{"id":240,"date":"2005-08-26T19:11:57","date_gmt":"2005-08-26T17:11:57","guid":{"rendered":"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/?p=240"},"modified":"2023-01-29T21:14:15","modified_gmt":"2023-01-29T20:14:15","slug":"bioeticka-edukacija","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/pergamena.hr\/?p=240","title":{"rendered":"Bioeti\u010dka edukacija"},"content":{"rendered":"<div style=\"float:right;padding: 0 0 10px 10px\" class=\"interactive_right\"><div class='button_holder_right'><iframe src=\"http:\/\/www.facebook.com\/plugins\/like.php?href=http%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D240&amp;layout=standard&amp;show_faces=false&amp;width=75&amp;action=recommend&amp;font=arial&amp;colorscheme=dark&amp;height=31\" scrolling=\"no\" frameborder=\"0\" style=\"border:none; overflow:hidden; width:75px; height:31px;\" allowTransparency=\"true\"><\/iframe><\/div><\/div><p><a href=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/2005\/08\/Bioeticka-edukacija-naslovna3.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-737\" title=\"Bioeticka edukacija - naslovna\" src=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/2005\/08\/Bioeticka-edukacija-naslovna3.jpg\" alt=\"\" width=\"200\" height=\"270\" srcset=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/2005\/08\/Bioeticka-edukacija-naslovna3.jpg 200w, http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/2005\/08\/Bioeticka-edukacija-naslovna3-61x83.jpg 61w, http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/uploads\/2005\/08\/Bioeticka-edukacija-naslovna3-45x61.jpg 45w\" sizes=\"(max-width: 200px) 100vw, 200px\" \/><\/a><\/p>\n<p>\u2022\u00a0 Autorica: <strong>Nada Gosi\u0107<\/strong><br \/>\n\u2022\u00a0 Godina izdanja: <strong>2005.\u00a0 <\/strong><br \/>\n\u2022\u00a0 Uvez: <strong>tvrdi \u00a0<\/strong><br \/>\n\u2022\u00a0 Dimenzije:<br \/>\n\u2022\u00a0 Broj stranica: <strong>226<\/strong><br \/>\n\u2022\u00a0 Cijena: <strong>\u20ac13,30 <\/strong>\/ 100,00 kn<\/p>\n<p><strong><strong><strong>\u2022\u00a0\u00a0<a title=\"NARUD\u017dBA\" href=\"http:\/\/pergamena.hr\/?page_id=1138\">NARU\u010cI<\/a><strong> <strong>\u00a0\u2022<\/strong><\/strong><\/strong> \u00a0<\/strong><\/strong><\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ova, kao ostalom i brojne druge knjige, pro\u0161la je &#8220;svoj&#8221; put od nastanka do kona\u010dnog objavljivanja. Zami\u0161ljena ideja i ambicija da se na jednom mjestu skupe i predstave temeljne odrednice bioeti\u010dke edukacije ostvarena je u prvobitnom obliku i sadr\u017eaju doktorskog rada naslovljenog <em>Bioeti\u010dka edukacija: sadr\u017eaj, metode i modeli<\/em>, obranjenog na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 01. 12. 1999. godine i vo\u0111enog pod mentorstvom prof. dr. sc. Ante \u010covi\u0107a, predstojnika Katedre za etiku. Razvoj znanosti i tehnologije, posebice na podru\u010dju medicine doveo je do nastanka nove medicinske etike (bioetike) koja je od polovice osamdesetih uvedena u nastavu na gotovo sve ameri\u010dke medicinske fakultete i mnoge \u0161irom svijeta, a sve je vi\u0161e i drugih fakulteta na kojima se prou\u010dava bioetika kao nova interdisciplinarna znanost. Kao takva ona uvelike utje\u010de &#8211; kako to isti\u010de Robert Veatch i drugi vode\u0107i svjetski bioeti\u010dari &#8211; na prerastanje moderne medicine u postmodernu. U tom je kontekstu postalo vrlo aktualno i zna\u010dajno pitanje bioeti\u010dke edukacije. Nadamo se da \u0107e objavljeno istra\u017eivanje pridonijeti: 1. unaprje\u0111enju