BIBLIOTEKA: BIOETIKA
GMO - između prisile i otpora
Pravo na bavljenje pitanjima koja proizlaze iz pojave i primjene genetski modificiranih organizama ne pripada samo prirodnim znanostima. »Slučaj GMO« obilježen je, opterećen i impregniran različitim drugim kontroverzama: političkim, društvenim, ekonomskim, religijskim, bioetičkim… Nasilno je…
- Godina izdanja
- 2010
- Uvez
- tvrdi
- Broj stranica
- 179
- ISBN
- 9789536576418
13,30 €Cijena iz kataloga
Cijena na 10.09.2026.: 13,30 €
Upit za knjiguNaslov knjige već je upisan u obrazac. Potvrdit ćemo aktualnu cijenu i dostupnost.
Podijeli knjigu
Izbliza
O knjizi
Pravo na bavljenje pitanjima koja proizlaze iz pojave i primjene genetski modificiranih organizama ne pripada samo prirodnim znanostima. »Slučaj GMO« obilježen je, opterećen i impregniran različitim drugim kontroverzama: političkim, društvenim, ekonomskim, religijskim, bioetičkim… Nasilno je ignorirati sve te stvarnosti i reducirati cjelovitost pristupa na tek jednu znanstvenu disciplinu. U tom se otimanju kompetencija posebno ističe molekularna biologija, perjanica modernih znanosti čiji su nositelji često skloni locirati konačna rješenja (i istine) pomoću metode rekombinantne DNK. Laboratorijska napast, kojom se jednodimenzionalni niz nukleotida pretvara u ključ za definiranje i razumijevanje života, poprima svoj novi oblik: genetska modifikacija tog informacijskog niza predstavlja se čovječanstvu kao precizna i efikasna korekcija za sve pogreške dosadašnjeg razvoja u području prehrane, zdravlja i zaštite okoliša.
Svojom agresivnom penetracijom u područje »svjetovnog« i »laičkog«, biološke znanosti izazivaju otpor javnosti. Svojim koketiranjem s transcendentnim i besmrtnim i svojom neutemeljenom ekstrapolacijom fizičkog/fizikalnog u područje filozofskog, izazivaju prigovore kolega iz društvenih i humanističkih znanosti. Konačno, svojim »divljim brakom« s biotehnološkom industrijom izazivaju nepovjerenje ljudi u čistoću i neovisnost fundamentalnih znanstvenih istraživanja. Poreznim obveznicima postaje sve jasnije da novac koji ulažu u rad sveučilišta i znanstvenih instituta konačno završava (GMO-istraživanja kao vektor za horizontalni transfer dolara) na računima dioničara biotehnoloških kompanija.
Zbog osjećaja (nad)moći i intelektualnog samozadovoljstva pojedini se znanstvenici ponašaju kao vlasnici istine i prisvajaju monopol nad interpretacijom i definicijom razvoja. Genetski modificirani organizmi znakom su jednakosti pridruženi napretku. Bez obzira što se drugi, eventualno, ne slažu niti prihvaćaju nametnutu viziju (ili jednadžbu) tog razvoja. Vlasnici istine ne tumače samo rezultate istraživanja (uporabno znanje), već privatiziraju pojam i sadržaj vrijednosti tih otkrića (orijentacijsko znanje). Posljedica je takve »uske perspektive« medijski, politički i znanstveni kaos koji se stvara oko »slučaja GMO«. Pozornica je kontaminirana napetostima, isključivostima, mitovima, obećanjima, bijesom, vjerom i sumnjom. Prigovori postaju histerični, a nova otkrića euforična. Susreću se i sukobljavaju ekstremi; dok jedni vide GMO kao sjeme nade, drugi ga vide kao sjeme obmane i uništenja; panaceja u viziji jednih postaje apokalipsa u viziji drugih.
