Nikola Visković: pravo – politika – bioetika

Nakladnik: • Godina izdanja: 2020. • Biblioteka: BIOETIKA, Hrvoje Jurić
  • Nakladnici: Pergamena, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Centar za integrativnu bioetiku, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku
  • Urednici: Josip Guć / Hrvoje Jurić (ur.)
  • Godina izdanja: 2020.
  • Uvez: tvrdi
  • Broj stranica: 504
  • Cijena: 250,00 kn
  • NARUČI 

Polazišni poticaj koji je kumovao nastanku ovog zbornika bio je simpozij Nikola Visković: pravo – politika – bioetika, kojim je obilježen osamdeseti rođendan Nikole Viskovića. Simpozij se, u organizaciji Centra za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku i Hrvatskog bioetičkog društva, održao 23. i 24. veljače 2018. u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu (kao i na pojedinim lokacijama u Kaštelima). Zahvaljujući bogatim i raznolikim izlaganjima koja su na tom simpoziju predstavljena, organizatori su odlučili na temelju njih izraditi ovaj zbornik, kao pisanu spomenicu Viskovićevu višedesetljetnom znanstvenom i aktivističkom radu. Međutim, zbornik je s vremenom prerastao okvir objave priopćenja sa simpozija, poglavito iz dva razloga. Prvi se odnosi na incijativu Zorana Pokrovca da se objave neki od radova vezanih uz jedan raniji simpozij u čast Nikole Viskovića (Pojam prava: Viskovićevo integralno poimanje prava), koji je održan u Rijeci 2009., uz dopuštenje Miomira Matulovića, kao jednog od njegovih voditelja. Pored toga, u zborniku smo odlučili otvoriti prostor za radove nekih od istaknutih poznavatelja Viskovićeve misli, kao i mladih istraživača koji se bave njegovim djelom.
Malo je ljudi ostavilo tako dubok i značajan trag u novijoj hrvatskoj znanosti i kulturi kakav je u njih utisnuo (i nastavlja utiskivati) Nikola Visković. Taj je trag više nego očit na području pravne znanosti, u kojoj je Visković, naročito svojom integralnom teorijom prava, utjecao na generacije znanstvenika. On je osobito značajan i na području borbe za ljudska prava, koju je neumorno vodio. Međutim, njegov angažman nije ostao ograničen problemima međuljudskog prava i etike, nego je zahvatio i probleme čovjekova odnosa spram neljudskih živih bića. Možda je upravo to posljednje područje Viskovićeva doprinosa ono čija će se vrijednost u budućnosti pokazivati sve značajnijom. Na njemu će nam, ako budemo slijedili poruke koje je Visković upućivao i koje ne prestaje upućivati, i sama budućnost biti zahvalna, uzmemo li u obzir svu širinu problema koji se u međuodnosima različitih oblika života otvaraju.
Problemi ovih međuodnosa nisu samo veći no ikada nego dolaze do sudbonosne točke nakon koje je reverzibilnost njemu pripadnih procesa gotovo nemoguća. Posvemašnja agresija spram svijeta života, kako onog biljnog, tako i onog životinjskog, dovela nas je do ekološke krize, u kojoj je budućnost opstanka velikog broja živih bića dovedena u pitanje. Tu nikako nije riječ o pukom tehničkom problemu, nego o malignostima koje su na dubljoj, kulturnoj razini, polučile tu situaciju. Viskovićevo »rovarenje« po svim kulturnim slojevima ovog problema iz tog je razloga jedan od presudnih putokaza u obračunu s ekološkom krizom, što onda prije svega zahtijeva obračun s našom vlastitom kulturom. Ako kulturu ovdje pojmimo u najširem smislu riječi, onda to znači da nijedan njezin dio ne smije izostati iz sagledavanja ovog, ali i brojnih drugih problema. To je Viskoviću bilo jasno već od cjelovitog poimanja prava koje je kroz integralnu teoriju prava uveo na naše prostore. Sve veća globalna osviještenost potrebe interdisciplinarnih i pluriperspektivnih uvida u poimanju i izgradnji našeg svijeta svoju je aktualizaciju doživjela u Viskovićevu djelu, iako se može reći još snažnije: u njemu je ta potreba predskazana. Stoga je ono upravo jedan od oslonaca za izgradnju nove paradigme znanja i djelovanja.
Ovaj zbornik u izvjesnom smislu ima pretenziju obuhvatiti čitav Viskovićev intelektualni i praktički rad, no upravo je njegov aktualni predmet, erotika, ostao u njemu nedovoljno reflektiran. Iako već postoje Viskovićevi objavljeni tekstovi iz tog područja, za potpuno sagledavanje te problematike nedostupan nam je njegov erotički magnum opus, knjiga Toposi erotike, koja je još uvijek u rukopisu. Djelomičnu ispravku tog propusta nadoknadili smo dvama fragmentima iz spomenute knjige, pod naslovima »Muželjublje i Lesbos« i »Dopušteno i nedopušteno«, koji bi budućim čitateljima (pored prije objavljenih poglavlja) te knjige trebali približiti osebujan, literamo-enciklopedijski stil kojim je ona pisana. Premda se prvi fragment može vezivati uz Viskovićevo aktivističko zalaganje i na planu prava LGBT+ zajednice, radi se o deskriptivnom, historijskom izlaganju likova neobjavljene knjige, dok se u drugom fragmentu likovi bave normativnom dimenzijom erotike.
Zahvale za objavu ovog zbornika dugujemo mnogima, a ovdje ćemo nabrojati samo neke, uz ispriku onima koje smo nepravedno izostavili. Prije svega, zahvaljujemo samom Nikoli Viskoviću. koji je na mnoge načine pripomogao izradi ovog zbornika, prije svega ustupanjem svoje bibliografije, koju smo donekle prilagodili stilu koji smo smatrali najprikladnijim. Posebnu zahvalu zaslužuju svi autori koji su pridonijeli ovoj spomenici, kao i svi oni koji su svojim uredničkim, prevoditeljskim, redaktorskim, lektorskim i ostalim sposobnostima pomogli da se ona ostvari. Također, zahvaljujemo i svima onima koji su sudjelovali u organizaciji simpozija na kojemu se ovaj zbornik temelji. Konačno, našu najdublju zahvalu, ali i ispriku, zaslužuju sva ona živa bića koja su »platila« tisak ove knjige, počevši od biljaka od čije su celuloze nastale ove stranice koje držite u rukama. Nadamo se da je sadržaj ovog zbornika barem donekle opravdao taj čin.

Josip Guć
Hrvoje Jurić