poznatih te razvijanju novih sadr\u017eaja, metoda i modela bioeti\u010dke edukacije koja se u Hrvatskoj provodi na medicinskim fakultetima za sveu\u010dili\u0161ne studije medicine i stomatologije te za stru\u010dne studije za medicinske sestre-tehni\u010dare, vi\u0161e fizikalne terapeute, medicinsko-laboratorijske in\u017eenjere i in\u017eenjere medicinske radiologije; 2. osposobljavanju studenata, a sada ve\u0107 i u\u010denika srednjih \u0161kola kako za prepoznavanje i analizu eti\u010dkih pitanja koja za sobom ostavlja znanstveno tehnolo\u0161ki razvoj na podru\u010dju nastanka \u017eivota, odr\u017eavanja na \u017eivotu, u ljudskom i drugim oblicima \u017eivota, u profesijama i strukama za koje se obrazuju, tako i za razvijanje osje\u0107aja moralne du\u017enosti i osobne odgovornosti u prakti\u010dnom djelovanju, te za uva\u017eavanje suprotnih bioeti\u010dkih stavova i toleranciju razli\u010ditih mi\u0161ljenja; 3. diferenciranju sadr\u017eaja bioeti\u010dke edukacije za pojedine profesije i zanimanja; 4. analizi postoje\u0107ih i uvo\u0111enju novih metoda i oblika pra\u0107enja, provjeravanja znanja i ocjenjivanja u nastavi bio-etike; 5. prezentaciji bioetike i bioeti\u010dke edukacije u Hrvatskoj, utvr\u0111ivanju postignutih rezultata i razvojnih smjerova bioeti\u010dke edukacije u Hrvatskoj. Uz to ispod naslova <em>Bioeti\u010dka edukacija<\/em> prezentira se i uspore\u0111uje ameri\u010dka i europska misao i praksa o u\u010denju i podu\u010davanju nove medicinske etike, istra\u017euje bioetika i bioeti\u010dka edukacija u Hrvatskoj i valoriziraju se metode takve edukacije u svijetu i kod nas. \u010cini se korisnim na samom po\u010detku \u010ditatelje upoznati s pojmovima \u010dijom je uporabom knjiga nazvana te s njenom strukturom i sadr\u017eajem.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Bioetika<\/strong><br \/>\nRije\u010d bioetika nastala je 1970. godine. Njezin tvorac je biokemi\u010dar i onkolog Van Rensselaer Potter (Wisconsin Sveu\u010dili\u0161te u Madisonu). U slu\u017ebenu upotrebu u\u0161la je 1971. godine u nazivu tek osnovanog instituta \u010dija je glavna istra\u017eiva\u010dka tema bila ljudska reprodukcija. Uz pomo\u0107 obitelji Kennedy institut je osnovao i njime rukovodio Andre Hellegers opstreti\u010dar, demograf i fetalni fiziolog (Georgetown Sveu\u010dili\u0161te u Washingtonu). Potter kao tvorac rije\u010di i Hellegers kao njen promotor pridavali su joj razli\u010dito zna\u010denje. Za prvoga je bioetika znanost ravnote\u017ee izme\u0111u \u010dovjeka i prirode i most prema budu\u0107nosti \u010dovje\u010danstva, a za Hellegersa je ona istozna\u010dnica za medicinsku etiku. Od vremena u kojem je nastala pa do danas rije\u010d bioetika je poprimila razli\u010dita zna\u010denja, po\u010dev\u0161i od shva\u0107anja bioetike kao profesionalne etike u medicini, do globalne bioetike i bioetike kao ljubavi prema \u017eivotu. Razvoj bioetike, njezino znanstveno utemeljenje, bogatstvo sadr\u017eaja obuhva\u0107eno terminom bioetika, pokazuju oba izdanja <em>Bioeti\u010dke enciklopedije<\/em> i knjiga Alberta R. Jonsena, povjesni\u010dara i prvog predava\u010da bioetike na ameri\u010dkim sveu\u010dili\u0161tima. Prvo izdanje <em>Bioeti\u010dke enciklopedije<\/em> (1978.) definira bioetiku ovako: &#8220;Bioetika je sustavno prou\u010davanje ljudskog pona\u0161anja na podru\u010dju znanosti o \u017eivotu i zdravstvene skrbi, ukoliko je to pona\u0161anje ispitivano u svjetlu moralnih vrijednosti i na\u010dela&#8221;. U drugom se izdanju (1995.) posebno nagla\u0161ava interdisciplinarnost bio-etike. U tom izdanju stoji: &#8220;Bioetika je sustavno prou\u010davanje moralnih dimenzija &#8211; uklju\u010duju\u0107i moralne poglede, odluke, pona\u0161anje i djelovanje &#8211; u sklopu znanosti o \u017eivotu i zdravstvene skrbi, koje se pritom slu\u017ei razli\u010ditim eti\u010dkim metodologijama u interdisciplinarnom okru\u017eju&#8221;. Definicijom bioetike i njezinim smje\u0161tanjem u sustav znanosti bavi se Albert R. Jonsen u svom djelu <em>The Birth of Bioethics.