ekonomskom pogledu, no koliko je on, i u kojoj mjeri, potreban suvremenom čovjeku, ostaje pitanje. Po sudu ovog autora, to se pitanje može primjerno postaviti i eventualno na njega ponuditi odgovore tek u dijaloškom i pluriperspektivnom okružju koje upravo nudi bioetika.
U trećem dijelu publikacije donosimo prilog – konkretno historiografsko svjedočanstvo – o bioetičkom promišljanju bioloških (okolišnih) i političkih problema. U tom dijelu rasprave riječ je o potvrđivanju, tematski i metodološki gledano, nastojanja bioetike oko uređenja svijeta te se ocrtava nužnost oblikovanja primjerenog odnosa ljudi prema životu, lako je riječ o vremenskom odmaku od više od jednog desetljeća, vjerujemo da teorijske pozicije i njihova današnja provjerljivost potvrđuju ispravnost nastojanja.
Naša promišljanja utemeljili smo na sljedećem uvidu: obrazovanje u bitnome korespondira s budućnosti. Ako obrazovanje, kao društvena konstrukcija i kao osobni put pojedinca, mora osigurati samo neke poželjne društvene funkcije, ono je sadržajno i operativno anakrono i neučinkovito. U tom pogledu oblikovanje bioetičkog horizonta obrazovanja čini nam se kao ispravan put davanja živosti onoj snazi, a to je obrazovanje, koja nam jedina jamči humanu budućnost. Uvjerenja smo da upravo bioetička misao može čovjeku dati priliku zakoračivanja u tu humanu budućnost.

Iz Sažetka