Očigledno je potreban drukčiji pristup »slučaju GMO« u kojem se njeguje dijaloški susret, uvažavanje različitih stajališta, ali i poticanje svakog pokušaja koji konačna rješenja izvlači iz blokade jednoumlja i predaje u ljudski prostor gdje će pošteni kompromis ili referendum biti važniji od dokaza opterećenog znanstvenom kontroverzom. (Iz uvoda)
Odjek knjige u javnosti
Knjiga Valerija Vrčeka GMO – između prisile i otpora, objavljena 2010. godine kao sedamnaesti svezak Pergamenine biblioteke BIOETIKA, privukla je pozornost znanstvene i šire javnosti svojim interdisciplinarnim pristupom problematici genetički modificiranih organizama. Povezujući prirodoznanstvena istraživanja s etičkim, ekološkim, gospodarskim i društvenim pitanjima, autor je otvorio raspravu o odgovornosti znanosti, utjecaju biotehnološke industrije, pravima potrošača i budućnosti poljoprivrede. O važnosti knjige svjedoče stručni prikazi, predstavljanja, kasnija znanstvena istraživanja i njezina dugotrajna prisutnost u sveučilišnoj nastavi.
Gordana Bosanac posvetila je knjizi opsežan prikaz u časopisu Filozofska istraživanja 2010. godine. Posebno je istaknula njezinu pravodobnost u okolnostima intenzivnih rasprava o primjeni genetičkoga inženjerstva u proizvodnji hrane. Vrijednost Vrčekova pristupa prepoznala je u povezivanju prirodoznanstvenih spoznaja s filozofskim i etičkim promišljanjem te u kritičkom razmatranju odnosa znanstvene zajednice, industrije i javnosti.
Bosanac se osobito osvrnula na načelo opreznosti, jednu od središnjih odrednica knjige. Razmatrajući autorove argumente, istaknula je pitanje odgovornosti za moguće posljedice tehnoloških inovacija, potrebu uključivanja društvene i etičke perspektive u znanstvene rasprave te važnost sudjelovanja javnosti u odlučivanju. Knjigu je ocijenila izrazito pozitivno, naglašavajući njezinu sustavnost, argumentiranost i doprinos razvoju bioetičke svijesti.
Ana Jeličić objavila je četverostranični stručni prikaz u časopisu Služba Božja 2010. godine. Istaknula je da izdanje okuplja članke i intervjue koje je Vrček tijekom prethodnih sedam godina objavljivao u Glasu Koncila, a koje je za knjigu dopunio novim podacima, dokumentima i literaturom. Posebnu pozornost posvetila je raspravama o bioraznolikosti, poljoprivredi, pravu potrošača na informaciju te ulozi načela opreznosti.
Jeličić se osvrnula i na hrvatski društveni kontekst knjige: javne inicijative, bioetičke apele, zakonodavne rasprave i pitanje zaštite tradicionalne poljoprivrede. Naglasila je obrazovnu vrijednost izdanja, smatrajući ga poticajem za razumijevanje znanstvenih, gospodarskih i društvenih dimenzija rasprave o GMO-u. Njezin prikaz pokazuje kako je Pergamenina knjiga privukla pozornost i izvan užega kruga prirodoznanstvenih stručnjaka.
Knjiga je predstavljena u sklopu programa 9. lošinjskih dana bioetike, održanih u Malom Lošinju od 16. do 19. svibnja 2010. godine. Predstavljanje je bilo povjereno filozofu Željku Kaluđeroviću. Time su teme Vrčekove knjige dobile mjesto u međunarodnoj znanstvenoj raspravi o integrativnoj bioetici, odgovornosti znanosti i društvenim posljedicama tehnološkoga razvoja.
Na važnost knjige ponovno je upozorio Hrvoje Jurić na 12. lošinjskim danima bioetike 2013. godine. U izlaganju „Problematika GMO-a u kontekstu tehnoznanstveno-ekonomsko-političkog sistema” naslov Vrčekova djela povezao je s napetostima koje su obilježile razvoj hrvatskih bioetičkih rasprava o genetičkom inženjerstvu. Pergamenino izdanje tako je poslužilo kao prepoznatljiva referentna točka u razmatranju odnosa znanosti, gospodarstva, politike i javnosti.