<\/em> Analiziraju\u0107i bio-eti\u010dko odre\u0111enje u djelima i izlaganjima vode\u0107ih svjetskih bioeti\u010dara (D. Callahan, D. Clouser, A. Hellegers, R. Veatch, Beauchamp i Childress, T. Engelhardt, E Pellegrino i D. Thomasma), Jonsen dr\u017ei za hvalevrijedno njihova istra\u017eivanja o prihva\u0107enosti bioetike, njenih disciplinarnih formi, kriterija uspje\u0161nosti te pedago\u0161kih i evaluativnih normi. U zaklju\u010dku te analize Jonsen za bioetiku ka\u017ee da je <em>znanstvena disciplina<\/em> koja je na svom putu do interdisciplinarnosti &#8220;posudila&#8221; i usvojila neke dijelove teologije (nepovredivost osobe, potrebu sagledavanja ljudskog iskustva u svjetlu neke vrste transcendentnih vrijednosti te brige o provo\u0111enju tih vrijednosti u prakti\u010dni \u017eivot), filozofije (deontologiju, utilitarizam i suvremenu verziju teorije ugovora, ispitivanje o premisama koje se nalaze iza logi\u010dkih formi), prava i politi\u010dkih znanosti (primjenu eti\u010dkih na\u010dela u dono\u0161enju zakonskih normi koje se ti\u010du \u017eivota, smrti, zdravlja i oblikovanje javnog mi\u0161ljenja o tim pitanjima) i brojnih drugih dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti koje u predmetu svog prou\u010davanja imaju pitanja vezana uz \u017eivot, bolest, zdravlje, dostojanstveno umiranje i smrt. Svaka znanost koja te\u017ei biti aktualnom, svoj predmet prou\u010davanja smje\u0161ta u interdisciplinarni kontekst. Danas se gotovo i ne mo\u017ee govoriti o &#8220;\u010distim&#8221; znanstvenim disciplinama, nego se za svaku akademsku disciplinu mo\u017ee re\u0107i da je mozaik na\u010dinjen od teorija, na\u010dela i metoda razli\u010ditih znanosti i da joj ta vi\u0161edisciplinarnost omogu\u0107uje da problem koji prou\u010dava sagleda &#8220;na svoj&#8221; na\u010din. To je uo\u010dila bioetika u doba svog nastanka. Akademski je status bioetika dobila 80-ih kada je kao nastavni predmet uvedena na medicinske, a potom i neke fakultete dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti. Od tada do danas istra\u017euju se i utvr\u0111uju pedago\u0161ke i evaluativne norme bioeti\u010dkog obrazovanja. Budu\u0107i da bioetika obuhva\u0107a vrlo \u0161irok predmet prou\u010davanja, kako to nagla\u0161avaju njene definicije, proces pedago\u0161kog prera\u0111ivanja bioetike u nastavne predmete jo\u0161 nije okon\u010dan. Zbog \u010dinjenice da je nastala u sklopu medicine u po\u010detku je bioetika prihva\u0107ena kao medicinska etika pa je kao takav nastavni predmet uvedena na medicinske fakultete. Visoko razvijena medicinska tehnika i tehnologija svojim izuzetnim uspjesima u medicini proizvele su ozbiljne probleme koje, zbog njihove prirode, nisu mogli rje\u0161avati medicinski znanstvenici i stru\u010dnjaci. Uz njih, u rje\u0161avanje tih problema uklju\u010divani su teolozi, filozofi, pravnici, socijalni radnici, sociolozi, a zbog sve u\u010destalijih upita javnosti i politolozi, novinari i politi\u010dari. Time je bioetika samoj sebi otvorila put i na fakultete dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti, gdje