BIBLIOTEKA: BIOETIKA

Valerije Vrček

GMO - između prisile i otpora

Pravo na bavljenje pitanjima koja proizlaze iz pojave i primjene genetski modificiranih organizama ne pripada samo prirodnim znanostima. »Slučaj GMO« obilježen je, opterećen i impregniran različitim drugim kontroverzama: političkim, društvenim, ekonomskim, religijskim, bioetičkim… Nasilno je…

Godina izdanja
2010
Uvez
tvrdi
Broj stranica
179
ISBN
9789536576418

13,30 €Cijena iz kataloga

Cijena na 10.09.2026.: 13,30 €

Upit za knjigu

Naslov knjige već je upisan u obrazac. Potvrdit ćemo aktualnu cijenu i dostupnost.

Podijeli knjigu
Pošalji e-mailom

Izbliza

O knjizi

Pravo na bavljenje pitanjima koja proizlaze iz pojave i primjene genetski modificiranih organizama ne pripada samo prirodnim znanostima. »Slučaj GMO« obilježen je, opterećen i impregniran različitim drugim kontroverzama: političkim, društvenim, ekonomskim, religijskim, bioetičkim… Nasilno je ignorirati sve te stvarnosti i reducirati cjelovitost pristupa na tek jednu znanstvenu disciplinu. U tom se otimanju kom­petencija posebno ističe molekularna biologija, perjanica mo­dernih znanosti čiji su nositelji često skloni locirati konačna rješenja (i istine) pomoću metode rekombinantne DNK. La­boratorijska napast, kojom se jednodimenzionalni niz nukleotida pretvara u ključ za definiranje i razumijevanje života, poprima svoj novi oblik: genetska modifikacija tog informa­cijskog niza predstavlja se čovječanstvu kao precizna i efikas­na korekcija za sve pogreške dosadašnjeg razvoja u području prehrane, zdravlja i zaštite okoliša.
Svojom agresivnom penetracijom u područje »svjetov­nog« i »laičkog«, biološke znanosti izazivaju otpor javnosti. Svojim koketiranjem s transcendentnim i besmrtnim i svojom neutemeljenom ekstrapolacijom fizičkog/fizikalnog u područ­je filozofskog, izazivaju prigovore kolega iz društvenih i hu­manističkih znanosti. Konačno, svojim »divljim brakom« s biotehnološkom industrijom izazivaju nepovjerenje ljudi u čistoću i neovisnost fundamentalnih znanstvenih istraživanja. Poreznim obveznicima postaje sve jasnije da novac koji ula­žu u rad sveučilišta i znanstvenih instituta konačno završava (GMO-istraživanja kao vektor za horizontalni transfer dolara) na računima dioničara biotehnoloških kompanija.
Zbog osjećaja (nad)moći i intelektualnog samozadovolj­stva pojedini se znanstvenici ponašaju kao vlasnici istine i prisvajaju monopol nad interpretacijom i definicijom razvo­ja. Genetski modificirani organizmi znakom su jednakosti pridruženi napretku. Bez obzira što se drugi, eventualno, ne slažu niti prihvaćaju nametnutu viziju (ili jednadžbu) tog raz­voja. Vlasnici istine ne tumače samo rezultate istraživanja (uporabno znanje), već privatiziraju pojam i sadržaj vrijed­nosti tih otkrića (orijentacijsko znanje). Posljedica je takve »uske perspektive« medijski, politički i znanstveni kaos koji se stvara oko »slučaja GMO«. Pozornica je kontaminira­na napetostima, isključivostima, mitovima, obećanjima, bi­jesom, vjerom i sumnjom. Prigovori postaju hi­sterični, a nova otkrića euforična. Susreću se i sukobljava­ju ekstremi; dok jedni vide GMO kao sjeme nade, drugi ga vide kao sjeme obmane i uništenja; panaceja u viziji jednih postaje apokalipsa u viziji drugih.
Očigledno je potreban drukčiji pristup »slučaju GMO« u kojem se njeguje dijaloški susret, uvažavanje različitih sta­jališta, ali i poticanje svakog pokušaja koji konačna rješenja izvlači iz blokade jednoumlja i predaje u ljudski prostor gdje će pošteni kompromis ili referendum biti važniji od dokaza opterećenog znanstvenom kontroverzom.  (Iz uvoda)

