Barbarizmi u hrvatskom jeziku

Nakladnik: • Godina izdanja: 1998. • Biblioteka: CROATICUM, Vatroslav Rožić

 

 

•  Autor: Vatroslav Rožić
•  Godina izdanja: 1998. 
•  Uvez: meki
•  Dimenzije: 18 x 12 cm
•  Broj stranica: 160
•  Cijena: 60,00 kn   •  NARUČI  •

 

Uvod u prvo izdanje:
Ja sam u Nastavnom vjesniku (XI. 398.) spomenuo, da bi se najlakše izagnale rđave riječi iz književnoga jezika, kad bi se sve popisale onako, kako ih (oko 250) ima prof. T. Maretić u svojoj Gramatici i Stilistici (u Dodatku) pod imenom »Antibarbarus«. Ovaki popis barbarizama — rekoh u spomenutom Nast. vj. — trebalo bi dodati na svršetku III. sveska Iveković-Brozova rječnika (ako igda izađe na svijet). Hoće li kada izaći III. sv. Iv. Broz. rječnika, ja ne znam; no popis nenarodnih i rdavih riječi od prijeke je potrebe, ako nam je stalo do ljepote i čistoće književnoga jezika.
Imajući to na umu ja sam ovdje sabrao i azbučnim redom poredao preko 850 barbarizama barbarizama, neologizama, provincijalizama, arhaizama itd. – od turskijeh riječi uzete su u ovaj popis samo najobičnije), kojima u čistome književnom jeziku nema mjesta. Ovakav popis dobro će doći osobito učenicima srednjih škola, koji će se njime moći koristiti kod izrađivanja ne samo domaćih nego i školskih radnja, a dobro će doći svakome, koji želi, da jedared nestane iz književnoga jezika ponajviše nepotrebnih i nenarodnih riječi. Kako sam imao na umu praktičnu svrhu ove knjižice, nijesam tumačio, zašto je što ovako ili onako, jer bi to samo smetalo. Ipak sam gdješto kazao, zašto je koja riječ ili koji oblik bolji nego drugi; to sam učinio samo kod onijeh riječi, za koje držah s kojegagod razloga, da će biti dobro, ako se objasni ono, što se tvrdi.
Nijesam htio obilnije tumačiti i poradi toga, što su mnoge riječi i mnogi oblici obilno protumačeni u našim zabavnim i stručnim listovima i naučnim radnjama; bilo bi dakle zališno ponavljati ono, o čemu je već bio govor, što će svak, koji htjedbude, naći u Kurelča (Mulj govora nespretna i nepodobna nanesena na obale našega jezika ili o barbarizmih, Rad XXIV; Vlaške riječi u jeziku našem, Rad XX.); u Boškovića (O srpskom jeziku; skupljenih spisa sveska I.); u Zivanovića (O srpskom jeziku. Novi Sad 1888.; Vienac XX. od god. 1888. st. 830; XXI. od god. 1889. st. 158, 171); u L. Zora (Paljetkovanje, Rad CVIII, CX, CXIV i CXV); u Maretića (ruske i češke riječi u hrvatskom jeziku, Rad CVIII; Nast. vj. III; Filologičko iverje, Vienac XVIII. od god. 1886.; Gramat. i Stilis. hrvat, ili srps. jezika, Antibarbarus st. 688); u Broza (Filologijske sitnice, Hrvatski učitelj od god. 1886.; Vienac XXI. od god. 1889.; Listak broj 1.—40.; Vienac XXIII. od god. 1891.); u Ivekovića (Na kritičnu objavu Rječnika Hrvatskoga jezika u Archivu fur slav. Philologie Band XXII.; 551—529; Vienac XXXIV. od god. 1902.) i u moje tri radnje: Riječi kovanice u Preradovića (Nast. vj. IV.); Neke ponajviše loše riječi kovanice u hrv. jeziku (Nast. vj. XI. i: Još neke loše riječi kovanice u hrvat, jeziku (Nast. vj. XII.).
U Zemunu, na koncu travnja 1904.
Prof. V. Rožić

Uvod u drugo izdanje
U ovome drugom izdanju ima oko 200 »barbarizama« više nego u prvome (svega ima u ovome drugom izdanju oko 1050 »barbarizama«). Kako sam savjesno upotrijebio sve što je izneseno o »barbarizmima« u prvome izdanju, ovo je izdanje ne samo potpunije nego i bolje i dotjeranije. I ovdje nijesam (iz lako razumljivih razloga) o svakom »barbarizmu« obilnije tumačio; potanje tumačenje o mnogim riječima i oblicima nahodi se u kritici dr. D. Boranića (Nastavni vjesnik XIII. 75) i u mome odgovoru (Nastavni vjesnik XIII. 528); u kritici Ivana Milčetića (Nast. vjesnik XIV. 20, 99, 181); u kritici Josipa Benakovića (Nast vjesnik XV. 194, 264, 347); u objavi dr. D. Bogdanovića (školski vjesnik zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu 1904.); u članku što ga je napisao Luka Zore: »Paljetkovanje po oblasti našega jezika« (Rad 170. str. 201) i u mome članku: »Novi barbarizmi« (Nast. vj. XV. 426, 507, 601). — Neke sam barbarizme doznao i od profesora Krste Pavletića.
Premda se razabira iz uvoda u prvo izdanje, što mislim kad kažem »barbarizmi«, ipak hoću ovdje da kažem jednome vrlo cijenjenome kritiku, da mi »barbarizam« znači: sve što se protivi čistomu štokavskom književnom jeziku, dakle u »barbarizme« u ovoj knjižici pripadaju ne samo »pravi barbarizmi« nego i rđavi neologizmi, provincijalizmi (ako ih ne trebamo), arhaizmi pa gramatičke (i pravopisne) pogriješke uopće.
U Zagrebu, mjeseca kolovoza 1908.
Prof. V. Rožić

Uvod u treće izdanje
U ovo treće izdanje ušlo je preko 200 novih »barbarizama«, od kojih je uzeto iz članaka prof. Milana Pejnovića (i to iz članka: »Barbarizmi u hrvatskom jeziku« u I. svesku lista »Napredak« za godinu 1909., pa iz onih članaka lista »Napredak« za godine: 1909., 1910., 1911. i 1912. do IX. sveska, u kojima se nahode članci pod imenom »Pabirci s jezičnoga polja«) — oko 130 »barbarizama«; iz knjige profesora dr. Nikole Andrića: »Branič jezika hrvatskoga«, II. izdanje (Zagreb 1911.) uzeto ih je oko 30. Napokon ušlo je još preko 40 novih »barbarizama« neobjelodanjenih ni od koga. Svega dakle ima u ovom trećem izdanju zajedno s pređašnjima (1050 + 130 + 30 + 40) preko 1250 »barbarizama«.
U Zagrebu, na početku prosinca 1912.
Prof. V. Rožić