se obrazuju te profesije. Ona kao <em>nastavni predmet<\/em> odgovara pedago\u0161kom odre\u0111enju po kojem je nastavni predmet &#8220;didakti\u010dki prera\u0111ena znanost&#8221; (Poljak, 1970.), ima status obvezatnog predmeta i s obzirom na pedago\u0161ki kriterij ostvarivanja zadataka obrazovanja ima op\u0107eobrazovni status s tendencijom prerastanja u stru\u010dni. Uz ove, bioetika zadovoljava i druge pedago\u0161ke kriterije nastavnog predmeta: provodi se s obzirom na karakter usmjerenja za zanimanje, ima primjenu u dru\u0161tvenoj praksi i dalje mo\u017ee diferencirati svoj sadr\u017eaj.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Edukacija<\/strong><br \/>\nOd korica do korica ove knjige rabi se termin <em>edukacija<\/em>, prisutan ne samo u pedago\u0161kim istra\u017eivanjima nego i u op\u0107oj uporabi. Prema Rje\u010dniku stranih rije\u010di ozna\u010dava odgoj, obrazovanje, razvijanje sposobnosti tjelesnih, umnih i moralnih. Nalazimo ga i u pedago\u0161ko-stru\u010dnim raspravama gdje se definira kao &#8220;organizirano (namjerno) u\u010denje spoznajnih, psihomotornih te motivativnih svojstava li\u010dnosti&#8221;. Nastojanja pedago\u0161ke teorije da konzistentno odredi sebi pripadaju\u0107e pojmove i njihove me\u0111usobne odnose, ima razli\u010dite pristupe u Europi i svijetu. U pedago\u0161kom <em>monizmu<\/em> (Francuska, Italija, Engleska i SAD) jedinstvenim pojmom edukacija obilje\u017eava se i odgoj i obrazovanje. U Njema\u010dkoj pedago\u0161koj misli i praksi prisutan je pedago\u0161ki <em>dualizam<\/em> koji pored odgoja u pedago\u0161ku praksu uvodi i obrazovanje. Posljednjih desetlje\u0107a pedago\u0161ka teorija je zaokupljena uspostavljanjem <em>trijalizma<\/em>, odnosno pronalaska tre\u0107eg pojma (naj\u010de\u0161\u0107e izobrazba) kojim se nagla\u0161ava posljedica i rezultat odgoja i obrazovanja. Pra\u0107enjem rasprave koja se vodi u hrvatskim pedago\u0161kim krugovima o nazivlju u podru\u010dju odgoja i obrazovanja dolazi se do brojnih odre\u0111enja i razgrani\u010denja ovih pojmova. U ovom se radu koristi pojam edukacija kao \u0161iri i obuhvatni pojam koji podrazumijeva odgoj i obrazovanje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Odgoj<\/strong><br \/>\nOdgoj je organizirano plansko u\u010denje s ciljem da se utje\u010de na takvo pona\u0161anje osobe koje odgovara karakternim svojstvima o kojima se u\u010di. U bioetici odgajati zna\u010di planski i svjesno u\u010diti studente o eti\u010dkim vrijednostima u medicini, eti\u010dkim pogledima unutar medicine, na\u010dinu dono\u0161enja eti\u010dkih odluka, pona\u0161anju i djelovanju u sklopu pitanja o \u017eivotu, bolesti i smrti, s ciljem da studenti razviju one eti\u010dke sposobnosti koje su potrebne za dono\u0161enje eti\u010dkih odluka i rje\u0161avanje eti\u010dkih problema u njihovu budu\u0107em profesionalnom djelovanju. Odgoj u bioetici ozna\u010dava plansku djelatnost s ciljem pobolj\u0161anja moralnog pona\u0161anja studenata u njihovoj budu\u0107oj profesiji. To podrazumijeva da moralne osobine kod studenata ve\u0107 postoje u odre\u0111enom obliku i stupnju. Stoga odgojna komponenta bioetike ne te\u017ei uspostavljanju ili promjeni moralnog karaktera studenata nego nastoji pobolj\u0161ati njihove postoje\u0107e moralne kvalitete. S druge strane, treba imati u vidu da studenti samim tim \u0161to u\u010de o eti\u010dkim vrijednostima i du\u017enostima u medicini ne postaju odmah i moralni.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Obrazovanje<\/strong><br \/>\nRasprava o utvr\u0111ivanju pojma obrazovanje u desetlje\u0107u 1978.