Cvrčak u boriku

Nakladnik: • Godina izdanja: 1996. • Biblioteka: IZ HRVATSKE REVIJE

•  Grupa autora
•  Godina izdanja: 1996.  
•  Uvez: meki
•  Dimenzije: 23 x 16 cm
•  Broj stranica: 320
•  Cijena: €17,30 / 130,00 kn

•  NARUČI  •   

Rekli su o knjizi:
Ovdje leži kćer Andronika, kamenoresca i pletača vrša: Antineja zlatnih uvojaka. Umrla je, kad je Proljet ljubicama obasula lug. Bozi tmine, budite milostivi. Ovaj sakrofag je otac njen isklesao na brijegu. U sjeni lovorike, kud jaganjci dolaze na pašu. Odavde se vidi more i Risan Teutin. Tišino, čuvaj moje dijete od žamora svijeta. Nek joj cvrčak pjeva o blagosti sunca u vedrini. A pod gradom nek se koplja lome i mačem krše.
Viktor VIDA
… Ovaj mjesec sja nad mojom tajnom, ovo more miruje nad mojom zebnjom. Sva su mora i svi kontinenti milovani željama, mislima iz Hrvatske…
Srećko KARAMAN

UMJESTO PROSLOVA
Kada smo, početkom devedesetih – pri povijesnom sunovratu komunističkoga projekta, u vrijeme svenarodne zebnje zbog još jednog porobljavanja Hrvatske, – počeli zahtjevnije razmišljati o tiskanju probranih radova iz izvandomovinskoga, preciznije: prognaničkoga, razdoblja Hrvatske Revije, zacijelo nismo ni slutili s kakvim se rasponom tema i imena, djela i sudbina imamo sresti.
Na tragu onih nastojanja koja su stremila promišljati hrvatsku zbilju iz cjeline hrvatskog duhovnog prostora, njegovih mogućnosti i zadatosti, željeli smo hrvatskoj javnosti, poglavito mlađim školničkim generacijama približiti dotad nepoznate joj horizonte iz one nejednodimenzionalne izvandomovinske hrvatske duhovnosti.
Koji su njeni duhovni prvaci u znanosti, kulturi, politici…, na koji se način odnose spram dalje i bliže hrvatske prošlosti, kako i koliko njihova djela korespondiraju sa istovrsnima u zemlji – na ravni umjetničkoj, jezikoslovnoj, vrijednosnoj…? Riječju, kako pristupiti izboru? Koje vrijednosne kriterije primijeniti – napose kada je riječ o imenima i djelima o kojima još uvijek ni izdaleka nije rečena zadnja? Kako postići da opseg (serioznost studije ili opširnost ogleda) ne zastre informativnost mogućeg serijala kraćih uradaka informativne prirode? Kako najposlije prepoznati i razlikovati značenja i zračenja riječi koje ishode iz oslona na tradiciju od onih što ih nataloži kontinuitet trajanja, kako razlikovati blagotvorni nihilizam Nade od zluradosti isklijale u čemernom pečalbarskom svakodnevlju? Kako, najposlije iz eksluzivizma samorazumljivog odmaka od svakog ideologijskog ili stranačkog “filtriranja” iskazati i svo uvažavanje spram svakog slova, i svake drame svakog hrvatskog stradalnika, odnosno umnika ili umjetnika (Hrvatska je uostalom, ne želi li biti onakvom kakva je već bila, i suviše velika a da bi se mogla odreći/odricati bilo kojega svoga građanina!)…
To su samo neka pitanja s kojima smo se susretali i na koja smo ovim izborom nastojali odgovoriti.
Prvotni sadržaj petoknjižnog serijala predviđao je zasebno tematiziranje radova iz politologije i historiografije, zatim tematsko okupljanje tekstova o umjetnosti i umjetnicima, kulturnim događajima i događanjima, hrvatskom državotvorstvu te izbor poezije i proze. Međutim, nakon uključivanja BIO-BIBLIOGRAFSKOG LEKSIKONA SURADNIKA HRVATSKE REVIJE uvaženoga dr. Milana Blažekovića u ovaj serijal, razumije se da je došlo do popriličnog redefiniranja sadržaja i do osjetnog modificiranja uredničke obrade i opreme tekstova. Primjerice, Leksikon nas je “oslobodio” izrade predviđenog bio-bibliografskog kompendija autora koje objavljujemo – što je omogućilo uvrštavanje radova drugih autora. Osim toga, kako Leksikon sadrži potpunu bibliografiju svih suradnika HR, kao i pretežito