Odjek knjige u javnosti

Knjiga Valerija Vrčeka GMO – između prisile i otpora, objavljena 2010. godine kao sedamnaesti svezak Pergamenine biblioteke BIOETIKA, privukla je pozornost znanstvene i šire javnosti svojim interdisciplinarnim pristupom problematici genetički modificiranih organizama. Povezujući prirodoznanstvena istraživanja s etičkim, ekološkim, gospodarskim i društvenim pitanjima, autor je otvorio raspravu o odgovornosti znanosti, utjecaju biotehnološke industrije, pravima potrošača i budućnosti poljoprivrede. O važnosti knjige svjedoče stručni prikazi, predstavljanja, kasnija znanstvena istraživanja i njezina dugotrajna prisutnost u sveučilišnoj nastavi.

Gordana Bosanac posvetila je knjizi opsežan prikaz u časopisu Filozofska istraživanja 2010. godine. Posebno je istaknula njezinu pravodobnost u okolnostima intenzivnih rasprava o primjeni genetičkoga inženjerstva u proizvodnji hrane. Vrijednost Vrčekova pristupa prepoznala je u povezivanju prirodoznanstvenih spoznaja s filozofskim i etičkim promišljanjem te u kritičkom razmatranju odnosa znanstvene zajednice, industrije i javnosti.

Bosanac se osobito osvrnula na načelo opreznosti, jednu od središnjih odrednica knjige. Razmatrajući autorove argumente, istaknula je pitanje odgovornosti za moguće posljedice tehnoloških inovacija, potrebu uključivanja društvene i etičke perspektive u znanstvene rasprave te važnost sudjelovanja javnosti u odlučivanju. Knjigu je ocijenila izrazito pozitivno, naglašavajući njezinu sustavnost, argumentiranost i doprinos razvoju bioetičke svijesti.

Ana Jeličić objavila je četverostranični stručni prikaz u časopisu Služba Božja 2010. godine. Istaknula je da izdanje okuplja članke i intervjue koje je Vrček tijekom prethodnih sedam godina objavljivao u Glasu Koncila, a koje je za knjigu dopunio novim podacima, dokumentima i literaturom. Posebnu pozornost posvetila je raspravama o bioraznolikosti, poljoprivredi, pravu potrošača na informaciju te ulozi načela opreznosti.

Jeličić se osvrnula i na hrvatski društveni kontekst knjige: javne inicijative, bioetičke apele, zakonodavne rasprave i pitanje zaštite tradicionalne poljoprivrede. Naglasila je obrazovnu vrijednost izdanja, smatrajući ga poticajem za razumijevanje znanstvenih, gospodarskih i društvenih dimenzija rasprave o GMO-u. Njezin prikaz pokazuje kako je Pergamenina knjiga privukla pozornost i izvan užega kruga prirodoznanstvenih stručnjaka.

Knjiga je predstavljena u sklopu programa 9. lošinjskih dana bioetike, održanih u Malom Lošinju od 16. do 19. svibnja 2010. godine. Predstavljanje je bilo povjereno filozofu Željku Kaluđeroviću. Time su teme Vrčekove knjige dobile mjesto u međunarodnoj znanstvenoj raspravi o integrativnoj bioetici, odgovornosti znanosti i društvenim posljedicama tehnološkoga razvoja.

Na važnost knjige ponovno je upozorio Hrvoje Jurić na 12. lošinjskim danima bioetike 2013. godine. U izlaganju „Problematika GMO-a u kontekstu tehnoznanstveno-ekonomsko-političkog sistema” naslov Vrčekova djela povezao je s napetostima koje su obilježile razvoj hrvatskih bioetičkih rasprava o genetičkom inženjerstvu. Pergamenino izdanje tako je poslužilo kao prepoznatljiva referentna točka u razmatranju odnosa znanosti, gospodarstva, politike i javnosti.