-1988., samo je u Njema\u010dkoj proizvela preko tri stotine naslova. Rezultiralo je to odre\u0111enjem obrazovanja kao procesa organiziranog u\u010denja spoznajnih i psihomotornih svojstava li\u010dnosti kojim se posti\u017ee: osposobljavanje za razborito samoodre\u0111enje, osposobljavanje za tuma\u010denje i sudjelovanje u kulturi i civilizaciji kojoj subjekt obrazovanja pripada, razumijevanje razli\u010ditih kulturno-civilizacijskih odre\u0111enja u vladanju ljudi, isticanje individualnosti te mnogostranost li\u010dnosti po\u010dev\u0161i od kognitivne preko moralne i estetske do prakti\u010dne. Tako shva\u0107en pojam obrazovanja blizak je bioetici jer osim usvajanja \u010dinjenica i spoznaja omogu\u0107uje svakom sudioniku obrazovanja samo-izgra\u0111ivanje, sposobnost argumentiranja svog i uva\u017eavanja tu\u0111eg stajali\u0161ta i preuzimanje odgovornosti za usmjeravanje i primjenu nau\u010denoga.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Modeli bioeti\u010dke edukacije<\/strong><br \/>\nModelom se u bioeti\u010dkoj edukaciji definira interdisciplinarni pristup u obrazovanju ne samo studenata, nego i stru\u010dnjaka razli\u010ditih profila (lije\u010dnika, medicinskih sestara i drugih medicinskih djelatnika, zatim, biologa, sociologa, ekologa, pravnika, ekonomista, politologa, novinara, politi\u010dara i dr.), u kojem se s razli\u010ditih aspe-kata raspravlja i odlu\u010duje o aktualnim bioeti\u010dkim pitanjima. Modele bioeti\u010dke edukacije utemeljila je spoznaja da primjena suvremene tehnike i tehnologije u medicini proizvodi eti\u010dke probleme koji pripadaju podru\u010djima i znanstvenim disciplinama izvan medicine, pa zato sami lije\u010dnici za njih ne mogu na\u0107i rje\u0161enje. U raspravu o medicinsko-eti\u010dkim pitanjima po\u010deli su se uklju\u010divati znanstvenici i djelatnici dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih zanimanja koji se tijekom obavljanja svojih profesionalnih djelatnosti susre\u0107u s bioeti\u010dkim problemima. Da bi ih mogli rje\u0161avati potreban im je svestraniji uvid u temeljne zna\u010dajke eti\u010dke analize i odlu\u010divanja. Medicinski fakulteti kao i novoformirani centri za bioetiku u SAD-u, Kanadi i nekim europskim zemljama preuzeli su obvezu bio-eti\u010dkog obrazovanja tih profila. Formirala su se tri modela bioeti\u010dke edukacije: za klini\u010dare, \u010dlanova eti\u010dkih komiteta te za politi\u010dare i javne djelatnike. Nastankom modela, bioeti\u010dka edukacija dobila je svoje mjesto na klinikama, u radu bioeti\u010dkih i politi\u010dkih tijela te u javnosti. Realizacija obrazovnog programa u spomenutim modelima medicinske fakultete, bioeti\u010dke centre i druge institucije za bioeti\u010dku edukaciju, \u010dini odgovornim ne samo za bioeti\u010dku edukaciju studenata, nego i stru\u010dnjaka razli\u010ditih profesija.<br \/>\n<em>Kompozicijski<\/em> knjiga je podijeljena u \u0161est tematskih poglavlja. U prvom poglavlju govori se o interesu i zanimanju filozofije za medicinu kroz povijest, po\u010dev\u0161i od rasprava kako je nastalo ljudsko tijelo, tra\u017eenja obja\u0161njenja za bolest i zdravlje, preko obja\u0161njenja dijagnosti\u010dkih postupaka u . medicini do odnosa lije\u010dnika i pacijenta i uklju\u010divanja filozofske spoznaje u proces prosu\u0111ivanja i dono\u0161enja eti\u010dkih odluka. Tako\u0111er se govori o aktualnosti Kantove eti\u010dke misli u bioeti\u010dkom obrazovanju, zlatnom dobu ameri\u010dke filozofije koje je prethodilo povezivanju