• Autorica: Iva Rinčić
• Godina izdanja: 2011.
• Uvez: tvrdi
• Dimenzije: 22.5 x 16.5 cm
• Broj stranica: 279
• Cijena: €26,50 / 200,00 kn
• NARUČI •
Riječ unaprijed
Knjiga Europska bioetika: ideje i institucije predstavlja dorađeni i neznatno prošireni tekst doktorske disertacije koja je, pod naslovom Teorijska uporišta, postignuća i perspektive bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji, 12. studenoga 2010. obranjena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Stara je istina da »knjige imaju svoju sudbinu«. I ova je knjiga prošla tu, upravo alkemijsku, transformaciju iz znanstvenog djela dostupnog uskom krugu znalaca do publikacije u potrazi za širim odjekom. Ova preobrazba, dakako, ne sadrži u sebi tek kvantitativni aspekt, već i kvalitativno sazrijevanje koje kataliziraju službene i neslužbene recenzije i kritike. Stoga knjiga, neovisno o tome hoće li ispuniti očekivanja, prestaje biti tek platformom za promociju vlastitih interesa i ideja: ona prerasta u priliku da podsjetimo i zahvalimo protagonistima svih onih procedura i izvješća bez kojih ni disertacije ni knjige ne bi bile to što jesu. Pritom nemam iluzija daje popis zaslužnih ovime zaključen: samo se nadam da je malen korak ipak učinjen time što je Riječ unaprijed postala ujedno i Riječ zahvale.
Oni kojima ta zahvala pripada u prvom su redu članovi i članice povjerenstva za ocjenu i obranu ranije spomenute doktorske disertacije: prof. dr. sc. Lino Veljak (predsjednik), prof. dr. sc. Ante Čović, akademik prof. dr. sc. Ivan Cifrić, prof. dr. sc. Nada Gosić, te prof. dr. sc. Nada Bodiroga-Vukobrat. Riječ zahvale pripada i doc. dr. sc. Hrvoju Juriću, zamjenskom članu povjerenstva za obranu, čije prijateljstvo i potporu ne može nitko zamijeniti. U mom znanstvenom, ali i životnom sazrijevanju, središnja uloga ipak pripada mentorima, prof. dr. sc. Nadi Gosić (komentorica), koja me ne prestaje osnaživati, odnosno mom mentoru prof. dr. sc. Anti Čoviću, čija energija istodobno fascinira, inficira i integrira. Imajući u vidu činjenicu da su neki od navedenih prihvatili biti recenzentima ove knjige, njima upućujem dvostruku zahvalu.
Ako je ikada i postojala oštra granica profesionalnog i osobnog, nju više nije lako povući. Svi protagonisti ovog predgovora, kao i brojni nespomenuti, nisu bili tek dijelom jedne procedure, nego su prenosili na mene dio svog znanja i strpljenja i gradili me kao osobu. Zahvala, naravno, mora ići i mojoj obitelji u kojoj sam odrasla, ali i onoj koju danas sama podižem i čuvam. Obje su mi dale i još uvijek daju ljubav: prva toplinu, a druga hrabrost za nove korake i spoznaje tko sam.
Iva Rinčić