autobiografije najvećeg dijela autora, bilo je moguće “bezbolnije” kratiti pojedine tekstove, odnosno izostavljati tekstove iz poneke djelatnosti kada smo smatrah da je dotična problematika već zastupljena dovoljno respektabilno. Najkraće, Leksikon nam je omogućio osim izostavljanja uobičajenog kontekstualiziranja (što je zapravo eufemizam za periodizacije i vrednovanja) i raznovrsnije tematiziranje pojedinih problemskih cjelina. Tako će, bar se nadamo, u prvi plan doći prva pera prognane hrvatske inteligencije. Zajedno sa svim njihovim i našim najbolnijim temama, i najsudbonosnijim nacionalnim pitanjima.
Vinku Nikoliću zacijelo ne trebaju prigodnice. Na takvom i tolikom opusu, što je opet samo jedan od vidova njegovog višedesetljetnog kulturtregerskog, slobodarskog, domoljubnog, političkog i prognaničko-stradalničkog poslanja…, u zemljama kojima je stalo do svoje buduće prošlosti (prošle budućnosti) rade cijeli instituti.
Priznajući kako je poneki njegov rad mogao biti i izostavljen, priznati nam je, jednako tako, kako deseci i deseci njegovih (razumije se, i ne samo njegovih!) tekstova zbog ograničenosti prostora, nisu uvršteni u ovaj izbor.
U drugoj i trećoj knjizi (HRVATSKA ZAUVIJEK, SUDBINE I DJELA) nastojali smo prezentirati tekstove najreprezentativnijih hrvatskih emigrantskih intelektualaca bilo o najznačajnijim imenima i djelima, bilo o najegzistencijalnijim pitanjima iz hrvatske povijesti, jezikoslovlja, umjetnosti ili državotvornosti.
S onih nekoliko priloga autora koji su živjeli u domovini neizravno smo nastojali upozoriti kako na uređivačku otvorenost HR, jednako tako (ako je uputno uopćavati) i na komplementarnost misli najznačajnijih prvaka domovinske i iseljene inteligencije kada se radi o sudbinskim pitanjima hrvatskoga naroda i Hrvatske.
Četvrta knjiga (CVRČAK U BORIKU) osim što svjedoči višedesetljetno sudjelovanje autora u nekoć tako opasnom projektu koji se zove HR, panoramom reprezentativnih pjesnika – izborom pjesama iz različitih razdoblja omogućuje uvid i u razvojne pomake te širenje tematskih nagnuća pojedinih pjesnika, zatim u njihov odnos spram jezika i si. Ukratko, umjesto još jedne moguće antologije, ovakve ili onakve usmjeridbe, radije smo prezentirali izbor.
Poštujući onih desetak-petnaestak samosvojnih, izuzetno profiliranih književno-znanstvenih odnosno pjesničkih individualiteta bez kojih je praktično nezamisliva imalo ozbiljnija povijest hrvatske književnosti – ili pak antologija hrvatskoga pjesništva, nastojali smo prezentirati i dio tzv. književnih suputnika – ljudi izuzetno značajnih za neutrnuće – još bolje: za, rasplamsavanje riječi hrvatske. Zato nam se činilo dostatnim iza pojedine pjesme ili rukoveti pjesama navesti samo godište HR. Pjesnici su poredani slijedom objavljivanja prve (izabrane) pjesme u HR. Sve ostalo i tako ide na prosudbu vremena i suvremenika.
U jezik tekstova nismo dirali. Koliko je to moguće nastojali smo maksimalno uvažavati i grafičko-tehnička rješenja iz HR. I uzadnju, priznamo li da smo broj autora i tekstova pripremljenih za ovaj izbor u konačnici smanjili na trećinu (ograničenost prostora) – tek smo upozorili na prave rudokope misli, na riznicu koju tek treba istražiti. Riječju, radi se o HR, radi se gotovo o polustoljetnoj kronici hrvatskog povijesnog pamćenja… Radi se o desecima tisuća stranica što su ih ispisivali ljudi koji su nerijetko riskirajući i vlastite živote ostajali apostoli hrvatske riječi. Zavazda u službi nove slobodne Hrvatske.
Njima, eto, kada mnogih više i nema među nama, u očekivanju novih studijskih izdanja njihovih djela, i prvo i najveće HVALA.
U Zagrebu. 24. rujna 1996.
Ante Selak