akademske filozofije s bioetikom i filozofima koji su svojim mislima i prakti\u010dnim djelovanjem to u\u010dinili. Drugo poglavlje tematski se dijeli u dva dijela. U prvom dijelu predstavljene su te\u0161ko\u0107e u definiranju ciljeva bioeti\u010dke edukacije, prezentiraju se ciljevi te edukacije po projektu The Hastings Centera i istra\u017eiva\u010da moralne edukacije, daju se ciljevi i o\u010dekivanja studenata u nastavi medicinske etike, komentira se stav o zada\u0107i bioetike u promjeni karaktera i pona\u0161anja studenata i iznose zadaci bioeti\u010dke edukacije. Drugi se dio poglavlja odnosi na sadr\u017eaj bioeti\u010dke edukacije. U njemu se isti\u010du na\u010dini odre\u0111ivanja sadr\u017eaja bioeti\u010dke edukacije i operacionalizacije nastavnog programa. Isto tako govori se o ameri\u010dkim i europskim polazi\u0161tima u koncipiranju sadr\u017eaja bioeti\u010dke edukacije, raspravama o tim sadr\u017eajima na me\u0111unarodnim skupovima, stavovima studenata o sadr\u017eaju bioeti\u010dke edukacije, bioeti\u010dkom programu u tipologiji pedago\u0161kih programa. Zatim, daju se na\u010dela za izradu bioeti\u010dkog programa i na kraju predla\u017ee se op\u0107i sadr\u017eaj bioeti\u010dke edukacije za studente medicinskih fakulteta i posebni dio programa za svaki studij na medicinskom fakultetu. U tre\u0107em poglavlju govori se o uvjetovanosti metodologije bioeti\u010dke edukacije, o tome kako podu\u010davati medicinsku etiku, u kojoj se to mjeri posti\u017ee predavanjima, seminarima i studentskim eti\u010dkim radionicama, o ameri\u010dkim i kanadskim iskustvima u podu\u010davanju bioetike i predstavlja se <em>rije\u010dki model<\/em> bioeti\u010dke edukacije. \u010cetvrto je poglavlje posve\u0107eno postupku kojim se procjenjuju i mjere postignuti rezultati obrazovnog procesa. Sadr\u017eaj je ovog poglavlja pitanje pra\u0107enja, provjeravanja znanja i ocjenjivanja. U njemu se govori o na\u010dinima provjeravanja znanja, prednostima eseja kao oblika pismenog provjeravanja znanja, daje se prijedlog obrasca za individualno pra\u0107enje rada i sudjelovanja studenata u nastavi, predla\u017eu elementi i kriteriji za provjeravanje znanja i ocjenjivanje u bioetici te daju konkretni prijedlozi primjene tog prijedloga u praksi. U ovom poglavlju iznose se pedago\u0161ka stajali\u0161ta o postupku evaluacije, daju ocjene studenata o ciljevima, sadr\u017eaju i metodama bioeti\u010dke edukacije, te studentski prijedlozi za pobolj\u0161anje nastavnog procesa. U petom poglavlju iznose se specifi\u010dni problemi postoje\u0107ih modela bioeti\u010dke edukacije, za klini\u010dare, za \u010dlanove eti\u010dkih komiteta, te politi\u010dare i javne djelatnike. Zatim se govori o metodama edukacije u modelima, osnovnim sadr\u017eajima i ciljevima edukacije u bioeti\u010dkim modelima te specifi\u010dnostima svakog modela. U ovom poglavlju nude se programi po kojima bi se educirali klini\u010dari, \u010dlanovi eti\u010dkih komiteta, politi\u010dari, javni djelatnici i novinari u Hrvatskoj. Naredno, \u0161esto poglavlje, problematizira nastavne sadr\u017eaje, oblike i metode bioeti\u010dke edukacije na medicinskim i teolo\u0161kim fakultetima u Hrvatskoj. Sastavni dio ovog poglavlja je osvrt na znanstvene bioeti\u010dke skupove odr\u017eane u Hrvatskoj, utemeljenje bioeti\u010dkih tijela i rastu\u0107u zainteresiranost za bioeti\u010dke probleme koja poticajno djeluje na bioeti\u010dku analizu kod nas. U tom poglavlju dodani su sadr\u017eaji o interdisciplinarnoj nastavi studenata pravnog, teolo\u0161kog i filozofskog