Valerije Vrček nastavio je razvijati pitanja otvorena u knjizi i u svojim kasnijim znanstvenim radovima. U članku „Status of Transgenic Crops in the Encyclical Laudato si’”, objavljenom 2016. godine u časopisu Jahr, ponovno razmatra ekološke, društvene i moralne aspekte genetički modificiranih usjeva, povezujući ih s načelom opreznosti i konceptom integralne ekologije. Pritom se oslanja i na vlastitu Pergameninu knjigu iz 2010. godine.
Vrčekovo izdanje ostalo je prisutno i u istraživanjima drugih autora. Josip Guć u radu „Samoostvarivanje živih bića i genetički modificirani organizmi u poljoprivredi”, objavljenom 2019. godine u časopisu Jahr, koristi ga pri razmatranju odnosa znanstveno-tehnološkoga razvoja, gospodarskih interesa i moralne odgovornosti prema živim bićima. U istome godištu časopisa Željko Kaluđerović u radu „Genetički modificirane biljke – bioetički pristup” nastavlja raspravu o poljoprivrednoj proizvodnji, prehrambenoj sigurnosti i društvenim posljedicama biotehnologije, također se oslanjajući na Vrčekovu knjigu.
Trajna vrijednost izdanja potvrđuje se i njegovom prisutnošću u sveučilišnoj nastavi. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uvrstio je knjigu GMO – između prisile i otpora u literaturu kolegija Bioetika za akademsku godinu 2025./2026. Više od petnaest godina nakon objavljivanja, knjiga tako ostaje dio obrazovanja novih generacija studenata koji se susreću s etičkim i društvenim pitanjima suvremene biotehnologije.
Odjek knjige GMO – između prisile i otpora svjedoči o njezinoj važnosti za znanstvenu, bioetičku i širu društvenu raspravu. Od neposrednih stručnih prikaza i predstavljanja na međunarodnom skupu do kasnijih istraživanja i sveučilišne nastave, Pergamenino izdanje zadržalo je prepoznatljivo mjesto u promišljanju odnosa znanosti, tehnološkoga napretka, gospodarstva i javnoga interesa. Pitanja koja je Vrček otvorio ostaju aktualna i u suvremenim raspravama o budućnosti poljoprivrede, odgovornosti znanstvenika i pravu društva na sudjelovanje u odlukama koje utječu na okoliš i kvalitetu života.
Izvori:
- Gordana Bosanac, „Valerije Vrček: GMO između prisile i otpora”, Filozofska istraživanja, 30 (2010.), sv. 3, str. 547–549. Izvorni stručni prikaz.
- Ana Jeličić, „Valerije Vrček: GMO između prisile i otpora”, Služba Božja, 50 (2010.), br. 3, str. 339–342. Izvorni stručni prikaz.
- 9. lošinjski dani bioetike, Mali Lošinj, 16.–19. svibnja 2010., programska knjižica, predstavljanje knjige GMO između prisile i otpora. Službeni program.
- Hrvoje Jurić, „Problematika GMO-a u kontekstu tehnoznanstveno-ekonomsko-političkog sistema”, 12. lošinjski dani bioetike, 2013., str. 145–146. Izvorni sažetak izlaganja.
- Valerije Vrček, „Status of Transgenic Crops in the Encyclical Laudato si’”, Jahr, 7 (2016.), br. 2, str. 217–223. Izvorni znanstveni rad.
- Josip Guć, „Samoostvarivanje živih bića i genetički modificirani organizmi u poljoprivredi”, Jahr, 10 (2019.), br. 2, str. 361–375. Izvorni znanstveni rad.
- Željko Kaluđerović, „Genetički modificirane biljke – bioetički pristup”, Jahr, 10 (2019.), br. 2, str. 397–412. Izvorni znanstveni rad.
- Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, program kolegija Bioetika, akademska godina 2025./2026. Službeni program kolegija.