Valerije Vrček nastavio je razvijati pitanja otvorena u knjizi i u svojim kasnijim znanstvenim radovima. U članku „Status of Transgenic Crops in the Encyclical Laudato si’”, objavljenom 2016. godine u časopisu Jahr, ponovno razmatra ekološke, društvene i moralne aspekte genetički modificiranih usjeva, povezujući ih s načelom opreznosti i konceptom integralne ekologije. Pritom se oslanja i na vlastitu Pergameninu knjigu iz 2010. godine.

Vrčekovo izdanje ostalo je prisutno i u istraživanjima drugih autora. Josip Guć u radu „Samoostvarivanje živih bića i genetički modificirani organizmi u poljoprivredi”, objavljenom 2019. godine u časopisu Jahr, koristi ga pri razmatranju odnosa znanstveno-tehnološkoga razvoja, gospodarskih interesa i moralne odgovornosti prema živim bićima. U istome godištu časopisa Željko Kaluđerović u radu „Genetički modificirane biljke – bioetički pristup” nastavlja raspravu o poljoprivrednoj proizvodnji, prehrambenoj sigurnosti i društvenim posljedicama biotehnologije, također se oslanjajući na Vrčekovu knjigu.

Trajna vrijednost izdanja potvrđuje se i njegovom prisutnošću u sveučilišnoj nastavi. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uvrstio je knjigu GMO – između prisile i otpora u literaturu kolegija Bioetika za akademsku godinu 2025./2026. Više od petnaest godina nakon objavljivanja, knjiga tako ostaje dio obrazovanja novih generacija studenata koji se susreću s etičkim i društvenim pitanjima suvremene biotehnologije.

Odjek knjige GMO – između prisile i otpora svjedoči o njezinoj važnosti za znanstvenu, bioetičku i širu društvenu raspravu. Od neposrednih stručnih prikaza i predstavljanja na međunarodnom skupu do kasnijih istraživanja i sveučilišne nastave, Pergamenino izdanje zadržalo je prepoznatljivo mjesto u promišljanju odnosa znanosti, tehnološkoga napretka, gospodarstva i javnoga interesa. Pitanja koja je Vrček otvorio ostaju aktualna i u suvremenim raspravama o budućnosti poljoprivrede, odgovornosti znanstvenika i pravu društva na sudjelovanje u odlukama koje utječu na okoliš i kvalitetu života.

Izvori:

  • Gordana Bosanac, „Valerije Vrček: GMO između prisile i otpora”, Filozofska istraživanja, 30 (2010.), sv. 3, str. 547–549. Izvorni stručni prikaz.
  • Ana Jeličić, „Valerije Vrček: GMO između prisile i otpora”, Služba Božja, 50 (2010.), br. 3, str. 339–342. Izvorni stručni prikaz.
  • 9. lošinjski dani bioetike, Mali Lošinj, 16.–19. svibnja 2010., programska knjižica, predstavljanje knjige GMO između prisile i otpora. Službeni program.
  • Hrvoje Jurić, „Problematika GMO-a u kontekstu tehnoznanstveno-ekonomsko-političkog sistema”, 12. lošinjski dani bioetike, 2013., str. 145–146. Izvorni sažetak izlaganja.
  • Valerije Vrček, „Status of Transgenic Crops in the Encyclical Laudato si’”, Jahr, 7 (2016.), br. 2, str. 217–223. Izvorni znanstveni rad.
  • Josip Guć, „Samoostvarivanje živih bića i genetički modificirani organizmi u poljoprivredi”, Jahr, 10 (2019.), br. 2, str. 361–375. Izvorni znanstveni rad.
  • Željko Kaluđerović, „Genetički modificirane biljke – bioetički pristup”, Jahr, 10 (2019.), br. 2, str. 397–412. Izvorni znanstveni rad.
  • Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, program kolegija Bioetika, akademska godina 2025./2026. Službeni program kolegija.