fakulteta &#8211; nastali nakon prakti\u010dne provjere teorijski osmi\u0161ljenog u disertacijskoj verziji. I na kraju, sa zadovoljstvom spominjem osobe koje su me &#8220;pratile&#8221; u razmi\u0161ljanjima o temi, sre\u0111ivanju misli i pisanju. Od samog po\u010detka promi\u0161ljanja o istra\u017eivanju karaktera bioetike i njoj pripadaju\u0107e edukacije pa do finalne verzije &#8211; predstavljene pred interdisciplinarnim povjerenstvom (prof. dr. sc Lino Veljak, prof. dr. sc. Antun Mijatovi\u0107, prof. dr. sc. Asim Kurjak, prof. dr. sc. Ivan \u0160egota i prof. dr. sc. Ante \u010covi\u0107) &#8211; takti\u010dno profesorski, usmjeravaju\u0107e mentorski te razumijevaju\u0107e ljudski sa mnom je brinuo prof. dr. sc. Ante \u010covi\u0107. Slu\u017ebeno mu namijenjenu ulogu mentora oplemenio je svojim prijateljskim pristupom i poticajnim komentarima. Za sve mu to najsrda\u010dnije zahvaljujem. Zaslu\u017eene su za prakti\u010dnu provjeru i promjenu tra\u010dnica mojih misli generacije studenata sveu\u010dili\u0161nih studija medicine, stomatologije, za diplomirane sanitarne in\u017eenjere, stru\u010dnih studija medicinsko laboratorijske dijagnostike, medicinske radiologije i fizikalne terapije. Sudjelovanjem u nastavi, komentarima, preporukama, ocjenjivanjem onoga \u0161to sam im kao voditeljica nudila i zajedno s njima provodila doprinijeli su da nastava postane i bude proces aktivnog razmjenjivanja znanja, ideja, misli i stavova. Znanstveno odre\u0111eno i nastavno osmi\u0161ljeno prihva\u0107ali su, ali i kritizirali u onoj mjeri u kojoj su slali jasnu poruku o nu\u017enosti stalne aktualizacije nastavnog sadr\u017eaja i metoda s kojima se on izvodio. Vrijeme pisanja i trenutke misaone &#8220;osamljenosti&#8221; obiteljskom toplinom &#8220;za\u010dinili&#8221; su \u010dlanovi moje obitelji. Razli\u010diti pogledi, profesionalna usmjerenja i senzibilitet za bioeti\u010dke probleme svih navedenih aktera sastavni su dio redaka koji slijede. U istoj mjeri kao i kontakti s ljudima kojima je bioetika sudbinski i profesionalno odre\u0111ena, uspostavljeni za vrijeme pisanja disertacije i njene &#8220;prerade&#8221; u ovu knjigu. \u00a0<strong>(Iz predgovora)<\/strong><br \/>\n<strong>Nada Gosi\u0107\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<div class='shareinpost'><ul class=\"socialwrap row\"><li class=\"iconOnly share\">Preporu\u010di putem :<\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Preporu\u010di knjigu : Bioeti\u010dka edukacija na Facebooku'  href='http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D240&amp;t=Bioeti%C4%8Dka+edukacija'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='facebook'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-204px 0px'   \/> <span class=\"head\">Preporu\u010di knjigu<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Dijeli : Bioeti\u010dka edukacija na google plus'  href='https:\/\/plusone.google.com\/_\/+1\/confirm?hl=en&amp;url=http%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D240&amp;title=Bioeti%C4%8Dka+edukacija'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='gplus'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-425px 0px'   \/> <span class=\"head\">Dijeli na google plus<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Dijeli : Bioeti\u010dka edukacija na Linkedinu'  href='http:\/\/www.linkedin.com\/shareArticle?mini=true&amp;url=http%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D240&amp;title=Bioeti%C4%8Dka+edukacija&amp;summary=%0A%0A%E2%80%A2%C2%A0+Autorica%3A+Nada+Gosi%C4%87%0A%E2%80%A2%C2%A0+Godina+izdanja%3A+2005.%C2%A0+%0A%E2%80%A2%C2%A0+Uvez%3A+tvrdi+%C2%A0%0A%E2%80%A2%C2%A0+Dimenzije%3A%0A%E2%80%A2%C2%A0+Broj+stranica%3A+226%0A%E2%80%A2%C2%A0+Cijena%3A+%E2%82%AC13%2C30+%2F+100%2C00+kn%0A%0A%E2%80%A2%C2%A0%C2%A0NARU%C4%8CI+%C2%A0%E2%80%A2+%C2%A0%0A%0AOva%2C+kao+ostalom+i+brojne+druge+knjige%2C+pro%C5%A1la+je+%22svoj%22+put+od+nastanka+do+kona%C4%8Dnog+objavljivanja.+Zami%C5%A1ljena+ideja+i+ambicija+da+s'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='linkedin'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-578px 0px'   \/> <span class=\"head\">Dijelite putem linkedina<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_blank'  title='Tweetaj o ovoj knjizi : Bioeti\u010dka edukacija na Twitteru'  href=\"http:\/\/twitter.com\/share?url=http%3A%2F%2Fpergamena.hr%2F%3Fp%3D240&amp;text=Bioeti%C4%8Dka+edukacija+-+\"  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='twitter'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-1105px 0px'   \/> <span class=\"head\">Tweetajte o ovoj knjizi<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a  rel='nofollow'  target='_self'  title='Ispi\u0161i stranicu : Bioeti\u010dka edukacija za kasnije \u010ditanje'  href='javascript:window.print();'  ><img  src='http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif'  height='16' width='16'  class='image-16' alt='print'  style='background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-884px 0px'   \/> <span class=\"head\">Ispi\u0161ite stranicu<\/span><\/a><\/li><li class=\"iconOnly\"><a rel=\"_self\" href=\"mailto:?subject=pergamena.hr%20\u2502%20Izdava\u010dka%20ku\u0107a%20iz%20Zagreba%20:%20Bioeti\u010dka%20edukacija&amp;body=\u0160aljem%20Vam%20poveznicu%20preko%20internet%20stranice%20pergamena.hr%20na%20knjigu%20:%20%20%20http:\/\/pergamena.hr\/?p=240\" title=\"Preporu\u010di knjigu prijateljima : Bioeti\u010dka edukacija e-mailom\"><img src=\"http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/images\/blank.gif\" height=\"16\"  width=\"16\" style=\"background: transparent url(http:\/\/pergamena.hr\/proba\/wp-content\/plugins\/share-and-follow\/default\/16\/sprite-feb-16.png) no-repeat;padding:0;margin:0;height:16px;width:16px;background-position:-187px 0px\" class=\"image-16\"  alt=\"email\" \/> <span class=\"head\">Preporu\u010dite knjigu prijateljima<\/span><\/a><\/li><\/ul><div class=\"clean\"><\/div> <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u2022\u00a0 Autorica: Nada Gosi\u0107 \u2022\u00a0 Godina izdanja: 2005.\u00a0 \u2022\u00a0 Uvez: tvrdi \u00a0 \u2022\u00a0 Dimenzije: \u2022\u00a0 Broj stranica: 226 \u2022\u00a0 Cijena: \u20ac13,30 \/ 100,00 kn \u2022\u00a0\u00a0NARU\u010cI \u00a0\u2022 \u00a0 Ova, kao ostalom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":737,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[5,29],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/240"}],"collection":[{"href":"http:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=240"}],"version-history":[{"count":22,"href":"http:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/240\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2827,"href":"http:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/240\/revisions\/2827"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/737"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=240"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=240"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/pergamena.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=240"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}